Hantavirus („mišja groznica“): Šta zapravo znamo o virusu koji se povremeno vraća u fokus javnosti

Hantavirus, poznat i kao „mišja groznica“, rijetka je, ali potencijalno ozbiljna virusna infekcija koja se prenosi sa glodara na čovjeka. Tekst donosi pregled simptoma, načina prenosa i realnih rizika bez senzacionalizma.

Posljednjih dana u dijelu međunarodnih medija ponovo se spominju hantavirusi zbog pojedinačnih izolovanih slučajeva zaraze u različitim dijelovima svijeta i pojačanog epidemiološkog nadzora nad glodarima u turističkim i ruralnim zonama. Iako ovakve informacije često izazovu zabrinutost javnosti, zdravstvene institucije kontinuirano naglašavaju da se radi o rijetkim zoonozama koje ne predstavljaju pandemijski rizik u uobičajenim okolnostima.

Hantavirus je naziv za grupu virusa koje prenose glodari, prvenstveno miševi i voluharice. U narodu se u našem regionu često koristi termin „mišja groznica“, iako on zapravo obuhvata više različitih bolesti izazvanih srodnim virusima. Infekcija se ne prenosi direktnim kontaktom među ljudima u većini evropskih varijanti, već uglavnom udisanjem čestica koje nastaju iz osušenog urina, izmeta ili pljuvačke zaraženih glodara.

Kako dolazi do zaraze

Do infekcije najčešće dolazi u zatvorenim ili slabo ventiliranim prostorima gdje su prisutni glodari — poput podruma, vikendica, šupa, starih kuća ili skladišta. Kada se takvi prostori čiste, prašina može sadržavati virusne čestice koje se udišu.

Zbog toga se hantavirus ubraja u tzv. zoonoze — bolesti koje prelaze sa životinja na čovjeka.

Klinička slika: od „gripolikih“ simptoma do teških formi

Početni simptomi često nisu specifični i mogu ličiti na običnu gripu:

• povišena temperatura
• umor i iscrpljenost
• bolovi u mišićima
• glavobolja
• mučnina ili probavne tegobe

U evropskom prostoru najčešći oblik bolesti je hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom (HFRS). Kod tog oblika virus primarno zahvata bubrege i može dovesti do njihovog privremenog ili akutnog zatajenja.

U težim slučajevima dolazi do:

• naglog pogoršanja stanja
• pada krvnog pritiska
• poremećaja rada bubrega
• rijetko i krvarenja

Postoji i drugi, rjeđi ali ozbiljniji oblik poznat kao hantavirusni plućni sindrom, koji se uglavnom bilježi u Americi i može zahvatiti pluća i kardiovaskularni sistem.

Koliko je hantavirus opasan?

Iako se u javnosti često ističe visok procenat smrtnosti kod težih oblika, važno je razumjeti kontekst:

• bolest je rijetka
• većina ljudi nikada nije izložena virusu
• pravovremeno liječenje značajno poboljšava ishod

Smrtnost kod najtežih oblika može biti visoka, ali to se odnosi na neliječene ili kasno otkrivene slučajeve u specifičnim epidemiološkim okolnostima.

Situacija u Evropi i regionu

U Evropi, uključujući i područje Balkana, povremeno se bilježe sporadični slučajevi, najčešće povezani sa sezonskim povećanjem populacije glodara (npr. nakon blagih zima ili u ruralnim sredinama). Međutim, zdravstvene službe ove pojave smatraju kontrolisanim i lokaliziranim, bez šireg epidemiološkog širenja.

Prevencija: jednostavne, ali ključne mjere

Zaštita se uglavnom svodi na osnovnu higijenu i izbjegavanje kontakta s glodarima:

• ne ulaziti u zatvorene prostorije bez provjetravanja
• koristiti zaštitne rukavice i masku pri čišćenju
• ne usisavati suhi izmet glodara (zbog aerosolizacije čestica)
• spriječiti ulazak miševa u stambene i skladišne prostore

---

Hantavirus, dakle, nije nova ili nepoznata prijetnja, već rijetka, ali medicinski ozbiljna infekcija koja se povremeno pojavljuje u određenim uslovima.

Pripremio: O. Delić

glodari miševi mišja groznica zoonosze