PREMA PROJEKCIJAMA: Do sada smo se zagrijavali, prave vrućine, suša i poplave tek dolaze

Svjetska meteorološka organizacija upozorava da će snažni El Niño dodatno ojačati do kraja 2026. i potrajati do početka 2027. Naučnici očekuju velike promjene temperature i padavina širom svijeta.

El Niño se već razvio iznad ekvatorijalnog Pacifika i prema najnovijim procjenama Svjetske meteorološke organizacije (WMO) u narednim mjesecima mogao bi prerasti u jedan od vrlo snažnih događaja ovog klimatskog ciklusa. Njegov utjecaj neće biti ograničen na Pacifik – promjene u okeanu i atmosferi mogu poremetiti obrasce temperature i padavina u velikom dijelu svijeta.

WMO je u najnovijem izvještaju objavljenom 3. septembra saopćio da je El Niño sada čvrsto uspostavljen te da se očekuje njegovo dodatno jačanje. Prognoze globalnih centara za klimatsko predviđanje ukazuju na gotovo 100-postotnu vjerovatnoću da će fenomen potrajati najmanje do februara 2027. godine. Očekuje se da će najveću snagu dostići krajem ove godine.

Istovremeno, američki Nacionalni centar za klimatske prognoze (NOAA) procjenjuje da postoji više od 90 posto vjerovatnoće za vrlo snažan El Niño tokom jeseni i zime 2026/27. Prema njihovoj augustovskoj analizi, temperatura površine mora u pojedinim dijelovima istočnog ekvatorijalnog Pacifika već je bila više od dva stepena Celzijusa iznad prosjeka, dok su anomalije temperature ispod površine mora dosezale i oko 10 stepeni.

Fenomen koji počinje hiljadama kilometara od nas

El Niño je prirodni klimatski fenomen koji predstavlja toplu fazu sistema El Niño–Južna oscilacija (ENSO). Nastaje kada se površinske vode centralnog i istočnog tropskog Pacifika neuobičajeno zagrijavaju, što mijenja raspodjelu toplote i vlage u atmosferi.

Ta promjena potom utiče na atmosfersku cirkulaciju i može poremetiti uobičajene obrasce kretanja vazdušnih masa i padavina na velikim udaljenostima.

El Niño se prirodno pojavljuje u prosjeku svakih nekoliko godina i obično traje između devet i 12 mjeseci. Ne nastaje zbog klimatskih promjena, ali se njegovi efekti odvijaju u svijetu koji je već znatno topliji nego prije industrijske revolucije.

Upravo je zato važno razlikovati dvije stvari: El Niño nije uzrok globalnog zagrijavanja, ali može dodatno podići globalne temperature i pojačati rizik od vremenskih ekstrema.

Pacifik se zagrijava do neuobičajenih vrijednosti

Podaci WMO-a pokazuju koliko je ovaj događaj već uznapredovao.

Prosječna anomalija temperature površine mora u području Niño 3.4 iznosila je oko 2,0 stepena Celzijusa u julu, dok su sedmične vrijednosti krajem jula i tokom augusta dostizale približno 2,2 do 2,6 stepeni iznad prosjeka. Još izraženije zagrijavanje zabilježeno je ispod površine okeana, gdje su na pojedinim područjima temperature bile više od osam stepeni iznad uobičajenih vrijednosti.

Takva raspodjela toplote predstavlja snažan izvor energije za promjene u atmosferi.

Prema WMO-u, prognoze za period septembar–novembar 2026. ukazuju na povećanu vjerovatnoću iznadprosječnih temperatura gotovo nad svim kopnenim područjima, uz istovremene promjene u obrascima padavina.

Nema istog scenarija za cijeli svijet

Jedna od najvažnijih činjenica koju naglašavaju meteorolozi jeste da snažan El Niño ne znači automatski isto vrijeme svuda.

U nekim dijelovima svijeta povećava se vjerovatnoća obilnih padavina, poplava i bujica, dok se u drugim povećavaju rizici od suše, visokih temperatura i požara.

Takav obrazac može biti naročito izražen u tropskim i suptropskim područjima. El Niño je tradicionalno povezan s povećanom količinom padavina u dijelovima Južne Amerike, dok u Australiji i pojedinim područjima Azije može povećati rizik od sušnih uslova.

WMO za aktuelnu sezonu također upozorava na mogućnost promjena koje pogoduju ekstremnim padavinama i poplavama u pojedinim regijama, ali istovremeno i sušnijim uslovima i većem riziku od požara u drugim dijelovima svijeta.

A šta to znači za Evropu i Balkan?

Ovdje je potreban oprez.

El Niño nije dovoljno pouzdan da bi se na osnovu njega moglo tvrditi da će Bosna i Hercegovina ove zime imati, naprimjer, više snijega, topliju zimu ili manje padavina.

Veza između ENSO-a i evropskog vremena postoji, ali je znatno slabija i složenija nego u nekim drugim dijelovima svijeta. Na evropsku klimu istovremeno utiču brojni drugi atmosferski i okeanski procesi.

WMO je u ranijim prognozama za 2026. ipak uočio određeni signal u Evropi: za južnu Evropu povećana je vjerovatnoća iznadprosječnih padavina, dok je za sjever Evrope signal bio suprotan. Međutim, sama organizacija upozorava da je pouzdanost prognoza za Evropu niža nego za neke druge regije.

Naučna istraživanja također potvrđuju da ENSO može uticati na padavine u euro-mediteranskom području, ali da taj uticaj zavisi od godišnjeg doba i drugih atmosferskih faktora.

Drugim riječima, El Niño je važan dio klimatske slagalice, ali nije vremenska prognoza za BiH.

Problem nastaje kada se prirodni fenomen spoji s već zagrijanom planetom

Poseban razlog za zabrinutost predstavlja činjenica da se El Niño razvija u periodu kada su globalne temperature već izuzetno visoke.

WMO upozorava da vrlo snažan El Niño može dodatno poremetiti temperaturne i padavinske obrasce i povećati rizik od ekstremnih događaja. Istovremeno, globalno zagrijavanje znači da se ti događaji odvijaju na višoj temperaturnoj osnovi nego u prošlosti.

Zato ista anomalija više nema nužno iste posljedice kakve bi imala prije nekoliko decenija.

Ako se, naprimjer, prirodna klimatska varijabilnost koja podiže temperaturu nad nekim područjem poklopi s dugoročnim trendom zagrijavanja, rezultat može biti veći rizik od toplotnih talasa i njihovih posljedica.

Vrhunac se očekuje krajem godine

Prema aktuelnim modelima WMO-a, El Niño će nastaviti jačati tokom jeseni, a vrhunac intenziteta očekuje se krajem 2026. godine. Utjecaj na globalne klimatske obrasce može se nastaviti i tokom 2027.

WMO zato već sada insistira na pripremama, posebno u sektorima osjetljivim na vremenske ekstreme – od poljoprivrede i vodoprivrede do zdravstva i upravljanja rizicima od prirodnih katastrofa.

Suština upozorenja meteorologa nije da će cijeli svijet istovremeno biti pogođen istim ekstremima. Naprotiv, El Niño može istovremeno nekim područjima donijeti više kiše i poplava, a drugima sušu, vrućinu i požare.

Ono što je izvjesnije jeste da će naredni mjeseci biti period pojačanog klimatskog rizika. A koliko će se taj signal osjetiti u Bosni i Hercegovini, zavisit će ne samo od snage El Niña nego i od drugih atmosferskih obrazaca koji će oblikovati vrijeme nad Evropom.

Priredio: O. Delić

El Niño