IZGRADNJA CENTRA ZA ZBRINJAVANJE RADIOAKTIVNOG OTPADA NA LOKALITETU TRGOVSKA GORA:Bosna i Hercegovina ulazi u odlučujuću fazu spora

BiH je i zvanično obavijestila Hrvatsku da namjerava učestvovati u postupku procjene utjecaja na okoliš za izgradnju dugoročnog skladišta nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško, kao i institucionalnog radioaktivnog otpada, na lokalitetu Čerkezovac na Trgovskoj gori, u hrvatskoj općini Dvor

Kako su objavili me­diji prije nekoliko dana, Bosna i He­rce­govina će se uklju­čiti u preko­gra­nični postupak procjene utjecaja na okoliš za planirani centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, čime dobija pravo na uvid u kompletnu dokume­ntaciju, dostavljanje primjedbi i učešće javnosti, dok stručna istraživanja provedena u Federaciji BiH pokazuju da ta lokacija nije pogo­dna za takvu namjenu. Time Bosna i Hercegovina ulazi u odlučujuću fazu spora oko Trgovske gore, stru­čni i pravni argumenti protiv izbora lokacije.
Istovremeno, pravni stručnjaci upozoravaju da je Hrvatska odluku o lokaciji donijela prije okončanja procjene utjecaja na okoliš, što bi moglo imati važan utjecaj na dalji tok projekta i postupke koje je BiH pokrenula pred međunarodnim tijelima.

Zahtjev BiH Hrvatskoj za vraćanje postupka u raniju fazu
Bosna i Hercegovina je zva­nično obavijestila Hrvatsku da na­mjerava učestvovati u postupku pro­cjene utjecaja na okoliš za izgra­dnju dugoročnog skladišta nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško, kao i institucionalnog radioaktivnog otpa­da, na lokalitetu Čerkezovac na Tr­go­vskoj gori, u hrvatskoj općini Dvor.
Hrvatsko Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije u junu je obavijestilo BiH o pokretanju postupka i zatražilo odgovor želi li uče­stvovati u prekograničnim konsultacijama u skladu s Espoo konvencijom.
Institucije BiH odgovorile su da je hrvatska obavijest nejasna, nepo­tpuna i neblagovremena te da postupak nije vođen u skladu s Espoo i drugim međunarodnim konvencijama.
Zatraženo je da se postupak vrati u raniju fazu, da Hrvatska do­stavi relevantne informacije i dokumentaciju te da dvije države formiraju zajedničko tijelo ili zaključe poseban bilateralni sporazum.
Hrvatska Bosni i Hercegovini još nije dostavila studiju utjecaja na okoliš niti prateću dokumentaciju. Studija se očekuje u posljednjem kva­rtalu ove godine, nakon čega bi trebale uslijediti konsultacije i javne rasprave.
Kako je za Fenu pojasnio Nemanja Galić, član Pravnog tima za izradu strategije pravne zaštite interesa BiH, ulaskom u postupak BiH dobija pravo na pristup svim informacijama koje su važne za procjenu mogućih posljedica projekta na njenoj teritoriji.
Naime, Hrvatska je sada dužna dostaviti relevantnu dokumenta­ciju i dodatne informacije, naročito one koje se odnose na moguće pre­kogranične efekte. BiH ima pravo dostavljati komentare, primjedbe i prijedloge, prvenstveno u odnosu na studiju utjecaja na okoliš.

