usnkrajina: 26-05-2026 | 09:27

EVROPU POGAĐA NEVIĐENI MAJSKI TOPLOTNI VAL: Francuska ruši rekorde stare decenijama, Španija ide prema 40 stepeni

Više od 350 gradova u Francuskoj zabilježilo je rekordne majske temperature, dok meteorolozi upozoravaju da Evropu pogađa izuzetno rani i intenzivan toplotni val. Naučnici tvrde da su ovakvi ekstremi direktno povezani s klimatskim promjenama.

Zapadnu Evropu zahvatio je snažan i neuobičajeno rani toplotni val koji već ruši historijske rekorde u Francuskoj, Velikoj Britaniji i Španiji, dok klimatolozi upozoravaju da bi ovakvi ekstremni vremenski događaji mogli postati nova realnost evropskog kontinenta.

Prema podacima francuske meteorološke službe, čak 352 meteorološke stanice u Francuskoj zabilježile su najviše temperature ikada izmjerene u maju. Najviša temperatura od 37,1 stepen Celzija izmjerena je u jugozapadnom departmanu Landes, nedaleko od Hossegora.

Istovremeno, britanski meteorološki zavod potvrdio je da je u londonskom Kew Gardenu oboren nacionalni rekord za maj, nakon što je izmjereno čak 34,8 stepeni.

Meteorolozi upozoravaju da se vreli talas neće brzo završiti. Naprotiv, tokom sedmice očekuje se dodatni rast temperatura, posebno u Španiji, gdje bi pojedina područja mogla dosegnuti i 40 stepeni Celzija.

„Ovo je događaj bez presedana, sa vjerovatnoćom od jedan prema hiljadu da se desi u ovo doba godine“, izjavio je klimatski naučnik Christophe Cassou za francuski Le Monde.

Francuska meteorološka služba navodi da je uzrok ekstremnih temperatura takozvana „toplotna kupola“ – pojava pri kojoj se vreli zrak sa sjevera Afrike zadržava nad Evropom zbog snažnog područja visokog pritiska.

Naučnici upozoravaju da klimatske promjene značajno povećavaju vjerovatnoću ovakvih pojava. Prema dosadašnjim klimatskim modelima, junski toplotni valovi danas su u Evropi približno deset puta vjerovatniji nego u predindustrijskom periodu, a isti trend sada se sve jasnije bilježi i tokom maja.

„Produženje sezone toplotnih valova potpuno je karakteristično za klimatske promjene. U budućnosti bismo slične ekstremne događaje mogli viđati već u aprilu, ali i u oktobru“, upozorio je francuski klimatolog Robert Vautard.

Aktivirana upozorenja i vanredne mjere

Francuske vlasti stavile su 31 departman pod upozorenje zbog visokih temperatura, dok je osam područja dobilo narandžasti nivo upozorenja, što predstavlja drugi najviši stepen opasnosti.

Zanimljivo je da je ovo prvi put od uspostavljanja francuskog sistema upozorenja na vrućine 2004. godine da je alarm aktiviran već u maju.

U pojedinim gradovima zapadne Francuske temperature su već prešle 35 stepeni, dok se u Parizu približavaju 33. Meteorolozi navode da bi pojedina područja mogla oboriti sve dosadašnje majske rekorde.

Ozbiljnost situacije potvrđuju i posljedice po zdravlje stanovništva. Tokom utrke na 10 kilometara u predgrađu Pariza preminuo je jedan muškarac, navodno nakon srčanog udara izazvanog visokim temperaturama, dok je još deset osoba hospitalizirano u kritičnom stanju.

Španija očekuje „tropske noći“

Ni Španija nije pošteđena ekstremnih temperatura. U južnim dijelovima zemlje već su izmjerene temperature od 38 stepeni, što je između pet i deset stepeni iznad prosjeka za ovo doba godine.

Meteorolog Rubén del Campo iz španske državne meteorološke agencije upozorio je da bi kraj sedmice mogao donijeti još intenzivnije vrućine.

Posebno zabrinjava pojava tzv. „tropskih noći“, kada temperatura ni tokom noći ne pada ispod 20 stepeni, što dodatno povećava zdravstvene rizike za stanovništvo.

Šta to znači za Balkan?

Iako se glavni udar trenutnog toplotnog vala trenutno zadržava nad zapadnom Evropom, klimatolozi već godinama upozoravaju da je i Balkan među evropskim regijama koje se zagrijavaju brže od globalnog prosjeka.

Prema izvještajima World Meteorological Organization i Intergovernmental Panel on Climate Change, jugoistočna Evropa sve češće bilježi duže sušne periode, intenzivnije toplotne valove i sve izraženije klimatske ekstreme.

Bosna i Hercegovina je posljednjih godina više puta svjedočila rekordnim ljetnim temperaturama, dugim sušama i naglim vremenskim promjenama koje utiču na poljoprivredu, vodne resurse i zdravlje stanovništva.

Stručnjaci upozoravaju da bi ovakvi događaji, koji su nekada smatrani izuzetkom, u narednim decenijama mogli postati sve češći i intenzivniji širom Balkana.

Priredio: O. D.

Klimatske promjene vremenski ekstremi