VILDANA PEČENKOVIĆ, DEKANICA PEDAGOŠKOG FAKULTETA U BIHAĆU: U novu akademsku godinu ulazimo s inoviranim studijskim programima

Na sjednici Senata Uni­­verziteta u Biha­ću održanoj prošle sedmice, između ostalog, razmatrana je i Informacija o početku akademske 2024/25. godine te broju prijavljenih kandidata za I, II i III ciklus studija na svih sedam organizacionih jedinica. Konsta­tirano je da je broj prijavlje­nih kandidata veći u odnosu na plansku upisnu kvotu ali i u odnosu na prošlu godinu. Osim Tehničkog i Fakulteta zdravstvenih studija, za koje već niz godina vlada najveće inte­resovanje, ove godine je značajno povećan broj prijava na Pedagoškom fakultetu. O čemu je riječ, i koji su razlozi za to, razgovarali smo sa Vilda­nom Pečenković, deka­nicom Pedagoškog fakulteta u Bihaću.

KRAJINA: U odnosu na prošlu, ove godine je porastao interes za studiranje na Pedagoškog fakultetu. Koji su po Vašem mišljenju ključni razlozi za to?

PEČENKOVIĆ: Pedagoški fakultet Univerziteta u Biha­ću već tri decenije nastoji biti ukorak s vremenom i na tržište rada ponuditi nasta­vnički kadar različitih profila. Nakon svojevrsnog zasićenja nastavničkim kadrom u Unsko-sanskom kantonu ponovo raste potražnja za nastavnicima razredne nastave, matematike i fizike. Kako bi osvježili dosadašnji, tradicionalni sistem visoko­školskog obrazovanja, Peda­go­š­ki fakultet je smanjio broj odsjeka i nastojao integrirati nastavu na predmetima koji se tiču stjecanja nastavničkih kompetencija. Umjesto do­sa­da­šnjih sedam odsjeka, Pedagoški fakultet sada ima pet odsjeka: Odsjek za jezike i književnost sa tri smjera (njemački jezik i književnost, engleski jezik i književnost i bosanski jezik i književnost), Odsjek za primarni odgoj i obrazovanje (predškolski odgoj i razredna nastava), Odsjek za tjelesni odgoj i obrazovanje, Odsjek za predmetnu nastavu (matematika, fizika, informatika) i Umjetničko-nastavnički odsjek (muzička kultura i likovna kultura).
Ovaj posljednji predstavlja novinu na Pedagoškom faku­ltetu, a pokretanje Umjetni­čko-nastavničkog studijskog programa proizilazi iz potr­ebe, ne samo Unsko-sanskog kantona, nego i šireg okruž­enja za obrazovanjem visokoško­lskih kadrova umjetničko-nasta­vničke struke, kao nukleusa, temelja i nositelja budućeg sve­u­kupnog, dugoročnog, sistemskog i institucionalnog razvoja kulture na našem području. Univerzitet u Bihaću, a time i Pedagoški fakultet, je prihvatio izazove sveobuhvatne re­fo­rme visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini, ali i aktivno uzeo učešće u stva­ranju jedinstvenoga evropskoga obrazovnog prostora.

KRAJINA: Koje su novine novog Nastavnog plana i programa?

PEČENKOVIĆ: Novi nasta­vni planovi i programi uskla­đeni su sa Bolonjskom deklaracijom i kreditnim sistemom (ECTS – European credit transfer system), koji omogućava mobilnost studenata tokom studija kao i ekvivalenciju diplome nakon njegovog završetka. Ovim se studentima, nakon završetka studija, omogućava lakše za­po­šljavanje ili nastavak studija. Posebna pažnja unutar organizacionih jedinica je usmjerena na unaprjeđenje znanja i vještina s ciljem olakšanja rada u struci. Osnovni cilj ovog studijskog programa je da osposobi studente da po završetku studija mogu: uspješno realizirati odgojno-obrazovni rad u osnovnim i srednjim školama iz muzičke ili likovne kulture, primje­njujući savremena dosti­gnuća u oblasti odgojno-obra­zovnog rada, ali da budu nositelji i sudjeluju u realizaciji svih aktivnosti koje se tiču oblasti kulture u široj društvenoj zajednici.

