usnkrajina: 24-08-2026 | 10:30
Predsjednica Alternative za Njemačku (AfD) Alice Weidel u nedjeljnom ZDF-ovom ljetnom intervjuu iznijela je niz političkih zahtjeva i tvrdnji o stanju u Njemačkoj – od izlaska iz eurozone i Schengena do migracija, klimatske politike i automobilske industrije.
Dio onoga što je rekla predstavlja jasno definiranu političku poziciju AfD-a i tu nema mnogo prostora za „provjeru“: stranka zaista zagovara izlazak Njemačke iz eura, zatvaranje granica i mnogo restriktivniju migracijsku politiku.
Ali kada se politički stavovi pretvore u tvrdnje o činjenicama, slika je drugačija.
ZDF je nakon intervjua objavio vlastiti detaljni fact-check i neke od najvažnijih Weidelinih tvrdnji ocijenio netačnim ili obmanjujućim.
Weidel je ponovila dugogodišnji stav AfD-a da bi Njemačka trebala napustiti zajedničku evropsku valutu.
Euro je nazvala „nestabilnom valutom“ i tvrdila da je Njemačkoj prije njegovog uvođenja bilo znatno bolje.
ČINJENICA: Njemačko Savezno ministarstvo finansija navodi drugačiju sliku.
U izvještaju povodom 25 godina eura Ministarstvo je navelo da je prosječna inflacija u Njemačkoj od uvođenja euro-novčanica iznosila oko 1,9 posto godišnje te da se euro, posmatrano kroz stabilnost cijena, pokazao uspješnim. U većini godina inflacija u eurozoni bila je ispod cilja od dva posto.
To, naravno, ne znači da je euro riješio sve ekonomske probleme Njemačke. Njemačka posljednjih godina ima ozbiljne probleme s industrijskom konkurentnošću, energijom, produktivnošću i rastom.
Ali iz toga ne slijedi da je euro sam po sebi uzrok tih problema.
Još važnije, njemačka domaćinstva danas ne mogu biti opisana kao društvo koje je zbog eura jednostavno „osiromašilo“. Deutsche Bundesbank je krajem 2025. zabilježila da su finansijska sredstva njemačkih domaćinstava dostigla oko 9.504 milijarde eura, novi realni maksimum nakon što su tokom 2025. nadoknađeni prethodni gubici kupovne moći finansijske imovine.
OCJENA: Weidelin stav o napuštanju eura je politički legitiman prijedlog. Tvrdnja da je euro dokazano osiromašio Njemačku i da je zbog njega zemlji prije bilo „znatno bolje“ nije činjenica koju potvrđuju dostupni ekonomski podaci.
Ovdje nema potrebe za velikim ispravkama.
Weidel je zaista najavila da bi AfD, ako dođe na vlast, zatvorio njemačke granice i izveo Njemačku iz Schengenskog prostora. To je eksplicitna politička pozicija stranke.
Problem nastaje kada je tu politiku pokušala povezati s događajima u španskoj enklavi Ceuta.
Weidel je govorila o potrebi izlaska iz Schengena kako bi se spriječilo da „takvi ljudi iz Ceute“ dođu u Njemačku.
ČINJENICA: Ceuta jeste dio Španije, ali zbog svog položaja na sjeveru Afrike nije dio redovnog Schengenskog prostora. Postoje posebna pravila koja se odnose na kretanje ljudi iz Ceute prema španskom kopnu. ZDF navodi i da nema poznatih slučajeva da su ljudi iz posljednjeg velikog priliva u Ceuti potom stigli u Njemačku.
Dakle, povezivanje događaja u Ceuti s potrebom da Njemačka napusti Schengen predstavlja politički argument, a ne dokaz da Schengen omogućava takav migrantski tok prema Njemačkoj.
OCJENA: Najava izlaska iz Schengena – tačna. Objašnjenje koje je Weidel ponudila – bez ključnog konteksta i dijelom obmanjujuće.
