PROF.DR. SUAD HAMZABEGOVIĆ, DEKAN PRAVNOG FAKULTETA: Poništiti javnu ispravu može samo organ koji ju je izdao

Postupak poništavanja je regulisan Zakonom o upravnom postupku

Tokom posljednjih nekoliko godina svjedoci smo burnih rasprava na društvenim mrežama na temu ispravnosti, vjerodostojnosti i regularnosti javnih isprava, posebno visokoškolskih diploma. Stoga je vrlo važno pozabaviti se pravnim aspektom ove teme i ponuditi javnosti odgovore na pitanja: ko, kada, kako i pod kojim okolnostima može govoriti o autentičnosti i dokazivati ispravnosti nečije javne isprave (diplome)? Odmah na početku je bitno naglasiti da je sumnja jedno, a da su materijalne i pravne činjenice sasvim druga stvar.

U Zakonu o važnosti javnih isprava u BiH (Službeni glasnik Bosne i Hercegovine, br. 23/04) ^lan 4. se kaže: “Ako postoji opravdana sumnja da je javna isprava izdana ili sačinjena oprečno čl. 3. ovoga zakona ili se sumnja da je prema osobi kojoj je javnom ispravom utvrđena kakva obaveza ili uskraćeno kakvo pravo ili povrijeđen pravni interes, pri sastavljanju isprave primijenjena sila, prijetnja ili prevara, utvrđivanje ništavnosti isprave utvrđuje, na prijedlog te osobe ili druge zainteresovane osobe, mjerodavan sud u izvanparničnom postupku u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona.”

Prema Zakonu o parničnom postupku (“Službene novine Federacije BiH”, broj 53/03) u Glavi VI – Dokazi i izvođenje dokaza, pod stavkom 3 “Isprave” u članu 132. ovog Zakona u stavki (4) stoji: “Ako se posumnja u autentičnost isprave, stranka može tražiti da sud traži da se o tome izjasni organ, odnosno pravna osoba od kojega bi ona trebalo da potječe.”
Dakle, organ ili pravna osoba (školska ustanova, fakultet ili univerzitet) koja je izdala javnu ispravu (diplomu) je validna da daje dokaze i mišljenje o autentičnosti dokumenta, onda kada to sud od nje zatraži. Što znači da autentičnost nečije javne isprave/diplome ne može narod da ocjenjuje, kafana, mediji, društvene mreže i sl.

Također, u Zakonu o upravnom postupku (“Službene novine FBiH”, br. 2/1998, 48/1999 i 61/2022) u poglavlju koje tretira isprave, član 162. stavka (1) kaže slijedeće: “Isprava koju je u propisanom obliku izdao organ u granicama svoje nadležnosti, a koja može biti prilagođena elektronskoj obradi podataka, kao i isprava koju je u takvom obliku izdala institucija koja ima javne ovlasti, odnosno drugo pravno lice (javna isprava), dokazuje ono što se u njoj potvrđuje ili određuje.”
Isti Zakon u članu 164. stavka (2) kaže: “Ako je neke činjenice ili okolnosti organ koji je za to bio nadležan već utvrdio ili su posvjedočene u javnoj ispravi (kao osobna karta, izvod iz matične knjige i dr.), organ koji vodi postupak uzet će ove činjenice i okolnosti za dokazane. Kad je u pitanju stjecanje ili gubljenje prava, a postoji vjerovatnoća da su se te činjenice i okolnosti naknadno izmijenile, ili ih na osnovu posebnih propisa treba posebno dokazati, službena osoba će tražiti da stranka podnese posebne dokaze o tim činjenicama i okolnostima, ili će ih organ sam pribaviti.”

Šta kažu pravni stručnjaci?

Kako bi ovi zakoni, te postupci i procedure koje se putem njih nalažu, bili što jasniji javnosti, za njihovo tumačenje i pojašnjene upitali smo prof. dr. Suada Hamzabegovića, dekana Pravnog fakulteta Univerziteta u Bihaću.

