UPOTREBA OLOVA U RIMSKOM CARSTVU: Snizila je razine IQ-a diljem Evrope, otkriva studija

Raširena uporaba metala uzrokovala je procijenjeni pad IQ-a od 2 do 3 boda tokom gotovo 180 godina trajanja Pax Romane

Osim sanitarnih uvjeta, lijekova, obrazovanja, vina, javnog reda, navodnjavanja, cesta, sistema pitke vode i javnog zdravstva, šta su Rimljani učinili za nas? pita ogorčeni Reg u Brianovom životu Montyja Pythona.

Jedan od odgovora, prema novoj studiji, je rašireno kognitivno opadanje diljem Evrope, zahvaljujući golemim količinama zagađenja olovom koje je proizvela procvat metalne industrije koja je oblikovala carstvo.

Istraživači su rekli da je masovno širenje rudarstva i obrade metalnih ruda posebno uzrokovalo porast onečišćenja olovom u zraku tokom vrhunca carstva, što je dovelo do procijenjenog pada IQ-a od 2 do 3 boda diljem zemlje.

“Nevjerovatno je da smo uspjeli kvantificirati atmosfersko onečišćenje zraka iznad Evrope prije gotovo 2000 godina i procijeniti potencijalne utjecaje na zdravlje drevne rimske civilizacije,” rekao je dr. Joseph McConnell s Instituta za istraživanje pustinje u Nevadi.

“Naša otkrića pokazuju da su antropogene emisije iz industrijskih aktivnosti rezultirale raširenom štetom po ljudsko zdravlje tokom više od dva tisućljeća, što je po mom mišljenju prilično duboko”, dodao je.

Rimski liječnici bili su svjesni opasnosti od trovanja olovom, ali metal se još uvijek naširoko koristio za vodovodne cijevi i posude za kuhanje te je pronašao put do lijekova, kozmetike i igračaka. Metal se također namjerno unosio nakon što su Rimljani otkrili da sirupi koji sadrže olovo pomažu u očuvanju i zaslađivanju vina.

Dok je trovanje olovom kroz kontaminiranu hranu i vino vjerovatnije predstavljalo zabrinutost za više klase, cijelo stanovništvo bi udisalo olovo koje se prenosi zrakom proizvedeno iz ogromnih rudnika i talionica carstva, a olovo je nusprodukt rafinerija srebra i zlata.

Kako bi pratili razine onečišćenja olovom u zraku kroz rimsko doba, McConnell i međunarodni tim istraživača analizirali su jezgre leda izbušene s Arktika. Jezgre su dale vremenski raspored koncentracija olova u atmosferi od 500. godine prije nove ere do 600. godine.

Pišući u Proceedings of the National Academy of Sciences , istraživači opisuju kako su ledene jezgre otkrile nagli porast onečišćenja olovom oko 15. godine p.n.e. nakon uspona Rimskog Carstva. Razine su zatim ostale visoke sve do pada Pax Romana, 200-godišnjeg razdoblja relativnog mira i prosperiteta koje je završilo 180. godine. Tokom tog razdoblja, McConnell procjenjuje da je carstvo ispustilo više od pola miliona tona olova u atmosferu.

Kako bi odredili kakav je utjecaj zagađenje moglo imati, znanstvenici su se obratili atmosferskim modelima kako bi mapirali kako bi se olovo proširilo Evropom. Zatim su se oslonili na suvremena istraživanja kako bi izračunali koliko bi se neurotoksičnog metala nakupilo u djece i kakav je utjecaj mogao imati na njihov IQ.

U prosjeku, razine olova u krvi djece na vrhuncu Rimskog Carstva mogle su porasti za 2,4 mikrograma po decilitru, otkrili su istraživači, smanjujući njihov IQ za 2,5 do 3 boda. Uzimajući u obzir pozadinsko olovo, razine u krvi u djetinjstvu mogle su doseći oko 3,5 mikrograma po decilitru.

Prema nekim procjenama, Rimsko Carstvo je na svom vrhuncu imalo više od 80 miliona ljudi, što znači da je oko četvrtine svjetske populacije mogla biti izložena onečišćenju olovom koje stvara rudarstvo i taljenje. Učinci trovanja olovom mogu biti toliko ozbiljni da znanstvenici raspravljaju o tome je li ono doprinijelo padu carstva.

“Smanjenje kvocijenta inteligencije od 2,5 do 3 boda možda ne zvuči puno, ali bilo je to u cijeloj populaciji i trajalo bi gotovo 180 godina Pax Romana”, rekao je McConnell. “Ostavljam epidemiolozima, drevnim povjesničarima i arheolozima da utvrde jesu li razine pozadinskog atmosferskog onečišćenja olovom i utjecaja na zdravlje koje smo identificirali… bili dovoljni da promijene povijest.”

Dok je onečišćenje olovom u zraku opalo nakon Rimskog carstva, ponovo je poraslo u visokom srednjem vijeku i skočilo u 20. stoljeću s industrijskom revolucijom i izgaranjem fosilnih goriva, uključujući olovna goriva za vozila. Istraživanje Centra za kontrolu i prevenciju bolesti u SAD-u iz 2021. pokazalo je da su razine u krvi kod djece u dobi od jedne do pet godina pale sa 15,2 na 0,83 mikrograma po decilitru između kasnih 1970-ih i 2016. jer su olovna goriva zabranjena.

Priredio: O. Delić

Objavio: usn krajina

Ekologija & Zelena tehnologija kultura Treći