SEZONA JE PITOMOG KESTENA: Građani pohrlili u šumarke za slasnim plodovima

Sezona je kestena u Krajini. Osim što donosi dodatni prihod za mnoge izaziva i rasprave o cijenama. Ipak, dok jedni kritikuju, drugi uživaju u berbi i blagodatima koje im pruža priroda.

Kestenove šume na širem prostoru Cazina, Bužima i Velike Kladuše imaju dugogodišnju tradiciju i značajnu ekološku i ekonomsku ulogu u ovom regionu. Kesten (Castanea sativa) koji raste na ovim prostorima, često poznat kao pitomi ili jestivi kesten, nije autohtona vrsta za ove krajeve, već je njegovo porijeklo vezano za mediteranski i južnoeuropski prostor. Pretpostavlja se da je kesten donesen u Bosnu i Hercegovinu još u vrijeme Rimskog Carstva ili možda čak ranije, zahvaljujući trgovinskim putevima i migracijama naroda.

Postoje podaci koji ukazuju na to da su vlasti Austro-Ugarske Monarhije imale aktivnu ulogu u širenju i očuvanju kestenovih šuma na teritoriji Bosne i Hercegovine, uključujući i područja poput Cazina, Bužima i Velike Kladuše. Austro-Ugarska vlast je, tokom svoje uprave (1878–1918), provela mnoge reforme u oblasti šumarstva i poljoprivrede, uključujući i sadnju drveća u svrhu obnove šuma i povećanja proizvodnih kapaciteta.

“Kilogram sirovog kestena se kreće od 2.5 do 5 KM, a pečeni od 15 do 20 KM. Cijena prebranog, onog krupnijeg, je 3 KM po kilogramu.

Objavio: usn krajina