Ovo je jedna od najproblematičnijih tvrdnji iz intervjua.
Weidel je pitala:
„Znate li koliko je nezaposlenih prošle godine dobilo državljanstvo? 306.000.“
Broj zvuči dramatično, ali ne znači ono što je Weidel njime sugerirala.
Prema ZDF-ovoj provjeri, brojka od oko 306.000 odnosi se na osobe koje su u decembru 2025. bile evidentirane kao nezaposlene, a koje su u nekom trenutku dobile njemačko državljanstvo.
To ne znači da je 306.000 nezaposlenih ljudi upravo tokom 2025. godine naturalizirano.
Neko od tih ljudi mogao je njemačko državljanstvo dobiti prije nekoliko godina, pa čak i decenija.
Istovremeno, u cijeloj Njemačkoj je tokom 2025. naturalizirano oko 332.500 osoba, što jeste vrlo visok, rekordan broj. Među njima su najveću grupu činili državljani Sirije, zatim Turske i Rusije.
Postoji još jedan važan detalj.
Njemački zakon u pravilu traži da osoba koja želi državljanstvo može sama finansirati svoj život i život članova porodice za koje je odgovorna. Zbog toga sama činjenica da je neko evidentiran kao nezaposlen ne znači da je bez prihoda ili da je ispunjavao uslove za naturalizaciju upravo u trenutku kada je bio nezaposlen.
OCJENA: OBMANJUJUĆE.
Broj od oko 306.000 postoji u statističkom kontekstu, ali Weidel ga predstavlja na način koji stvara pogrešan utisak da je toliko nezaposlenih ljudi tokom 2025. dobilo njemačko državljanstvo.
Weidel je otišla još dalje kada je govorila o migracijama i Sirijcima.
Prema izvještajima o intervjuu, liderica AfD-a zagovarala je povratak oko 1,3 miliona Sirijaca koji žive u Njemačkoj.
Ovdje treba napraviti jasnu razliku između političkog zahtjeva i pravnog statusa.
Ne postoji automatsko pravilo prema kojem Njemačka može jednostavno kolektivno vratiti sve Sirijce.
Status svakog pojedinca zavisi od njegove konkretne pravne situacije: da li ima azil, supsidijarnu zaštitu, drugi oblik boravišne dozvole, njemačko državljanstvo ili neki drugi pravni osnov boravka.
Zato formulaciju „vratiti sve Sirijce“ treba tretirati kao politički cilj AfD-a, a ne kao jednostavnu administrativnu mjeru koju bi njemačka vlada mogla provesti jednim potezom.
Posebno je važno da se ne izjednačavaju svi Sirijci koji žive u Njemačkoj. Među njima su izbjeglice, osobe s različitim vrstama boravišnog statusa, naturalizirani njemački državljani, kao i ljudi koji su u Njemačkoj rođeni ili tamo žive dugi niz godina.
OCJENA: Politički zahtjev AfD-a – tačno prenesen. Tvrdnja da bi se takav povratak mogao provesti jednostavno i kolektivno – nije utemeljena u njemačkom pravnom okviru.
Weidel je u intervjuu tvrdila da su klimatske promjene postojale oduvijek.
Prvi dio tvrdnje je tačan.
Zemljina klima se kroz geološku historiju zaista mijenjala. Bilo je toplijih i hladnijih razdoblja i prije industrijske revolucije.
Ali iz toga ne slijedi zaključak da je današnje globalno zagrijavanje prirodna pojava istog tipa.
Prema ZDF-ovom fact-checku, savremeno zagrijavanje prvenstveno je posljedica ljudskih aktivnosti, posebno sagorijevanja fosilnih goriva. Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) zaključuje da je ljudski uticaj nedvosmisleno uzrokovao sadašnje globalno zagrijavanje.
ZDF također navodi da je brzina sadašnjeg zagrijavanja znatno veća od većine prirodnih klimatskih promjena koje su se događale u novijoj geološkoj prošlosti.
