usnkrajina: 20-11-2025 | 18:35

GEOPOLITIČKI PRITISCI NA ENERGETSKU SIGURNOST: Južna interkonekcija između strateških interesa SAD-a i političkih uslovljavanja iz Hrvatske

Američka Ambasada u Sarajevu okuplja lidere koalicije da ubrza Južnu interkonekciju; pitanje utjecaja SAD-a i političkog uslovljavanja iz Hrvatske postaje ključno za energetsku sigurnost BiH.

Aktuelni procesi oko izgradnje Južne interkonekcije ponovo su otvorili pitanje stvarnog dometa američkog utjecaja na Zapadnom Balkanu. Iako se radi o projektu od presudne važnosti za energetsku sigurnost Bosne i Hercegovine i oslobađanje od ruskog plinskog monopola, politička previranja u Sarajevu i Zagrebu prijete da usporе realizaciju.

Posebno se ističe insistiranje lidera HDZ BiH Dragana Čovića da se, pored već postojećeg i funkcionalnog BH-Gasa, uspostavi novo „hrvatsko poduzeće“ koje bi preuzelo ključne pozicije u projektu. Ovakav zahtjev, prema mišljenju energetskih stručnjaka, ide u pravcu još jednog u nizu paralelnog institucionalnog sistema što dodatno skida i posljednji atribut države i predstavlja presedan u regionalnim praksama. Jer se samo s nivoa države upravalja strateškim energetskim tokovima.

U Hrvatskoj, pojedini akteri iz energetskog sektora već u medijima govore o ovome kao o „gotovoj stvari“, dok Sarajevo projekt doživljava kao pokušaj nepotrebnog komadanja nadležnosti i slabljenja državnog energetskog integriteta.


Sastanak u Ambasadi SAD

Otpravnik poslova, v.d. John Ginkel, sastao se 20. novembra u Ambasadi SAD u Sarajevu s liderima vladajuće koalcije u Federaciji BiH. Cilj sastanka bio je ubrzati konkretne dogovore o realizaciji Južne interkonekcije.

  • Nermin Nikšić (SDP), premijer FBiH
  • Dragan Čović (HDZ BiH), zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH
  • Elmedin Konaković (NiP), ministar vanjskih poslova BiH
  • Sabina Ćudić (Naša stranka), zastupnica u Zastupničkom domu
  • Ilija Cvitanović (HDZ 1990), delegat u Domu naroda PSBiH

“Američki investitori mogu osigurati brzu izgradnju Južne interkonekcije i ojačati energetsku sigurnost Bosne i Hercegovine.”

Ambasada SAD je navela da je postignuta načelna saglasnost o nastavljanju detaljnih razgovora, a otpravnik Ginkel izložio je potencijal američkih kompanija za razvoj, izgradnju i upravljanje plinovodom. Prema saopćenju, privatni investitori iz SAD-a mogli bi osigurati najbržu realizaciju projekta i pristup američkom tečnom prirodnom plinu (LNG).

Ako bi se model investiranja i upravljanja prihvatio, Bosna i Hercegovina bi dobila alternativni put opskrbe koji zaobilazi ruski energetski utjecaj — strateški cilj koji je u interesu i Washingtona i sigurnosti regije.

Posljedice i pitanja

Pitanja koja ostaju otvorena su: koliki je stvarni obim američkog utjecaja u donošenju konačnih rješenja, hoće li politički pritisci iz Hrvatske nametnuti institucionalne promjene, i kako će se to odraziti na odnose između Washingtona i suverenističkih snaga u BiH.

Zaključak: Južna interkonekcija je strateški projekat koji može osnažiti energetsku nezavisnost Bosne i Hercegovine. Međutim, uslovljavanja i politički interesi u regiji mogu usporiti ili promijeniti put njegove realizacije — pa je stoga potrebna transparentnost, odgovornost i međunarodna podrška koja neće fragmentirati domaće nadležnosti.


Koliko bi koštala izgradnja Južne interkonekcije?

Od 100 do 400 miliona EURA..

BH Gas Južna interkonekcija plin