usnkrajina: 18-12-2025 | 19:45
Predstavnički dom Kongresa Sjedinjenih Američkih Država usvojio je Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, čime je pitanje političkih prilika u regiji prvi put ugrađeno u obavezujući zakonodavni okvir američke nacionalne sigurnosti. Posebna pažnja u dokumentu posvećena je Srbiji, koja se jedina izričito navodi kao država s ozbiljnim problemima u funkcioniranju demokratskih institucija.
Zakon je dio šireg Zakona o autorizaciji nacionalne sigurnosti (NDAA) za fiskalnu 2026. godinu, jednog od ključnih akata kojim SAD definišu vanjskopolitičke i sigurnosne prioritete. U Zastupničkom domu podržalo ga je 312 kongresmena, dok je 112 bilo protiv, nakon čega je upućen u dalju proceduru prema Senatu i predsjedniku SAD-a Donaldu Trumpu, čiji je potpis već najavljen.
U obrazloženju zakona navodi se da je stanje demokratije u Srbiji ocijenjeno kao „ozbiljno zabrinjavajuće“, uz posebne kritike na račun izbornih procesa, političkog pritiska na opoziciju i civilno društvo, kao i odnosa vlasti prema mirnim protestima.
Kongres se poziva na nalaze međunarodnih posmatrača, uključujući konačni izvještaj OSCE/ODIHR-a o izborima održanim 17. decembra 2023. godine. U tom dokumentu evidentirani su brojni nedostaci – od proceduralnih nepravilnosti i narušene tajnosti glasanja do slučajeva grupnog glasanja i neujednačenih uslova na biračkim mjestima.
Američki zakonodavci posebno problematiziraju političku retoriku u kojoj se opozicione stranke, nevladine organizacije i demonstranti predstavljaju kao prijetnja stabilnosti države, upozoravajući da takav narativ može dodatno produbiti društvene podjele i ugroziti osnovna građanska prava.
Iako se zakon odnosi na cijeli Zapadni Balkan, Srbija je jedina zemlja u kojoj se, kako se navodi, istovremeno prepliću problemi izborne nepravilnosti, koncentracije političke moći i duboko ukorijenjene korupcije.
Zapadni Balkan je u dokumentu opisan kao regija od strateškog značaja za sigurnost Evrope, ali i kao prostor u kojem korupcija – uključujući onu na najvišim nivoima vlasti – predstavlja jednu od ključnih prepreka demokratskom razvoju i ekonomskom napretku. Posebno se upozorava na političke sisteme s elementima autokratske kontrole, u kojima se šire dezinformacije i potkopava povjerenje građana u institucije i izborne procese.
Jedna od najvažnijih novina jeste jasno propisana obaveza uvođenja sankcija. Zakon nalaže da predsjednik SAD-a, najkasnije u roku od 90 dana od stupanja na snagu, mora uvesti mjere protiv svih stranih lica za koja se utvrdi da su učestvovala u korupciji povezanoj sa Zapadnim Balkanom ili su ugrožavala mir, stabilnost i demokratske procese.
Sankcije se mogu odnositi na sadašnje i bivše državne zvaničnike, ali i na druge osobe povezane s teškim kršenjima ljudskih prava, a uključuju zamrzavanje imovine i zabranu ulaska u Sjedinjene Američke Države.
Istovremeno, State Department dobija obavezu pokretanja posebne antikorupcijske inicijative za region, koja će obuhvatiti tehničku pomoć, obuke i jačanje institucija, s naglaskom na pravosuđe, nadzor izbora i sistem javnih nabavki.
Usvajanjem ovog zakona, američka administracija je po prvi put jasno poručila da stanje demokratije i vladavine prava na Zapadnom Balkanu više nije samo pitanje političkih preporuka, već i konkretnih posljedica.