PREBIOTICI I PAMĆENJE: Veza između probave, pamćenja i imuniteta puno je jača nego li se smatralo

DVA JEFTINA, lako dostupna dodatka prehrani mogu poboljšati pamćenje kod starijih ljudi, pokazalo je novo istraživanje.

Studija, objavljena u časopisu Science Advances, provedena na blizancima, utvrdila je da svakodnevno konzumiranje dva suplementa, koji se mogu lako i relativno jeftino nabaviti bez recepta, istovremeno poboljšava stanje crijevne flore, odnosno mikrobiote, i kognitivne sposobnosti.

Drugim riječima, pokazalo se da ono što je dobro za crijeva koja stare može biti dobro i za mozak koji stari.

Probavni sistem povezan je s mnogim funkcijama tijela
Probavni sistem uključen je u mnoge funkcije organizma, uključujući imunološki i centralni nervni sistem. Znanstvenici, stoga, smatraju da bi ispravno hranjenje bakterija određenim prebioticima te intervencije probioticima i modulacije mikrobioma mogli otvoriti vrata liječenju cijelog mnoštva bolesti.

Prebiotici dostupni kod nas
Nalazi su posebno zanimljivi jer su u studiji korišteni isti testovi vizualnog pamćenja i učenja koji se inače koriste za otkrivanje ranih znakova Alzheimerove bolesti. U istraživanju je ispitivan učinak dva prebiotika (neprobavljivih dijelova biljnih vlakana) koji pomažu stimulirati crijevne mikrobe.

Jedan od njih inulin, kojeg ima u korijenu cikorije, kruhu, crvenom luku itd. Riječ je o dijetalnim vlaknima iz klase fruktana. Drugi se zove fruktooligosaharid (FOS), a to je biljni ugljikohidrat koji se često koristi kao prirodni niskokalorični zaslađivač.

Oba suplementa mogu se u različitim proizvodima nabaviti u brojnim zemljama uključujući i Bosnu i Hercegovinu i relativno su jeftini.

Istraživanje na blizancima
Kako bi ispitali djelovanje ovih dodataka prehrani na starenje mozga, znanstvenici s King's Collegea u Londonu uključili su u studiju 72 osobe, odnosno 36 parova blizanaca, starijih od 60 godina. Svaki par nasumično je podijeljen na jednog sudionika koji je dobivao prebiotike u proteinskom prahu i drugoga koji je dobivao placebo, odnosno lažni dodatak prehrani.

Studija je bila dvostruko slijepa, što znači da ni liječnici ni blizanci nisu znali ko dobiva šta.

Rezultati su pokazali da su blizanci koji su nesvjesno uzimali inulin ili FOS tri mjeseca kasnije općenito postigli više rezultate na kognitivnom testu.

U novoj studiji posebno je zanimljivo to što je pokazala da su suplementi također bili povezani s malom promjenom u mikrobiotama blizanaca koji su ih konzumirali. Primjerice, korisne bifidobakterije bile su obilnije kod blizanaca koji su uzimali inulin ili FOS.

Važnost istraživanja na blizancima
Zašto je istraživanje provedeno na blizancima? Takva istraživanja imaju važnu ulogu u medicini, osobito kada se žele isključiti neki genetski ili okolišni čimbenici na ishode studija.

Kada se istražuju utjecaji prehrane na zdravlje, blizanci su najbolji kandidati jer su slični po mnogo čimbenika – imaju vrlo sličnu genetiku, odrastali su u sličnim uvjetima s istim roditeljima, imaju slične kognitivne sposobnosti i stilove života itd. Zahvaljujući tome lakše je prepoznati je li za neke registrirane ishode uistinu zaslužan neki faktor u prehrani koji se istražuje.

Objavio: usn krajina