REAKCIJE NA VUČIĆEVE PORUKE IZ BOSNE I HERCEGOVINE: Janjić: Identitetska politika vodi Srbiju u sve dublju krizu, a građanski koncept države ostaje u sjeni

Politički analitičar Dušan Janjić ocjenjuje da retorika predsjednika Srbije Aleksandra Vučića odražava duboku identitetsku i političku krizu, upozoravajući na posljedice nacionalističkog narativa po Srbiju i cijeli region.

BIHAĆ/BEOGRAD – Izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića tokom nedavne posjete Bosni i Hercegovini ponovo su otvorile raspravu o odnosu službenog Beograda prema nacionalnom identitetu, regionu i budućnosti zapadnog Balkana. Politički analitičar i predsjednik Upravnog odbora Foruma za etničke odnose Dušan Janjić smatra da takva retorika nije slučajna, već odražava dublju političku i identitetsku krizu kroz koju prolazi Srbija.

Komentirajući Vučićevu tvrdnju da ne postoje “bosanski” ili “hrvatski” Srbi, nego da su svi Srbi isti narod, Janjić ocjenjuje kako se time zanemaruju historijske, političke i društvene razlike koje su oblikovale razvoj srpske zajednice u različitim državama i političkim sistemima.

Prema njegovom mišljenju, u savremenoj Srbiji sve je izraženije poistovjećivanje etničkog identiteta s državnim identitetom, dok se građanski princip države potiskuje u drugi plan. Upravo u tome vidi jedan od ključnih razloga političkih napetosti koje posljednjih godina obilježavaju odnose Srbije sa susjedima.

Janjić podsjeća da je pojam “Srbijanac” kroz historiju označavao državljanstvo, odnosno pripadnost državi Srbiji, dok je etnička pripadnost predstavljala zasebnu kategoriju. Smatra da današnje političke elite često zanemaruju tu razliku, čime dodatno produbljuju društvene podjele i stvaraju prostor za nacionalističke interpretacije prošlosti.

Posebno upozorava da insistiranje na jedinstvenom nacionalnom narativu može imati ozbiljne političke posljedice, jer se identitetska pitanja koriste za mobilizaciju javnosti u trenucima kada država prolazi kroz unutrašnje političke i društvene izazove.

Govoreći o konceptu takozvanog “srpskog svijeta”, Janjić smatra da takve ideje predstavljaju nastavak politike koja umjesto saradnje među državama regiona stavlja naglasak na etničku homogenizaciju. Ocjenjuje da takav pristup ne doprinosi stabilnosti zapadnog Balkana, već produbljuje nepovjerenje među narodima i državama nastalim raspadom bivše Jugoslavije.

Analitičar također upozorava kako se u javnom prostoru sve češće zanemaruje pojam građanina kao nosioca prava i obaveza u demokratskoj državi. Umjesto razvoja institucija i jačanja vladavine prava, politička scena, smatra on, ostaje opterećena raspravama o etničkom identitetu, historijskim mitovima i nacionalnim podjelama.

Osvrćući se na aktuelnu političku situaciju u Srbiji, Janjić zaključuje da vlast sve intenzivnije koristi identitetske teme kao sredstvo političke homogenizacije biračkog tijela. Takva strategija, upozorava, može kratkoročno donositi političke koristi, ali dugoročno otežava izgradnju demokratskog društva i normalizaciju odnosa u regionu.

Prema njegovoj ocjeni, budućnost Srbije, ali i cijelog zapadnog Balkana, zavisit će prije svega od sposobnosti političkih elita da izgrade institucije zasnovane na građanskim vrijednostima, poštivanju različitosti i dobrosusjedskoj saradnji, umjesto na stalnom vraćanju identitetskim sukobima i historijskim podjelama.

Janjićeve ocjene dolaze u trenutku pojačanih političkih tenzija u regionu, zbog čega će rasprava o ulozi nacionalnog identiteta i odnosu prema susjednim državama, izvjesno je, ostati jedna od dominantnih tema regionalne politike i u narednom periodu.

O. D.

Aleksandar Vučić Dušan Janjić