Posmatrano s ekonomskog aspekta najinteresantnije su visoke, a zatim izdanačke šume U izradi Studije angažirani eksperti Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu
U cilju unaprjeđenja poslovanja ŠPD „Unsko-sanske šume“ d.o.o. Bosanska Krupa, ostvarivanja odgovarajućih benefita za preduzeće i društvenu zajednicu, te očuvanja šuma kao našeg najznačajnijeg prirodnog resursa, Uprava je još u maju krenula u implementaciju tri značajna projekta, među kojima i izrada feasibility studije za korištenje potencijala biomase na području Unsko-sanskog kantona.
Proizvodnjom biomase u Unsko-sanskim šumama, prema riječima direktora ovog preduzeća mr. Harisa Koljića, ŠPD bi moglo ostvariti znatan prihod i riješiti problem koji redovno prati isporuku manje vrijednih drvnih sortimenata.
Budućnost biomase značajna u energetici
Uvidio sam da nam treba novi proizvod kojim možemo ostvariti 20 miliona maraka godišnje i jedino što odgovara našim prospektima je biomasa. Naš kanton je razvojno usmjeren na šumarstvo, poljoprivredu i turizam. To moramo u većoj mjeri znati iskoristiti. Mehanizovali smo eksploataciju šuma u Kantonu, imamo proizvođače kotlova, podršku vlasti USK-a, imamo sve potencijale da ostvarimo izuzetan biznis za ŠPD i Unsko-sanski kanton, istakao je direktor Koljić.
U izradi studije bili su angažirani eksperti sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Prema podacima navedenim u Studiji, u svjetskoj potrošnji energije, fosilna goriva participiraju sa 80,3%, nuklearna energija sa 6,5%, a obnovljivi izvori energije sa 13,1%, a od toga na energiju iz biomase otpada 10,6%. Studija otkriva da biomasa itekako ima budućnost u energetici a ŠPD „Unsko-sanske šume“ mogućnost i potencijal da istu proizvedu. Prema rezultatima istraživanja obavljenih u okviru projekta EU FP6, ADEG, biomasa bi mogla biti drugi najznačajniji obnovljivi izvor energije, nakon hidropotencijala. Kako je tad procijenjeno, ukupan godišnji tehnički energetski potencijal ostataka biomase u BiH iznosi više od 33 PJ (petadžula), što je ekvivalent za nešto više od 3 miliona tona bh lignita.
Haris Koljić, direktor ŠPD Unsko-sanske šume
Biomasa ima veliku perspektivu korištenja, posebno u oblasti proizvodnje toplotne energije na područjima koja obiluju sa drvnim ostatkom. Također, ostatak od šumske biomase posle sječenja ili ostatak nastao u preradi u drvnoj industriji može biti iskorišten za proizvodnju drvnih goriva kao što su drvna sječka, briket ili pelet i drvni ugalj. Perspektiva korištenja drvne biomase za proizvodnju ovih goriva isključivo zavisi od dostupne količine drvnog ostataka i organizovanja njihovih lanaca snabdijevanja. Moguće je korištenje ostatka od sječe šuma u propisanim količinama, a sve u skladu sa važećim zakonskim propisima. Iznošenjem ove količine ostatka iz šume moguće je iskorisiti za proizvodnju drvne sječke. To je jedini način održivog korištenja šumskog drvnog ostatka jer se na taj način ne narušava lanac hranjivih materija koje trebaju ostati u šumi i vratiti se u ciklus ishrane stabala.
Potencijali biomase na području Unsko-sanskog kantona
Najveći potencijal biomase za energiju u Unsko-sanskim šumama se nalazi u prostornom drvetu lišćara. Kao opšti zaključak vezan za korištenje šumske drvne biomase za energiju se može reči da se najveći potencijal drveta namijenjen za ove potrebe nalazi u izdanačkim šumama ovog Kantona. U tim šumama, koje trebaju biti kategorisane i za koje stručnjaci iz te oblasti trebaju dati osnovne smjernice, se nalaze največe količine navedene drvne mase. Uz godišnji etat od 61.381 m3 i uz pravilno predstavljen plan gospodarenja za izdanačke i visoke šume ove količine mogu biti dostupne i na raspolaganju za energetske svrhe.
Kroz povijest čovječanstva, sve do sredine 19. stoljeća, biomasa, posebno drvo, predstavljala je najvažniji izvor energije. Sa porastom stanovništva na Zemlji potreba za energijom stalno raste, a kako je poznato rezerve fosilnih goriva su ograničene te opterećuju atmosferu stakleničkim plinovima, pa se sve više intenzivira upotreba obnovljivih izvora energije. Bosna i Hercegovina je sa aspekta biološke raznolikosti jedna od najbogatijih zemalja Evrope zahvaljujući svom specifičnom geografskom položaju, na razmeđu nekoliko biogeografskih regija te karakterističnim ekološkim, klimatskim i geomorfološkim uvjetima.
Brojne prednosti biomase u odnosu na druga fosilna goriva
Posmatrano sa ekonomskog aspekta najinteresantnije su visoke, a zatim izdanačke šume. Povećanje udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj energetskoj bilanci jedan je od strateških ciljeva sve većeg broja zemalja, među koje spada i BiH. Bosna i Hercegovina se potpisivanjem određenih sporazuma (ratifikovana Okvirna konvencija UN-a o promjeni klime UNFCCC 17. maja 2000. godine, Kyoto protokol ratifikovan 22. aprila 2007., a zatim Uredba o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije od 01. juna 2010. godine), te u skladu sa zakonodavstvom i priključivanju u EU se obavezala na poduzimanje konkretnih koraka u povećanju korištenja obnovljivih izvora energije, sukladno paradigmi “održivog razvoja”.
Glavna prednost šumske biomase kao energenta u odnosu na fosilna goriva je njena obnovljivost i potrajnost te manja emisija štetnih plinova i otpadnih voda. Potencijali šumske drvne biomase na području Unsko-sanskog kantona se odnose na količine koje nastaju u procesu sječe i izrade drvnih sortimenata kao i potencijale drvnog otpada koji nastaju preradom drveta. Unsko-sanski kanton ima potencijale za korištenje drvne biomase u obliku drvnog ostatka za proizvodnju modernih drvnih goriva (ne uzimajući u obzir tradicionalno korišćenje ogrjevnog drveta za potrebe grijanja), a da se ti potencijali uopšte ne koriste ili se koriste u izuzetno maloj mjeri. Kao zemlja sa velikim površinama pod šumom i drvno prerađivačkom industrijom, Bosna i Hercegovina ima veliki potencijal za proizvodnju drvne biomase, gdje u tom kompletnom prostoru područje Unsko-sanskog kantona ima zapaženo mjesto.
N. Piralić
Tekst i fotografije objavljene u okviru projekta „Eko Krajina“ koji se provodi uz financijsku podršku Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Unsko-sanskog kantona.
Objavio: usn krajina
Drugi Kanton