OCJENA: „Klimatske promjene su postojale“ – tačno. Korištenje te činjenice kao argumenta protiv zaključka da je današnje zagrijavanje prvenstveno posljedica čovjeka – netačno.
Weidel je za takozvanu zabranu motora s unutrašnjim sagorijevanjem optužila CDU i bivšu kancelarku Angelu Merkel, odnosno Ursulu von der Leyen i institucije EU.
Ni ovo nije tako jednostavno.
Pravila o smanjenju emisija novih automobila donesena su na nivou Evropske unije, a relevantna odluka donesena je 2023. godine.
Tada je Njemačkom upravljala koalicija SPD-a, Zelenih i FDP-a, a kancelar je bio Olaf Scholz. Unutar tadašnje vlade postojali su ozbiljni sporovi upravo oko pitanja zabrane i mogućnosti korištenja alternativnih goriva.
Još važnije, pravila su u međuvremenu izmijenjena.
ZDF navodi da je prvobitni plan u decembru 2025. izmijenjen tako da proizvođači od 2035. moraju smanjiti emisije svoje nove flote za 90 posto, umjesto ranije predviđenih 100 posto. Time su ostavljene mogućnosti za određene hibride i vozila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem, pod određenim uslovima.
Osim toga, pravilo se odnosi na nova vozila, a ne na zabranu vožnje postojećih automobila.
Dakle, vlasnicima automobila s benzinskim ili dizelskim motorom nije zabranjeno da ih nakon 2035. voze.
OCJENA: Weidel pojednostavljuje složen evropski proces i izostavlja ključne promjene pravila iz 2025. godine.
Ovdje Weidel ima dio argumenta na svojoj strani.
Većina automobila koji se trenutno voze u Njemačkoj i dalje koristi motore s unutrašnjim sagorijevanjem.
Ali trenutni trend prodaje novih vozila pokazuje drugačiju sliku.
Prema podacima njemačkog KBA-a, u julu 2026. godine potpuno električni automobili činili su 29,3 posto novih registracija, uz rast od čak 61,7 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine.
Istovremeno, benzinci su činili 18,9 posto, a dizelaši 11,8 posto novih registracija. Hibridi su činili 39,3 posto.
Zato je korektno reći:
Da, većina postojećeg njemačkog voznog parka još uvijek nije električna. Ali tržište novih automobila se trenutno kreće prema elektrifikaciji.
OCJENA: Weidelina tvrdnja je djelimično tačna, ali bez podataka o trendu može stvoriti pogrešnu sliku o tržištu.
Još jedan dio Weidelinog nastupa odnosi se na političku snagu AfD-a.
Tu je situacija zaista ozbiljna za ostale njemačke stranke.
Pred izbore u Saskoj-Anhaltu 6. septembra 2026. jedna od posljednjih anketa daje AfD-u oko 41 posto, prema 24 posto za CDU. Na saveznom nivou, posljednji ZDF-ov Politbarometer daje AfD-u 27 posto, a CDU/CSU-u 22 posto.
To znači da AfD trenutno jeste izuzetno snažna politička snaga.
Ali anketa nije izborni rezultat.
AfD je na saveznim izborima u februaru 2025. osvojio 20,8 posto glasova i 152 mandata, što je bio njegov najbolji rezultat na saveznim izborima. Službeni rezultati Savezne izborne komisije potvrđuju 152 mjesta u Bundestagu.
Weidel zato ima razloga govoriti o rastu podrške, ali njena najava da će AfD „vladati“ u saveznim pokrajinama i na federalnom nivou još uvijek je politička prognoza, a ne činjenica.
Nakon provjere najvažnijih tvrdnji iz intervjua, slika je nešto složenija od one koju je Weidel ponudila.
Tačno je da AfD želi izlazak Njemačke iz eurozone.
Tačno je da Weidel želi zatvaranje njemačkih granica i izlazak iz Schengena.
Tačno je da AfD zagovara mnogo restriktivniju migracijsku politiku i povratak dijela migranata.
