Kada svaka minuta odlučuje: Mostarska pista pokazala koliko je važna zračna infrastruktura u borbi protiv požara

Gržetić smatra da bi za potrebe BiH nekoliko ovakvih letjelica predstavljalo racionalnije rješenje od nabavke mnogo skupljih sistema.

Kada protupožarni avion Air Tractor sleti na pistu Aerodroma Mostar, nema vremena za čekanje. Avion se zaustavlja, priključuje se sistem za punjenje i za manje od minute u spremnik ulaze približno tri tone vode. Nakon kratke provjere, avion ponovno polijeće prema požarištu.

Cijeli proces – od slijetanja do novog odlaska prema vatrenoj liniji – traje svega nekoliko minuta. Upravo ta brzina često može odlučiti hoće li se požar staviti pod kontrolu ili će se proširiti na veće područje.

„Što smo brži na zemlji i što smo bliže požarištu, manje ćemo trošiti resursa i lakše ćemo zaustaviti širenje vatre“, objašnjava kapetan Tomislav Gržetić, jedan od pilota angažiranih na protupožarnoj operaciji iz Mostara.

Za njega i njegove kolege posljednji mjeseci gotovo da nisu imali predaha. Tokom dvomjesečne operacije letjeli su gotovo svakodnevno, intervenirajući na požarištima širom Hercegovine i dijelova srednje Bosne.

---

Aerodrom nije samo pista – on je dio sistema zaštite

Baza protupožarnih aviona u Mostaru pokazala je jednu važnu stvar: aerodromska infrastruktura u savremenom svijetu nije samo pitanje putničkog prometa.

U kriznim situacijama aerodrom postaje logistički centar iz kojeg se spašavaju ljudi, priroda i imovina.

Bez potpore Zračne luke Mostar, naglašava Gržetić, ovakav sistem ne bi mogao funkcionirati.

Hangari, tehnička podrška, vatrogasna služba, organizacija operacija i svakodnevna koordinacija – sve su to elementi koji omogućavaju da zrakoplov bude u zraku onda kada je najpotrebnije.

Upravo takav primjer pokazuje koliko je za svaku regiju važna razvijena zračna infrastruktura. Aerodromi nisu samo mjesta slijetanja i polijetanja putnika, nego strateški objekti koji u vanrednim okolnostima mogu imati presudnu ulogu.

Iskustvo Mostara pokazuje da aerodrom nije samo razvojna investicija, nego i dio šireg sistema sigurnosti jedne regije.

---

Brzina reakcije odlučuje

Osim infrastrukture na zemlji, ključnu ulogu ima i koordinacija sa kontrolom leta.

Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA) omogućava da protupožarni avioni u kratkom roku dobiju prostor za djelovanje i sigurnu komunikaciju tokom operacija.

Kod ovakvih intervencija odluke se često donose u nekoliko minuta.

Piloti moraju imati informacije o lokaciji požara, vremenskim uvjetima, terenu i mogućim opasnostima prije nego što krenu prema vatrenoj liniji.

---

Air Tractor prilagođen je bosanskohercegovačkom terenu

U operaciji učestvuju dva aviona Air Tractor, a njihovo područje djelovanja obuhvata različite terene – od hercegovačkih krških područja do planinskih predjela.

Jedan avion može ponijeti oko tri tone vode. To je manje od kapaciteta velikih protupožarnih aviona poput kanadera, ali stručnjaci ističu da manji avion ima i određene prednosti.

Zbog konfiguracije terena u BiH, planina, klanaca i visokih temperatura, manji i okretniji avioni često mogu biti praktičnije rješenje.

„Za naše uvjete važna je sposobnost brzog djelovanja, manji radijus okreta i mogućnost pristupa područjima gdje veći avioni imaju ograničenja“, objašnjava Gržetić.

Prema njegovoj procjeni, Bosna i Hercegovina bi za efikasan sistem trebala imati nekoliko ovakvih aviona raspoređenih na strateškim lokacijama.

---

Zašto manji avioni mogu biti bolje rješenje

Kanaderi su među najpoznatijim protupožarnim avionima u svijetu i imaju veliki kapacitet, ali njihova učinkovitost zavisi od mogućnosti brzog zahvatanja vode.

Ako u blizini nema odgovarajuće vodene površine, avion mora svaki put dolaziti do aerodroma radi punjenja, što produžava vrijeme između dva naleta.

Air Tractor se puni na zemlji i može djelovati s manjih aerodroma, što ga čini pogodnim za zemlje s razvedenim i planinskim područjima.

Gržetić smatra da bi za potrebe BiH nekoliko ovakvih letjelica predstavljalo racionalnije rješenje od nabavke mnogo skupljih sistema.

---

Avion ne gasi požar sam

Iako dolazak aviona iz zraka često predstavlja veliku pomoć, piloti naglašavaju da oni nisu zamjena za vatrogasce na zemlji.

Njihov zadatak je smanjiti intenzitet požara, usporiti njegovo širenje i omogućiti ljudima na terenu sigurniji pristup.

Voda iz aviona često ne dopire potpuno do tla, posebno kada se radi o gustim šumskim područjima. Zato nakon zračnog udara vatrogasci moraju završiti posao.

„Mi stvaramo uslove da ljudi na zemlji mogu djelovati. Zrakoplov je podrška vatrogascima, a ne njihova zamjena“, poručuju piloti.

---

Najopasniji protivnici su vjetar i teren

Let iznad požarišta nije samo pitanje hrabrosti, nego prije svega procjene rizika.

Piloti prije svakog naleta analiziraju vjetar, turbulencije, dim, konfiguraciju terena, dalekovode, moguće prepreke i druge opasnosti.

Poseban problem predstavljaju nepristupačna područja gdje se požar može ponovo aktivirati i nakon što izgleda ugašen.

Na planinama često ostanu mala žarišta koja vatrogasci teško mogu dosegnuti. U takvim situacijama pomoć mogu pružiti i helikopteri koji prevoze manje timove na teren.

---

Mostar kao primjer za budućnost

Ovogodišnja protupožarna sezona još jednom je pokazala da su brzina, dostupnost i dobra organizacija ključni u borbi protiv prirodnih katastrofa.

Zračna luka Mostar u ovoj priči nije bila samo mjesto s kojeg su avioni polijetali. Bila je operativna baza jednog sistema zaštite.

I upravo to iskustvo otvara širu raspravu o razvoju zračne infrastrukture u drugim dijelovima BiH.

Za Unsko-sanski kanton, gdje udaljenost od velikih aerodroma često znači izgubljeno vrijeme, Aerodrom Bihać ne bi imao samo ekonomsku i turističku funkciju. Njegov značaj mogao bi se mjeriti i kroz sposobnost brže reakcije u situacijama kada minute odlučuju.

Jer kod velikih požara, poplava ili drugih nepogoda, infrastruktura nije samo pitanje razvoja – ona postaje pitanje sigurnosti.

gašenje požara