KRAJINA: Koje rezultate očekujete od inoviranih studijskih programa?

PEČENKOVIĆ: Inoviranje studijskih programa na Pe­da­goškom fakultetu, polu­čilo je rezultate te je ove godine upisano više od 80 studenata, od čega 64 na prvom ciklusu studija na četiri odsjeka i to: Odsjek za jezike i književnost 14 redovnih i tri vanredna, Tjelesni odgoj i sport 17 redovnih, Primarni odgoj i obrazovanje 11 redovnih, Umjetničko-nastavnički odsjek sedam redovnih i devet vanrednih studenata.
Na odsjeku za predmetnu nastavu (matematika, fizika, informatika) nema uopće prijavljenih kandidata (a nastavnog kadra nema u školama).
Na drugom ciklusu upisano je 20 studenata. Ove godine raspisan je konkurs za studij na odsjecima za predškolski odgoj, razrednu nastavu, tjelesni odgoj i sport i nje­mački jezik.
Prijava i upis studenata na II ciklus studija je Odlukom Senata univerziteta u Bihaću produžen do kraja oktobra, tako da očekujemo da će u narednih mjesec dana biti još zainteresiranih kandidata za studij na II ciklusu. U toku je i inoviranje studijskih pro­grama na II ciklusu, čija će realizacija početi od slje­deće akademske godine.

KRAJINA: Obzirom da je Pedagoški fakultet smješten u bivšoj kasarni Grmeč i udaljen je par kilometara od centra grada, za studente, nastavnike i ostale uposlenike neophodno je riješiti prijevoz. Ranijih je godina po ovom pitanju bilo puno problema. Je li napokon pronađeno trajno rješenje ovog problema?

PEČENKOVIĆ: Za sada nije. Problem prijevoza smo, da tako kažem, riješili izmještanjem dijela nastave u centar (ranijih godina je dio nastave održavan na Faku­ltetu zdravstvenih studija), a ove akademske godine, dio nastave će biti izmješten u Kantonalnu i univerzitetsku biblioteku i Američki kutak, tako da studenti ne moraju svaki dan putovati do ka­mpusa, već dva-maksimalno tri dana sedmično. Za sada je tako ali mora se tražiti trajnije rješenje kada je u pitanju prijevoz studenata, nastavnika i drugih uposle­nika Peda­go­škog, ali i Biotehničkog fa­kulteta, koji je također smje­šten u prostorijama bivše ka­sarne Grmeč.

KRAJINA: Svjedoci smo da zadnjih godina veliki broj građana napušta BiH i odlazi na rad u inozemstvo što je svakako ključan razlog sve manjeg broja studenata, ne samo na Univerzitetu u Bihaću, već uopće u BiH i regionu. Gdje je Univerzitet u Bihaću danas kada je ovaj problem u pitanju?

PEČENKOVIĆ: Problem odla­ska mladih u treće zemlje, nije samo problem koji se tiče Unsko-sanskog kantona, ali je u ovom dijelu BiH, zbog blizine granice sa EU, najizra­ženiji. Trend opadanja broja studenata bilježe i svi drugi univerziteti u BiH i regionu, posebno kada je u pitanju studij na humanističkim i dru­štvenim naukama. Poseban interes studenti iskazuju za studij informacionih tehnolo­gija i medicine, a najmanji za neke od humanističkih nauka (sociologija, filozofija, jezici, književnost…). Živimo u digitalnom dobu i sasvim je razumljivo da mladi vjeruju više u tehnologiju nego u ljudski potencijal kojima se bave humanističke nauke. No, bez obzira na trendove, povlastica je danas da mladi ljudi imaju priliku da studiraju ono što vole. Mi na Pedagoškom faku­ltetu u Bihaću nastojimo očuvati dostojanstvo struke i nauke i vlastitim primjerom biti poticaj našim studentima. Odabir studija nije samo pitanje obrazovanja, već pi­ta­nje kvalitete budućeg života. Nadam se da će trend iseljavanja u najskorije vrije­me biti stavljen pod kontrolu i da će se i ovdje stvoriti šanse za zapošljavanje ljudi u struci i njihov trajni ostanak u Bosni i Hercegovini.

Razgovarala: Nermina Piralić

Objavio: usn krajina