PROF. DR. ATIF HODŽIĆ, REKTOR UNIVERZITETA U BIHAĆU: Fokus na boljim uslovima studiranja i unapređenju studentskog standarda

Na Univerzitetu u Bihaću u prvom upisnom roku uglavnom popunjene upisne kvote; Kvota povećana za dodatnih 35 mjesta

Krajina: Kako ste zadovoljni rezultatima prvog upisnog roka redovnih studenata za prvi ciklus studija na Univerzitetu u Bihaću?

Hodžić: Možemo biti zadovoljni rezultatima prvog upisnog roka za akademsku 2026/2027. godinu. Odziv kandidata bio je veoma dobar, a na Univerzitetu u Bihaću upisan je značajan broj studenata. Na većini studijskih programa uglavnom su popunjene predviđene upisne kvote, dok je na pojedinim studijskim programima interes bio i znatno veći od broja predviđenih mjesta. To potvrđuje da među mladima i dalje postoji značajan interes za studiranje na Univerzitetu u Bihaću.
Istovremeno, dok privodimo kraju akademsku 2025/2026. godinu i traju septembarski ispitni rokovi, provodimo i drugi upisni rok za akademsku 2026/2027. godinu, koji traje od 31. augusta do 11. septembra. Iako je drugi upisni rok još uvijek u toku, prema dosadašnjim pristiglim prijavama bilježimo veoma dobar odziv i zainteresiranost kandidata. Na pojedinim studijskim programima još uvijek ima slobodnih mjesta, te očekujemo da će i u ovom roku biti popunjen dio preostalih upisnih kvota.

KRAJINA: Prvobitno upisna kvota je iznosila 513 redovnih studenata ali se pokazalo da ju je potrebno povećati. Vlada Unsko-sanskog kantona je, na nedavno održanoj sjednici, donijela Odluku o izmjeni Odluke o utvrđivanju broja i strukture studenata koji upisuju I, II I III ciklus studija za akademsku 2026/2027. godinu na Univerzitetu u Bihaću kojom je proširena upisna kvota. O kojem broju je tačno riječ?

Hodžić: Na prijedlog Senata Univerziteta u Bihaću, Vlada Unsko-sanskog kantona odobrila je proširenje upisne kvote za ukupno 35 dodatnih mjesta, odnosno za oko sedam posto u odnosu na prvobitni plan. Ova mjesta namijenjena su redovnim samofinansirajućim studentima na studijskim programima na kojima je iskazan povećan interes, prvenstveno na Tehničkom i Fakultetu zdravstvenih studija, te pojedinim odsjecima Pedagoškog fakulteta. Na Pravnom, Pedagoškom i Ekonomskom fakultetu koji su u prvom upisnom roku na studijskim programima popunili upisne kvote, zbog značajnog interesa povećane su dodatne upisne kvote u drugom upisnom roku. Također, završeno je licenciranje novog studijskog programa Pedagogija i specijalna pedagogija na Pedagoškom fakultetu, a očekujemo da se završi proces licenciranja studijskog programa Edukacija sportskih trenera na Pedagoškom fakultetu za koji postoji značajna zainteresiranost kandidata za upis u drugom upisnom roku. Na ovaj način omogućili smo kandidatima koji nisu ostvarili direktan upis na redovni studij da ipak upišu željene studijske programe, dok je ostalim zainteresiranim studentima otvorena mogućnost upisa na preostala slobodna mjesta na drugim studijskim programima u drugom upisnom roku.

KRAJINA: U odnosu na prošlu, za narednu akademsku godinu je planiran značajno veći upis studenata na prvom ciklusu studija. Koji su razlozi?

Hodžić: Prilikom planiranja upisnih kvota nastojimo sagledati više faktora – interes budućih studenata, raspoložive kapacitete Univerziteta, potrebe tržišta rada, ali i ukupne demografske i društvene okolnosti. Svjesni smo da se Unsko-sanski kanton, kao i cijela Bosna i Hercegovina, suočava s odlaskom mladih i nepovoljnim demografskim trendovima. Upravo zato želimo iskoristiti kapacitete koje imamo i omogućiti što većem broju mladih da svoje obrazovanje nastave na Univerzitetu u Bihaću. Veći planirani upis vidimo i kao mogućnost da dodatno afirmiramo naše studijske programe i zadržimo što veći broj mladih ljudi u našoj sredini. Za upis u ovu akademsku godinu imali smo korespodenciju sa stranim studentima iz Republike Gane koji su izrazili želju za studiranje na našim fakultetima. Odradili smo upisnu kvotu, a studenti Tehničkog fakulteta u Bihaću su napravili aplikaciju za online prijavu na konkurs, koja se prvi put zvanično koristila ove školske godine na Univerzitetu u Bihaću za sve aplikante. Nažalost, problem dobivanja boravišne vize za strane studente, odnosno dugotrajna i komplikovana procedura su zaustavili njihovu mogućnost studiranja u ovoj akademskoj godini. Mi ćemo svakako proučiti zakonske mogućnosti i analizirati praksu nekih javnih univerziteta u BiH kada je upis stranih studenata u pitanju i naravno želimo omogućiti nesmetan upis stranim studentima na Univerzitetu u Bihaću u bliskoj budućnosti.