– Kada govorimo o javnoj ispravi, mi pravnici kažemo da je javna isprava ona isprava koju je izdao nadležni organ iz okvira svojih ovlaštenja. U pravnom prometu to je najjače dokazno sredstvo. Mi pravnici kažemo da je to “kraljica dokaza”. One činjenice koje su sadržane u ispravi one nepobitno potvrđuju naloge koje su u njoj sadržani. Naravno, ako je isprava izdata na zakonit način. Dakle, ako je izdavalac zakonit, ako je nadležan, ako je iz okvira svojih ovlaštenja izdao ispravu i ako nije prekoračio svoja ovlaštenja, ta isprava je u pravnom prometu najjače dokazno sredstvo. Kada govorimo o javnim ispravama i samom postupku poništavanja javnih isprava, imamo tu nekoliko aspekata. Kada je u pitanju poništavanje ličnih karata, vozačkih dozvola ili nekih drugih javnih isprava koje se koriste u javnom prometu a koje su izgubljene, nestale, izgorjele, otuđene ili na bilo koji način njihov vlasnik nije više u posjedu isprave, taj postupak je poseban i on se rješava po Zakonu o vanparničnom postupku. Dakle, ima jedan poseban postupak koji reguliše poništavanje ili amortizaciju javnih isprava i to je posebna procedura. Taj postupak pokreće lice koje je izgubilo ispravu i taj se postupak objavljuje u službenim novinama javno a to javno objavljivanje se vrši iz razloga da onaj ko je eventualno došao u posjed te isprave, ne bi koristio tu ispravu na nedozvoljen način do momenta kada će organ izdati novu ispravu. A taj momenat je onaj trenutak kada se steknu uslovi za izdavanje nove isprave. Pritom će se postupku organ koji je izdao ispravu očitovati da li je on zaista izdao tu ispravu, na koji način i kako, te kada se steknu svi uslovi, ako je potrebno, sud u vanparničnom postupku može zakazati ročišta radi utvrđivanja tih činjenica koje su možda sporne tokom postupka. I taj aspekat nije sporan dakle, izgubili smo javnu ispravu i to se poništava u vanparničnom postupku. Kada se provede procedura na sudu, organ koji je izdao tu ispravu izdaće novu a onu staru će poništiti, pojašnjava prof. dr. Hamzabegović.

Poništava onaj ko je izdao

Kada su u pitanju diplome, postupak poništavanja je regulisan Zakonom o upravnom postupku kaže prof. dr. Hamzabegović. Najinteresantnije su, kaže, diplome visokoškolskih ustanova, a Zakon reguliše da je organ koji je izdao tu ispravu, dužan i da je poništiti.

– Inače ta procedura samog poništavanja je posebno regulisana, obrzirom da je visoko obrazovanje na kantonalnom nivou, i različito od univerziteta do univerziteta. Neki zakoni to decidnije regulišu kao npr. Zakon o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo, koji reguliše i postupak poništavanja isprave. Naš Zakon o visokom obrazovanju to ne spominje, već sporadično u Statutu Univerziteta gdje se ne govori detaljno ali to možemo izvesti iz općih pravila, i koje procedure idu kada su u pitanju javne isprave koje podrazumijevaju generalno pravilo ako je u pitanju stečena diploma. Nadležan za poništavanje te isprave je Senat, odnosno Univerzitet u Bihaću. Naravno, ako se radi o nekoj ispravi koja je nezakonita. Ovlašten da pokrene postupak je svako zainteresirano lice, a to je lice koje je došlo u posjed te isprave i koja je koristi u pravnom prometu. Kada je u pitanju kantonalni nivo, to je najčešće inspektor za visoko obrazovanje kojem se neko obrati i on na osnovu toga pokrene svoju proceduru, ali i svako zainteresovano lice koje posumnja u vjerodostojnost određene isprave. Mi imamo često slučajeva da nam se obrate iz državnih organa radi provjeravanja ispravnosti diplome, i svaka diploma ima svoj matični broj a to se provjeri za pet minuta, kaže prof.dr. Hamzabegović.

BIOTEHNIČKI FAKULTET UNIVERZITETA U BIHAĆU: Centar za obuku

Dodaje, kako u poseban aspekat odgovornosti spadaju falsifikovane i krivotvorene diplome i javne isprave. To je krivično djelo, ističe Hamzabegović, i pojašnjava kako je to je poseban postupak u kojem zakonski odgovara osoba koja je falsifikovala diplomu. Sasvim je drukčija situacija kada npr. tokom izdavanja određene diplome nisu bili ispunjeni svi uslovi da se ta diploma može izdati, te se kasnije u toku postupka utvrdi da nešto nedostaje. Tako se može desiti da je diploma izdata a da student nije položio sve ispite. I to je postupak neovisan od prethodnog, kaže prof. dr. Hamzabegović

– Dakle, ovdje imamo tri aspekta i postupka. Imamo poništavanje isprave koju smo izgubili. Dakle, imali smo zakonito određenu ispravu i pokrećemo postupak u kojem će sud objaviti javni oglas i kada se provede postupak, sud će u vanparničnom postupku izdati drugu ispravu. Drugi aspekat je ovo krivotvorenje i krivična odgovornost. Ako se utvrdi da je diploma, vozačka ili bilo koja druga javna isprava krivotvorena, znači da se radi o lažnim ispravama i zbog toga se krivično odgovara u posebnom krivičnom postupku. A ovo poništavanje je posebno i to tretira

Zakon o upravnom postupku, zavisno koja je institucija u pitanju. Recimo ako je u pitanju visoko obrazovanje, ona institucija koja je izdala tu diplomu će je i poništiti onda kada se naknadno utvrdi da nisu bili ispunjeni neki od uvjeta koji su potrebni za izdavanje te diplome, pojasnio je prof. dr. Hamzabegović.

Fahrudin Vojić

Objavio: usn krajina