Procjena utjecaja trebala je prethoditi odluci o lokaciji
Na teritoriji Bosne i Herce­govine trebale bi biti organizirane javne rasprave te da građani BiH moraju dobiti jednaku mogućnost učešća kao i javnost u Hrvatskoj, uključujući pristup relevantnoj dokumentaciji.
Kako je istaknuto, ključni problem predstavlja redoslijed poteza Hrvatske, jer je odluka o mikro­lo­kaciji objekta donesena prije za­vrše­tka procjene uticaja na okoliš.
Hrvatska je prvo donijela odlu­ku o tačnoj lokaciji objekta, a tek se potom obratila BiH. Takav način postupanja obesmišljava studiju utjecaja na okoliš, ali i same pre­ko­granične konsultacije. Procjena utjecaja trebala je prethoditi odluci o lokaciji, a ne biti provedena nakon što je lokacija već određena, naglasio je Galić.
Takvo postupanje može predstavljati kršenje Espoo konvencije, drugih pravila međunarodnog prava, pro­pisa Evropske unije, ali i hrva­tskog zakonodavstva.
Kako se približava rok za preuzimanje otpada, sve je očiglednije da je Hrvatska konačnu odluku do­nijela znatno prije završetka studije. Ti propusti mogu utjecati na dalji tok postupka, smatra Galić.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma potvrdilo je da je uče­stvovalo u pripremi zajedničkog od­govora Hrvatskoj zajedno s Mi­ni­starstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, nadle­žnim ministarstvom Republike Srpske te Ekspertskim i Pravnim timom.
Stav Federacije BiH, kako navode iz ovog Ministarstva, u potpunosti je usaglašen sa stavovima drugih nadležnih institucija u BiH.
Odgovor je hrvatskoj strani formalno dostavilo Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske jer je ono kontaktna institucija BiH za pro­vođenje Espoo konvencije. Federalno ministarstvo okoliša i turizma kontaktna je institucija BiH za Aarhušku konvenciju.
Iz Federalnog ministarstva na­veli su da su još 2019. godine zapo­četa istraživanja mogućih posljedica projekta na okoliš, vode, zdravlje stanovništva i zaštićena područja u Federaciji BiH.
U istraživanja su uključeni Federalni hidrometeorološki zavod, Fe­deralni agropedološki zavod, Fe­de­ralni zavod za geologiju, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH i Agencija za vodno područje rijeke Save.Svi izrađeni izvještaji potvr­đuju da lokacija Trgovske gore nije pogodna za uspostavljanje centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Izvještaje i studije usvojila je Vlada Federacije BiH, a istraživanja se i dalje provode.
Posebna zabrinutost odnosi se na blizinu Nacionalnog parka „Una“, u kojem se nalaze brojne zaštićene i ugrožene vrste i njihova staništa. Federalne institucije ranije su upozorile i da bi to područje trebalo postati dio evropske mreže zaštićenih područja Natura 2000.
Bosna i Hercegovina zbog Trgo­vske gore već vodi aktivnosti pred više međunarodnih tijela. Podnesci su upućeni tijelima Espoo, Aa­rhuške i Bernske konvencije, Sa­vskoj i Dunavskoj komisiji, kao i Evropskoj komisiji.

Radioaktivni otpad treba da ostane tamo gdje je i nastao
Pred Odborom za implementaciju Espoo konvencije u maju je u Ženevi održana rasprava delegacija BiH i Hrvatske, dok je u okviru Aarhuške konvencije uka­zano da javnosti u BiH nije omogu­ćen odgovarajući pristup informacijama niti puno učešće u odlučivanju. Ti mehanizmi, iako nisu klasični sudski postupci, mogu imati zna­čajan uticaj na Hrvatsku i realizaciju projekta. Posebnu ulogu ima Evro­pska komisija, koja može pokrenuti postupak protiv Hrvatske pred Sudom pravde Evropske unije.

Mišljenja međunarodnih tijela imaju veliku težinu i u praksi se po­štuju. Ukoliko fokus ostane na pravnim, a ne na političkim pitanjima, povećavaju se šanse BiH da postigne konkretne rezultate, naglasio je Galić.
BiH u ovom predmetu postupa u skladu sa Strategijom pravne zaštite koju je Vijeće ministara BiH usvojilo 2022. godine.
Galić je pojasnio da nije jednostavno pokrenuti postupak protiv Hrvatske pred Međunarodnim sudom pravde ili međunarodnom arbitražom, jer je za to potreban sporazum kojim bi obje države prihvatile nadležnost takvog tijela. Ipak to ne znači da su pravne mogućnosti BiH iscrpljene. Ako Hrvatska nastavi projekt uprkos osnovanom protivljenju BiH, bit će poduzete dalje pravne radnje u skladu sa strateškim smjernicama.
Ocjenjujući mogućnost potpune obustave projekta, Galić je kazao da je još rano davati konačne procjene jer studija uticaja na okoliš nije objavljena. Ipak, smatra da su dosadašnji potezi BiH već proizveli određene rezultate, prije svega usporavanje projekta. Hrva­tska je svojim propustima znatno povećala šanse BiH za uspjeh pred međunarodnim tijelima. Kao najrazumniju alternativu Galić je naveo mogućnost da radioaktivni otpad ostane u Sloveniji, gdje je i nastao, odnosno što bliže izvoru njegovog nastanka.Takvo rješenje, prema njegovim riječima, bilo bi prihvatljivije i za građane Bosne i Hercegovine i za stanovništvo Hrvatske koje živi u blizini planiranog centra.

Redakcija Unsko-sanksih novina Krajine

Tekst objavljen u okviru projekta “Program medijskog jačanja ekološke kulture građana Unsko-sanskog kantona”, koji se sufinancira sredstvima Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK-a.