usnkrajina: 08-06-2026 | 10:32
Bosna i Hercegovina je u prvih pet mjeseci ove godine ostvarila ukupni obim vanjskotrgovinske razmjene od oko 21 milijardu konvertibilnih maraka, uz nastavak izraženog deficita u robnoj razmjeni sa inostranstvom.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, izvoz je u tom periodu iznosio oko 7,4 milijarde KM, dok je uvoz dostigao približno 13,4 milijarde KM. To rezultira robnim deficitom od oko 6 milijardi KM.
Iako izvoz bilježi određeni rast u odnosu na isti period prethodne godine, to nije dovoljno da promijeni dugoročni odnos između izvoza i uvoza.
BiH i dalje uvozi znatno više nego što izvozi, što ukazuje na strukturnu neravnotežu u vanjskotrgovinskoj razmjeni koja traje godinama.
Najveći dio vanjskotrgovinske razmjene BiH odvija se sa zemljama Evropske unije, koje čine dominantno tržište za domaće izvoznike.
Posebno značajnu razmjenu BiH ostvaruje sa Hrvatskom i Srbijom, koje su ujedno i među najvećim pojedinačnim trgovinskim partnerima.
Međutim, upravo sa ove dvije zemlje BiH bilježi i najveći robni deficit, koji u posmatranom periodu iznosi oko 2,2 milijarde KM.
Ekonomisti ukazuju da se dugoročni trgovinski deficit ne može posmatrati samo kao negativan signal, već kao rezultat strukture domaće ekonomije.
Ključni izazovi uključuju:
U takvim uslovima, povećanje uvoza često prati i rast potrošnje i investicijskih potreba privrede.
Iako se deficit često javno interpretira kao “odlazak novca iz zemlje”, ekonomisti upozoravaju da je takav pristup pojednostavljen.
Uvoz u velikoj mjeri predstavlja:
Zbog toga se vanjskotrgovinski deficit ne može posmatrati izolovano od ukupne ekonomske aktivnosti i investicionih tokova.
Robna razmjena predstavlja samo jedan segment ukupnog eksternog bilansa zemlje.
Pored izvoza i uvoza roba, značajnu ulogu imaju:
Ovi tokovi djelimično kompenziraju robni deficit i utiču na ukupnu finansijsku stabilnost ekonomije.
Podaci za duži vremenski period pokazuju da BiH kontinuirano bilježi robni deficit, koji se u kumulativu mjeri desetinama milijardi KM.
Takav trend ukazuje na dugoročnu strukturnu neravnotežu između domaće proizvodnje i potrošnje, koja se ne mijenja značajno iz godine u godinu.
Ekonomski stručnjaci ocjenjuju da prostor za poboljšanje vanjskotrgovinske slike BiH ne leži u kratkoročnim administrativnim mjerama, već u:
Dugoročno, poboljšanje trgovinskog bilansa zavisi prije svega od jačanja izvozne konkurentnosti domaće ekonomije.
izvoz robna razmjena Uprava za indirektno oporezivanje BiH uvoz