KRAJINA: Za koje fakultete, odnosno studijske programe, je iskazan najveći interes?

Hodžić: Na svakom upisnom roku najveći odziv je na Tehničkom fakultetu, koji ima pet studijskih programa. U posljednjih nekoliko godina veliki interes i izuzetan odziv imamo na Pravnom fakultetu, pogotovo ako se uzme u obzir činjenica da na I ciklusu imamo jedan studijski program. Standardno svake godine imamo izuzetan odziv na Fakultetu zdravstvenih studija i Ekonomskom fakultetu, a ove godine značajan interes imamo i na Pedagoškom fakultetu, gdje su neki studijski programi popunjeni u I upisnom roku, te na Biotehničkom fakultetu, gdje ćemo nakon tri godine ponovo imati aktivan studijski program poljoprivrede. Na Islamskom pedagoškom fakultetu standardno su dva studijska programa za koje se svake godine pokazuje značajan interes, a od ove akademske godine očekuje se pokretanje novog studijskog programa Socijalna gerontologija.

KRAJINA: Na kojim fakultetima je upisna kvota ispunjena već na prvom upisnom roku?

Hodžić: Na prvom upisnom roku zabilježen je značajan odziv kandidata na Tehničkom, Pravnom, Ekonomskom fakultetu, te pojedinim studijskim programima Fakulteta zdravstvenih studija i Pedagoškog fakulteta, pa je na većini studijskih programa planirana kvota za redovne studente u potpunosti ispunjena. Ovakav odziv jasna je potvrda prepoznatljivosti naših programa i povjerenja koje maturanti ukazuju Univerzitetu u Bihaću.

KRAJINA: Da li je došlo do otvaranja nekih novih studijskih programa i obrnuto?

Hodžić: Da, ove akademske godine Univerzitet u Bihaću obogatio je svoju obrazovnu ponudu pokretanjem novog studijskog programa Pedagogija i specijalna pedagogija na I ciklusu Pedagoškog fakulteta. Riječ je o programu koji je usmjeren na savremene potrebe odgojno-obrazovnog sistema, posebno kada je riječ o radu s djecom i mladima i uvažavanju njihovih individualnih potreba. Vjerujemo da će, po okončanju licenciranja studijskog programa Edukacija sportskih trenera na I ciklusu Pedagoškog fakulteta, odziv studenata biti značajan.
Također prvi put očekujemo licenciranje studijskog programa doktorskog studija na III ciklusu Ekonomskog fakulteta i uvjereni smo da ćemo imati prijavljenih kandidata na javni poziv koji će biti raspisan u oktobru mjesecu. Kada je riječ o ukidanju ili stavljanju u stanje mirovanja postojećih studijskih programa, u ovoj akademskoj godini nije bilo takvih promjena. Naš cilj je da studijske programe kontinuirano prilagođavamo potrebama društva i tržišta rada, ali i interesima budućih studenata.

KRAJINA: Prati li sistem obrazovanja potrebe tržišta rada?

Hodžić: Obrazovanje mora kontinuirano pratiti potrebe tržišta rada, ali i razvojne potrebe društva i Unsko-sanskog kantona. Univerzitet u Bihaću pri unapređenju postojećih i kreiranju novih studijskih programa uzima u obzir potrebe tržišta rada, zapošljivost diplomiranih studenata, kao i potrebe privrednog i regionalnog okruženja. U tom smislu kontinuirano radimo na modernizaciji studijskih programa, razvoju novih programa i jačanju praktičnih znanja i kompetencija studenata. Posebnu pažnju posvećujemo povezivanju Univerziteta s privredom i drugim institucijama, jer je kvalitetno obrazovanje ono koje studentima, osim akademskih znanja, daje kompetencije potrebne za uspješan ulazak na tržište rada.
Kao rezultat takve saradnje su uvođenja novih studijskih programa Biologija i hemija, Pedagogija i specijalna pedagogija, Edukacija sportskih trenera i Socijalna gerontologija.

KRAJINA: Kako komentirate sve češće i brojnije objave, pa čak i pokretanje sudskih procesa vezano za kupovinu diploma, rad pojedinih visokoškolskih ustanova u BiH bez akreditacije, posebno se to odnosi na privatne univerzitete?

