ESKALACIJA NASILJA: Hrvati sve češće napadaju strance

FOTO: Pored činjenice da u Hrvatskoj žive u katastrofalnim uvjetima, najčešće u kolektivnom smještaju bez osnovnih životnih uvjeta,, sada se strani radnici suočavaju sa svakodnevnim fizičkim napadima. Bit će da kod naših susjeda šovinizam i ksenofobija rastu sukladno odlascima domicilnog stanovništva

Strane radnike percipira se kao socioekonomsku i sociokulturnu prijetnju, pokazalo je istraživanje, a ispitanici su iskazali nespremnost za prisnije kontakte s njima

Da je odnos spram stranaca u susjednoj Hrvatskoj poprimio pravilan obrazac dokaz su svakodnevni napadi na Nepalce, Indijce,…O ovom problemu prenosimo tekst zagrebačkog Jutarnjeg lista.

Nasilje nad stranim radnicima, kojih je u Hrvatskoj, prema procjenama, gotovo 200.000, svakim danom, čini se, eskalira: nakon što je zagrebačka policija objavila da traga za napadačima koji su u srijedu u zagrebačkom Dupcu presreli i pretukli državljanina Nepala koji se vraćao iz obližnjeg Konzuma u kojem je zaposlen, u petak je, usred dana, u centru Zagreba grupica mladića prijetila smrću Filipinki A. R. o čemu opširnije pročitajte OVDJE.

Dolazak velikog broja stranih radnika u Hrvatsku dogodio se naglo i bez osmišljene useljeničke strategije, a takva je ugrubo i njihova integracija. Voditeljica Znanstvenog odjela za migracijska i demografska istraživanja u Institutu za istraživanje migracija Sanja Klempić Bogadi nasilne ispade prema strancima vidi kao odraz nepripremljenosti društva na promjene.

– Istraživanje o stavovima hrvatskih građana prema stranim radnicima autora Čačić-Kumpes, Gregurović i Kumpes koje je objavljeno 2012. pokazalo je, iako tada još uvijek nije bilo značajnijeg dolaska imigranta, da se potencijalne strane radnike percipira kao socioekonomsku i sociokulturnu prijetnju, a ispitanici su iskazali nespremnost za prisnije kontakte s njima. U međuvremenu se gotovo ništa nije napravilo u smjeru edukacije i senzibilizacije javnosti o migracijskim promjenama koje su bile očekivane s obzirom na demografske procese u Hrvatskoj – poručuje.

Stavovi o migrantima se, dodaje, oblikuju na temelju informacija i znanja o njima. Hrvatska ima iskustva s imigrantima, svoje tržište rada desetljećima je popunjavala i kroz doseljavanje familija iz zemalja u okruženju, najviše iz Bosne i Hercegovine, a ti integracijski procesi bili su relativno bezbolni jer se uglavnom radilo o bosanskohercegovačkim Hrvatima.

– Dolazak imigranata iz azijskih zemlja dovodi do porasta etničkih i kulturnih različitosti te je potrebno stalno senzibilizirati javnost kako bi se prevenirale ksenofobija i diskriminacija – zaključuje Klempić Bogadi.

Ta će tema biti nezaobilazna i pred predstojeće izbore, a desne stranke predvođene Domovinskim pokretom i Mostom već su krenule s agresivnom antimigrantskom retorikom.

– Mi želimo da Hrvatska ostane država većinski hrvatskog naroda. Nama ne trebaju ‘no-go zone‘. Vidimo što se događa u Švedskoj. Vidjeli smo što je politika otvorenih granica napravila Njemačkoj – poručio je Nikola Grmoja, nakon čega je Domovinski pokret odlučio stisnuti gas do daske i svoju antimigrantsku retoriku, nakon objave fotografije stranih radnika kako slave Novu godinu na središnjem zagrebačkom trgu, pretvoriti u lov na vještice.

– Svakog normalnog čovjeka, bez obzira na političko opredjeljenje, trebalo bi itekako zabrinuti kada nepoznata rulja i agresivni pojedinci, koristeći gužvu i svoj privilegirani manjinski položaj, fizički i pred očima zgroženih majki zlostavljaju maloljetne djevojčice! – poručili su, iako nema ama baš nikakvih dokaza da su strani državljani maltretirali mlade djevojke.

Prema službenoj evidenciji MUP-a u 2022. godini (podaci za 2023. još uvijek nisu gotovi), policija je kazneno prijavila ukupno 51 slučaj kaznenih djela motiviranih mržnjom.

Objavio: usn krajina