14/07/2024

Vedran Zubić: Živimo u drugom najaktivnijem tektonskom prostoru na planeti

Objavljeno:25/04/2022. 06:01


O potresima koji su pogodili Bosnu i Hercegovinu razgovarali smo sa profesorom geografije Vedranom Zubićem.

Nakon strahovitog potresa u petak, i još manjih tokom subote, jutros ponovo jači potres s istim epicentrom. Područje jeste trusno ali ih dugo nije bilo.

– Geotektonika je stvar koja nema nikakve veze sa trajanjem ljudskog života. To je nešto što možete uporediti sa dugom geologijom prošlosti zemlje. U suštini, vama neki geografski prostor može mirovati 500 godina pa da se tek onda tektonski aktivira, slično kao kod aktivnih vulkana. Isti je princip djelovanja. Kada kažemo da je nešto tektonski aktivno, to ne znači da će se sutra aktivirati, no međutim može. To je ona faza – može sutra rano ujutro biti novi trus, a i ne mora. Problem je u tome, kada živite u geotektonski aktivnom prostoru, a napomena vašim gledateljima – mi živimo u drugom najaktivnijem tektonskom prostoru na planeti, poslije onog vatrenog pojasa Pacifika, naš tektonski prostor je od Pirinejskog poluotoka, preko Apenina, Dinarida, male Azije, zone Kavkaza, sve do Himalaja na istoku. To je jedinstveni tektonski prostor gdje se subduktuju, podvlače tektonske ploče, uglavnom one nastale raspadom velikog južnog kopna Gondvana, objašnjava Zubić, i dodaje:

– Najpoznatiji primjer toga je podvlačenje indijske tektonske ploče i rast Himalaja. Kada to prevedete na našu zonu koja nije tako aktivna ili obimna kao indijska ploča, nama se podvlači jadranska tektonska ploča. Sve planine koje imamo posljedice su toga. Ležimo u pojasu koji se zove Dinarski planinski sustav, gdje te mlade planine i imaju rast ali i dvije tektonske aktivnosti. Jedna tektonska aktivnost je klasična, rasjedna, vertikalna, u geografiji postoji princip izostazije – jedan dio se spušta, drugi izdiže, otprilike kao tas na vagi. Sa druge strane, kod vanjskih Dinarida, najviših, to je upravo ova zona, imate i dodatnu aktivnost tzv. navlačenja. Kada to sve skupa saberete, negdje u dubini litosfere se desi trus, to je taj hipocentar na dubini oko 10 kilometara. To je najtrusniji prostor u Bosni i Hercegovini. Kada promatrate našu državu, otprilike gledate banjalučki rasjed, lašvanski, zona Tuzle, zona Istočnog Sarajeva i Romanije… U suštini, ne možemo zaustaviti trus, sigurno, niti predvidjeti kada će biti, ali znamo kada i koliko može biti, hipotetički. Ono što možemo uraditi je smanjiti tragične posljedice, a smanjujemo ih tako što gradimo kako treba, što pitamo struku šta, kako i na koji način se može praviti. Upravo iz tog razloga želim da apeliram, jer će biti čitav niz sekundarnih trusova. To je prostor koji ima tektonsku stabilizaciju, dodaje.

Objavio: usn krajina


////// MAGAZIN //////

O nama

Portal usnkrajina sastavni je dio i elektroničko izdanje Unsko-sanskih novina

Osnovani smo 1995. od strane Skupštine Unsko-sanskog kantona kao javno poduzeće s ograničenom odgovornošću

Potražite nas na društvenim mrežama:

Kontakt

502. viteške, Bihać, BiH

usnovine@bih.net.ba

+387 37 228-409

+387 37 224-103

Radno vrijeme
pon - pet: 8 - 15
vikendom i praznicima: ne radimo