Tačno je da AfD ima vrlo visoku podršku u pojedinim istočnonjemačkim pokrajinama i da trenutno vodi u nekim saveznim anketama.
Ali iz toga ne proizlazi da je euro „uništio“ njemačku ekonomiju, da je 306.000 nezaposlenih tokom 2025. dobilo državljanstvo, da je Ceuta dio Schengena, da je CDU jednostavno uvela zabranu benzinskih i dizelskih automobila, niti da činjenica da su se klimatske promjene događale i ranije znači da današnje zagrijavanje nije prvenstveno posljedica ljudskih aktivnosti.
To je možda i najvažnija poruka nakon ZDF-ovog intervjua:
Alice Weidel nije iznijela samo niz političkih stavova. U nekoliko ključnih slučajeva političku interpretaciju predstavila je kao činjenicu, dok podaci i službene institucije daju znatno složeniju sliku.
A upravo je razlika između političkog stava i provjerljive činjenice ono što je u predizbornoj Njemačkoj možda važnije nego ikad.
AfD Njemačka
NENAUČENE LEKCIJE: Doživotni zatvor je mjesto gdje se neljudi trajno odvajaju od civiliziranog svijeta
POŽARI, SUŠE I KLIMATSKE PROMJENE: Kada vatra krene prema naselju, nema vremena za improvizaciju
SUMRAK CIVILIZACIJE: Ben-Gvir otvoreno poziva na ubijanje 30 – 40 Palestinaca svake noći i njihovo totalno protjerivanje iz Gaze
OD VULETIĆA DO FRA KNEŽEVIĆA: Kako su historijski falsifikati pokušali izbrisati bosanski jezik
POŽAR KOD OMIŠA: Sedam osoba životno ugroženo, 36 povrijeđenih nakon vatrene stihije kod Lokve Rogoznice
Globalni udar na cijene hrane mogao bi se snažno preliti i na BiH: Domaću poljoprivredu već pritisnuli suša i vrućine, a zemlja istovremeno zavisi od uvoza
AKTIVNA POŽARIŠTA ŠIROM BiH: Vatra prijeti naseljima kod Konjica i Tomislavgrada, helikopteri i Air Tractori na terenu
REAKCIJE NAKON ZAHTJEVA IZ WASHINGTONA: Podrška američkih zakonodavaca potvrda da se istina o Srebrenici mora braniti
Reakcija na policijska saslušanja u Srebrenici: Jasan oblik institucionalnog pritiska
Počela restauracija remek-djela Ismeta Mujezinovića „Oslobođenje Tuzle 1943.“
SLAVNI DANI KOJI NE BLIJEDE: Bužim kroz Slobodarske dane čuva sjećanje na svoje heroje
NURRAH d.o.o. PJ TREND RADIO VELIKA KLADUŠA: Čista životna sredina za bolju budućnost
DANKO JAKŠIĆ, MINISTAR U VLADI USK: Fokus na pronalasku zajedničkih rješenja
Uhapšeno više osoba u predmetu smrti Adema Jušića, istraga traje od januara
Transparentnost ili prekomjerno zadiranje u privatnost? Registar plata zaposlenih u javnom sektoru USK otvorio ozbiljna pravna pitanja
SELEKTOROV ODGOVOR HOWARDU: “Ko je taj, ne znam šta da kažem o nekome koga ne poznajem”
PLAYOFF ZA PRVAKA FUTSAL LIGE BiH: Bubamara u prvom od tri susreta finala dočekuje ekipu Rame
S EVROPSKOG MMA PRVENSTVA U GRČKOJ: Srebro Zejni Krantić iz Ključa i bronza Nedimu Malkoču iz Bihaća
FINALE PLAYOFF U KOŠARCI: Željo 1971 izborio plasman u A 1 ligu
DRŽAVNO PRVENSTVO U KICKBOXINGU: KBS Zino sveukupni pobjednik u tatami disciplinama