Hodžić: Pojave kupovine diploma i djelovanja visokoškolskih ustanova bez odgovarajuće akreditacije ozbiljno narušavaju ugled visokog obrazovanja i povjerenje u akademska zvanja. Takve pojave zahtijevaju odlučno djelovanje nadležnih institucija i dosljednu primjenu propisa. Univerzitet u Bihaću je akreditovana visokoškolska ustanova koja kontinuirano prolazi propisane postupke akreditacije i reakreditacije, što je jedan od važnih mehanizama potvrđivanja kvaliteta i ispunjavanja akademskih standarda. Očuvanje kvaliteta, akademskih standarda i integriteta visokog obrazovanja mora biti zajednički interes svih visokoškolskih ustanova.

KRAJINA: Može li se učinjena šteta u ovakvom obrazovnom sistemu u dogledno vrijeme popraviti ili je šteta trajno nanesena?

Hodžić: Narušeno povjerenje može se vratiti, ali to zahtijeva vrijeme, odgovoran rad i dosljednu primjenu propisa. Na Univerzitetu u Bihaću posebnu pažnju posvećujemo kvalitetu nastavnog procesa, akademskom integritetu i odgovornom odnosu prema studentima i stečenim akademskim zvanjima. Kontinuiranim unapređenjem kvaliteta i transparentnosti moguće je zaštititi vrijednost akademskih zvanja i vratiti povjerenje javnosti u sistem visokog obrazovanja.

KRAJINA: Ko po Vašem mišljenju za to treba da snosi najveću odgovornost?

Hodžić: Odgovornost je prije svega na onima koji krše propise i narušavaju akademski integritet, ali i na institucijama nadležnim za nadzor i osiguravanje zakonitosti u visokom obrazovanju. Svako u okviru svojih ovlasti treba preuzeti odgovornost za svoj dio posla. Samo takav pristup može doprinijeti očuvanju povjerenja u visoko obrazovanje i zaštiti vrijednosti akademskih zvanja. Na području Unsko-sanskog kantona nemamo privatnih visokoškolskih ustanova. Novi Zakon o visokom obrazovanju na području Unsko-sanskog kantona, donesen 2024. godine, predviđa mogućnost konkurencije javnom univerzitetu otvaranjem privatnih visokoškolskih ustanova. Bitno je naglasiti da onaj ko se odvaži na takvo nešto mora biti ozbiljan u poslu i garantovati svoju ozbiljnost u finansijskom, kadrovskom i materijalnom smislu, a takva ustanova bi prošla postupke licenciranja i akreditacije.

KRAJINA: Na kraju, da li je studiranje na Univerzitetu u Bihaću i općenito u BiH skupo i šta se može u tom pogledu mijenjati kako bi što veći broj mladih po završetku srednje škole nastavio školovanje?

Hodžić: Finansijska dostupnost studiranja svakako je važno pitanje, posebno za mlade i njihove porodice. U tom pogledu značajnu podršku predstavljaju stipendije koje osiguravaju Vlada Unsko-sanskog kantona i lokalne zajednice, uključujući i dodatnu podršku studentima koji se opredjeljuju za deficitarna zanimanja. Važno je nastaviti razvijati ovakve oblike podrške kako bi što veći broj mladih nakon završene srednje škole imao mogućnost nastaviti svoje obrazovanje. Također, značajan korak u pravcu veće dostupnosti visokog obrazovanja bilo je smanjenje školarina i drugih naknada na Univerzitetu u Bihaću, koje je počelo da se primjenjuje od akademske 2025/2026. godine. Na taj način nastojimo dodatno smanjiti finansijsko opterećenje studenata i njihovih porodica i učiniti studiranje dostupnijim što većem broju mladih.

KRAJINA: Koji su značajniji planovi Univerziteta u Bihaću čijom realizacijom bi se poboljšao studentski standard i privukao što veći broj studenata za studiranje upravo na ovoj visokoškolskoj ustanovi?

Hodžić: U narednom periodu fokus će biti na stvaranju kvalitetnijih uslova za studiranje i daljem unapređenju studentskog standarda. To podrazumijeva rješavanje prostornih kapaciteta, modernizaciju i inoviranje studijskih programa, digitalizaciju usluga, kao i jačanje međunarodne saradnje i studentske mobilnosti. U tom kontekstu značajan projekat je i izgradnja nove višenamjenske zgrade Univerziteta, čime bi se dodatno unaprijedili uslovi za nastavu, rad i studentski život. Pribavljanje građevinske dozvole za izgradnju zgrade od blizu 5.000 m2 na zemljištu u vlasništvu Univerziteta je u završnoj fazi, a finansijsku podršku u izgradnji objekta su obećale Kantonalna i Federalna vlada. Cilj je stvoriti savremeno i kvalitetno okruženje za studente i Univerzitet u Bihaću učiniti još privlačnijim mjestom za studiranje.

Razgovarala: Nermina Piralić

Univerzitet u Bihaću