PROF.DR. NAIDA ADEMOVIĆ SA GRAĐEVINSKOG FAKULTETA SARAJEVO: Odabir lokacija za gradnju postaje ključan faktor za smanjenje rizika od prirodnih katastrofa

Pitanje otpornosti stambenih objekata na prirodne katastrofe u Bosni i Hercegovini se često zanemaruje, što može dovesti do ozbiljnih posljedica, kazala je u intervjuu za Fenu prof. dr. Naida Ademović sa Građevinskog fakulteta u Sarajevu, istaknuvši važnost izrade karata rizika za područja izložena poplavama, klizištima i potresima.

Nakon tragičnih poplava i bujica u Jablanici, Fojnici, Kreševu i Kiseljaku, kao i sve češćih seizmičkih aktivnosti u regiji, Ademović naglašava da odabir lokacija za gradnju postaje ključan faktor za smanjenje rizika od prirodnih katastrofa.

Prva mjera je provođenje temeljitih geoloških, hidroloških i seizmičkih analiza, koje identificiraju rizična područja podložna poplavama, klizištima i potresima. Takve zone trebaju biti izuzete iz gradnje ili, u slučaju neizbježnosti, moraju se koristiti posebni pristupi izgradnji otpornoj na potrese i druge nepogode. Održivo urbano planiranje mora integrirati strategije prilagodbe klimatskim promjenama.

– Potrebno bi bilo izraditi karte rizika za područja izložena poplavama, klizištima i potresima. Ovo bi bila izuzetno korisna i važna mjera. Karte rizika omogućuju precizno prepoznavanje najugroženijih lokacija, pomažu u prostornom planiranju i donošenju strateških odluka u vezi s izgradnjom, urbanizacijom i zaštitom od prirodnih nepogoda. Također, ove karte mogu pružiti jasne smjernice investitorima, građevinskim inženjerima i vlastima, osiguravajući da se rizici minimiziraju i da se gradnja vrši na sigurnijim lokacijama – kazala je prof. Ademović.

FOTO: Potres u Turskoj i njegove katastrofalne posljedice primjer su kako ne treba graditi

Ovakve karte mogu identificirati područja visokog rizika gdje bi gradnja trebala biti zabranjena ili u najboljem slučaju značajno ograničena i to pod posebnim uvjetima, označiti zone sa srednjim i niskim rizikom gdje su potrebne specifične mjere za smanjenje štete, pružiti osnovu za razvoj planova evakuacije i hitne intervencije u slučaju prirodnih nepogoda, unaprijediti urbanističko planiranje usmjeravajući razvoj prema sigurnijim područjima i olakšati donošenje zakona i propisa koji reguliraju gradnju u rizičnim područjima, uz posebne mjere za povećanje otpornosti na potrese, poplave i klizišta.

– Nakon toga neophodno je izvršiti ažuriranje prostornih planova koji moraju uključivati podatke o rizicima. Velika je odgovornost lokalnih vlasti prilikom izdavanja dozvola za gradnju, te rješavanje pitanja bespravne gradnje – smatra prof. Ademović.

Ističe da struka, koja uključuje građevinske inženjere, seizmologe, geologe i urbaniste, mora imati ključnu ulogu u odabiru lokacija za gradnju.

– Nažalost, politički i ekonomski interesi često prevladavaju nad preporukama stručnjaka, što dovodi do gradnje u rizičnim područjima. Zbog toga je potrebno uvesti zakonske obaveze koje će zahtijevati uključivanje stručnjaka u svaku fazu procesa planiranja i gradnje, od procjene podobnosti lokacije za gradnju do izgradnje samih objekata – navela je.

Uvođenjem zakonskih okvira koji obavezuju lokalne vlasti i investitore na konsultacije sa stručnim tijelima prije odobravanja gradilišta, mogla bi se osigurati dugoročna sigurnost stambenih objekata. Osim toga, poticanje interdisciplinarne saradnje između stručnjaka različitih profila, kao što su klimatolozi, arhitekti i inženjeri različitih profila, može značajno poboljšati otpornost na prirodne katastrofe.

Konkretne građevinske mjere za područja izložena rizicima od bujica, poplava, klizišta i drugih nepogoda uključuju provođenje temeljitih geoloških, hidroloških, seizmičkih studija za procjenu rizika te implementaciju regulativa o prostornom planiranju koje ograničavaju, pa čak i zabranjuju gradnju u područjima s visokim rizikom.

Objavio: usn krajina