Anti-SLAPP zakon stupio na snagu: Evropska unija uvodi zaštitu za novinare i javni govor

Novi evropski Anti-SLAPP zakon donosi mehanizme zaštite novinara, aktivista i javnih djelatnika od zlonamjernih tužbi kojima je cilj zastrašivanje i gušenje slobode izražavanja.

Novi zakon Evropske unije o zaštiti osoba koje učestvuju u javnom životu od neosnovanih i zlonamjernih sudskih postupaka, poznatiji kao Anti-SLAPP direktiva, zvanično je stupio na snagu, a države članice EU imale su rok do danas da njegova pravila prenesu u nacionalna zakonodavstva.

Pojam SLAPP dolazi od engleskog izraza Strategic Lawsuit Against Public Participation – strateška tužba protiv javnog djelovanja. Riječ je o postupcima koje najčešće pokreću političari, velike kompanije, moćni pojedinci ili interesne grupe, ne nužno s ciljem dobijanja spora, već kako bi novinare, aktiviste ili istraživače finansijski i psihološki iscrpili te ih odvratili od javnog djelovanja.

Prema podacima Koalicije protiv SLAPP tužbi u Evropi (CASE), tokom 2023. godine zabilježeno je 166 novih slučajeva, čime je ukupan broj registrovanih predmeta od 2010. premašio hiljadu u 41 evropskoj državi. Najčešće mete bile su istrage o korupciji i okolišnim pitanjima.

Među poznatijim primjerima navodi se italijanska novinarka Federica Angeli, koja se godinama suočavala s više od stotinu tužbi zbog izvještavanja o organizovanom kriminalu. Slični slučajevi bilježeni su i u Francuskoj, gdje su mediji i nevladine organizacije bili izloženi višestrukim postupcima zbog istraživanja poslovanja velikih korporacija.

Nova evropska direktiva uvodi nekoliko ključnih mehanizama zaštite. Sudovi će moći odbaciti očigledno neosnovane tužbe već u ranoj fazi postupka, a teret dokazivanja prelazi na tužitelja. Ako se utvrdi da je riječ o zloupotrebi pravosuđa, sud može naložiti plaćanje svih troškova postupka, uključujući advokatske troškove i eventualnu odštetu.

Posebno važna novina odnosi se na takozvani „forum shopping“, odnosno praksu da se novinari tuže u državama s povoljnijim zakonima za tužitelje. Evropska unija sada omogućava da se takve presude iz trećih zemalja ne priznaju ukoliko su donesene u zlonamjernim ili neosnovanim postupcima.

Evropski parlament ocijenio je da je riječ o prvom ozbiljnom pokušaju stvaranja zajedničkog evropskog standarda zaštite slobode medija i slobode izražavanja. Direktiva predviđa i obavezno objavljivanje pravosnažnih presuda u SLAPP predmetima te sistemsko prikupljanje podataka, kako bi javnost imala uvid u razmjere problema.

„SLAPP tužbe predstavljaju prijetnju vladavini prava i ozbiljno ugrožavaju slobodu izražavanja i informisanja“, izjavio je evropski zastupnik Tiemo Wölken, koji je bio izvjestilac Evropskog parlamenta za ovu direktivu.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da direktiva ima i ograničenja. Prije svega, odnosi se uglavnom na prekogranične slučajeve, dok mnoge tužbe protiv novinara ostaju unutar nacionalnih pravosudnih sistema. Zbog toga će stvarni efekti zavisiti od toga koliko će države članice proširiti zaštitu kroz vlastite zakone.

Hrvatska je već pokrenula proceduru donošenja posebnog zakona kojim bi zaštita bila proširena i na domaće sudske postupke.

BiH i dalje među državama s ozbiljnim problemima medijskih sloboda

Prema posljednjem izvještaju organizacije Reporteri bez granica, Bosna i Hercegovina je tokom 2026. pala na 90. mjesto svjetskog indeksa medijskih sloboda, što je najlošiji rezultat u posljednjih 25 godina. Organizacije koje prate stanje medija upozoravaju na političke pritiske, ekonomski slab položaj redakcija, prijetnje novinarima te sve češće korištenje pravnih i institucionalnih mehanizama za ograničavanje javnog govora. Posebno se problematičnim ocjenjuje i rast pritisaka kroz tužbe i pokušaje zastrašivanja medija.

novinari sloboda medija