ZABRINJAVAJUĆI GLOBALNI TREND: Rastuća pojava raka debelog crijeva kod mladih: naučnici traže rješenje u uzorcima starim gotovo stoljeće

Broj oboljelih od raka debelog crijeva među mladima naglo raste širom svijeta. Naučnici u Velikoj Britaniji analiziraju arhivirane uzorke stare i do 100 godina kako bi otkrili šta se promijenilo i zašto je ova bolest sve češća kod mlađe populacije.

Rast broja oboljelih od raka debelog crijeva među mladim osobama postao je jedno od najuznemirujućih pitanja savremene medicine. Iako se ova vrsta raka i dalje najčešće dijagnosticira kod starijih osoba, statistike iz brojnih zemalja ukazuju na nagli porast slučajeva među mlađim generacijama – trend za koji nauka još nema jasan odgovor.

Posebno alarmantni podaci dolaze iz Ujedinjenog Kraljevstva, gdje su stope raka debelog crijeva kod osoba mlađih od 24 godine porasle za čak 75 posto od ranih 1990-ih. Kod starosne grupe od 25 do 49 godina zabilježen je rast od 51 posto. Slični obrasci primijećeni su i u drugim dijelovima svijeta.

U pokušaju da se rasvijetle uzroci ove pojave, naučnici su se okrenuli jedinstvenom arhivu u podrumu bolnice St Mark’s – Nacionalne bolnice za bolesti crijeva u Londonu. Tamo se čuvaju desetine hiljada uzoraka raka debelog crijeva, neki stari i gotovo jedno stoljeće. Uzorci su sačuvani u parafinskom vosku, što je omogućilo dugoročno očuvanje tumorskog tkiva i pratećih bakterija iz crijeva.

„Rak debelog crijeva kod osoba mlađih od 50 godina raste širom svijeta i postaje sve ozbiljniji problem“, upozorava dr. Kevin Monahan, konsultant gastroenterolog u bolnici St Mark’s. „Moramo pronaći načine da ove karcinome spriječimo, a za to prvo moramo razumjeti šta ih uzrokuje.“

Arhiva bolnice St Mark’s obuhvata uzorke svakog pacijenta oboljelog od raka debelog crijeva koji je tamo liječen, što je čini gotovo neponovljivim resursom u globalnim razmjerima. Upravo ti uzorci sada prolaze kroz napredne molekularne analize u Institutu za istraživanje raka (Institute of Cancer Research – ICR), koristeći tehnologije koje do prije nekoliko godina nisu bile dostupne.

Savremena nauka zna da različiti uzroci raka ostavljaju specifične „potpise“ ili oštećenja u DNK ćelija. Praćenjem toga kako se ti genetski potpisi mijenjaju kroz decenije, istraživači se nadaju da će moći preciznije identificirati šta je dovelo do porasta oboljenja kod mladih.

Jedna od vodećih hipoteza, prema profesoru Trevoru Grahamu iz ICR-a, odnosi se na određene vrste bakterije Escherichia coli koje danas žive u crijevima mladih ljudi, a koje ranije nisu bile prisutne u toj mjeri. Smatra se da te bakterije proizvode toksine koji oštećuju DNK u tkivu debelog crijeva i time potiču nastanak raka.

„Ako su ove ‘loše’ bakterije zaista uzrok porasta oboljenja, trebali bismo vidjeti da su njihovi DNK potpisi bili rijetki u prošlosti, a sve češći kako se približavamo današnjem vremenu“, objašnjava Graham, dodajući da se kroz istu analizu mogu testirati i druge teorije.

Među potencijalnim faktorima koji se razmatraju su gojaznost, prehrana bogata ultra-prerađenom hranom, česta upotreba antibiotika, promjene u crijevnom mikrobiomu, zagađenje zraka, pa čak i mikroplastika. Ipak, nijedna od ovih pretpostavki zasad nije definitivno potvrđena.

Ljudsku dimenziju ovog problema oslikava priča 27-godišnje Holly, koja je prve simptome – nadutost i gubitak tjelesne težine – doživjela još u ranim dvadesetim godinama. U početku su njene tegobe pripisivane sindromu iritabilnog crijeva, sve dok se njeno stanje nije dramatično pogoršalo. Dijagnoza uznapredovalog raka debelog crijeva postavljena joj je sa svega 23 godine, nakon čega je uslijedilo agresivno liječenje.

Danas, više od tri godine bez znakova bolesti, Holly planira vjenčanje, ali otvoreno govori o emocionalnim posljedicama dijagnoze u tako mladoj dobi. „Najteže je bilo prihvatiti da život više nikada neće biti isti“, kaže ona.

Bez obzira na konačne rezultate istraživanja, naučnici su saglasni u jednom: arhiva u podrumu bolnice St Mark’s predstavlja „pravo blago“ za razumijevanje savremenih zdravstvenih izazova. Kako kaže profesor Graham: „Imam osjećaj da se odgovor možda već nalazi u ovoj prostoriji.“

istraživanje rak