NATO će pružiti snažniju zaštitu Bosni i Hercegovini

Vladama i parlamentima članica Alijanse upućen je poziv iz Parlamentarne skupštine NATO-a da pojačaju podršku ranjivim partnerima – Bosni i Hercegovini, Gruziji i Moldaviji

Parlamentarna skupština NATO-a usvojila je rezoluciju kojom se vlade članica i parlamenti tog vojnog saveza pozivaju da pojačaju podršku ranjivim partnerima – Bosni i Hercegovini, Gruziji i Moldaviji. U rezoluciji, koja nosi naziv “Pogodni za svrhu u novoj strateškoj eri”, Skupština je ponovo potvrdila stalnu podršku nacionalnom suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine, Gruzije, Moldavije i Bosne i Hercegovine.

– Pozivamo vlade i parlamente članica Alijanse da pojačaju podršku ranjivim partnerima BiH, Gruziji i Moldaviji, kako bi im se pomoglo da izgrade integritet i otpornost, razviju kapacitete i zadrže političku nezavisnost, te da se nastavi podrška euroatlantskoj integraciji BiH i Gruzije, kaže se u rezoluciji u kojoj se izražava nepokolebljiva podrška politici otvorenih vrata NATO-a i euroatlantskim integracijama ove tri zemlje.

Opasna poređenja

Parlamentarna skupština NATO-a također poziva države članice i na snažniji angažman, te jačanje kapaciteta za mogućnost intervencije na Balkanu, kao i u području Mediterana.

Vojni analitičar i kolumnista Oslobođenja Đuro Kozar smatra da je jako dobro što se Sjevernoatlantski savez “brine za BiH, što želi preventivno djelovati i što na sve moguće načine nastoji osujetiti bilo kakve napade na stabilnost, teritorijalnu cjelokupnost i integritet BiH”.

– Ne sviđa mi se, međutim, termin ranjiva kategorija iako BiH jeste u takvoj situaciji, ali je ovdje EUFOR i puno sigurnosnih agencija, te OSBiH. BiH jeste na osjetljivom geostrateškom položaju, ali nije ranjiva i neće ni biti i pored toga što pojedine skupine i pojedinci nastoje da neostvarene ratne ciljeve ostvaruju u miru. Ja sam za funkcionalnu BiH, što znači da organi na nivou države rade onako kako je to Ustav odredio, kaže Kozar.

– Ne može se Srbija ako izgubi suverenitet nad sjevernim dijelom Kosova namirivati dijelom BiH, tj. entiteta RS. Na taj način se ne može rješavati problem na Balkanu, jer su granice utvrđene i ne mogu se mijenjati. Odnosi između Srbije i Kosova se moraju rješavati dijalogom na kojem treba insistirati i međunarodna zajednica treba da pritisne obje strane, da se ne dozvoli, recimo, da kosovski premijer Kurti odbija sve i neće ništa da prihvati, a da Vučić hoće. Treba nastaviti dijalog, jer je bolje godinama istrajavati na dijalogu, nego voditi rat makar i jedan dan, smatra Kozar.

Nedovršena država

Za prof. Envera Kazaza, nakon rata u Ukrajini, zemlje zapadnog Balkana su definitivno ušle u sferu interesa NATO-a, EU i SAD-a.

– Najnovija rezolucija pokazuje da NATO smatra vrlo ozbiljnim prijetnje stabilnosti, zbog proruskih elemenata prije svega u Srbiji, RS-u i Crnoj Gori, a mi ćemo biti, što je veoma dobro, u žiži njegovog interesovanja. Ne bih rekao ranjive zemlje, ali u svakom slučaju su nestabilne. Niti je Srbija dovršena država zbog situacije na Kosovu, a ni BiH zbog secesionističkih politika. Crna Gora ima tu sreću da je u NATO-u, ali ne mora značiti da je stabilna država. Važno je da će NATO osiguravati stabilnost u tim zemljama i to je prvoklasna poruka koja nam je mogla doći, kazao je on. ALMIR BIČAKČIĆ

Objavio: usn krajina