CIJENE HRANE NA SVJETSKOM TRŽIŠTU PONOVO RASTU: Šećer u augustu poskupio gotovo 12 posto

Globalne cijene hrane u augustu porasle su 1,9 posto, a šećer je poskupio čak 11,9 posto. FAO upozorava na rizike zbog vremenskih nepogoda, El Niña i geopolitičkih kriza.

FAO upozorava na povratak pritisaka na globalna tržišta hrane. Cijene žitarica, ulja, mesa i mliječnih proizvoda također su porasle, dok vremenski ekstremi, El Niño i geopolitičke krize dodatno ugrožavaju stabilnost snabdijevanja

Globalne cijene hrane ponovo su u porastu. Prema najnovijim podacima Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO), indeks cijena hrane u augustu 2026. godine dosegnuo je 133,3 boda, što je 1,9 posto više nego u julu i 2,5 posto više nego godinu ranije.

Posebno zabrinjava činjenica da su u augustu porasle cijene u svih pet glavnih kategorija koje prati FAO. Najveći skok zabilježen je kod šećera, čija je cijena na svjetskom tržištu povećana za čak 11,9 posto.

FAO navodi da su rastući pritisci posljedica kombinacije ekstremnih vremenskih prilika, geopolitičkih sukoba i poremećaja u trgovinskim i transportnim tokovima. Indeks je u augustu dostigao najviši nivo od novembra 2022. godine.

Žitarice ponovo skuplje

Indeks cijena žitarica porastao je 2,2 posto u odnosu na juli. Na tržištu pšenice cijene su povećane za 2,6 posto, čime su bile čak 15 posto iznad nivoa iz augusta prošle godine.

FAO rast cijena pšenice povezuje s poremećajima izvoza kroz područje Crnog mora, slabijim očekivanjima prinosa u dijelovima Evrope zbog vrućeg i suhog vremena, ali i kretanjem američkog dolara.

Kod kukuruza je zabilježen rast od 2,5 posto. Na cijene su utjecale zabrinutosti zbog prinosa u pojedinim dijelovima Sjedinjenih Američkih Država, smanjene prognoze proizvodnje u Evropskoj uniji, snažna potražnja iz sektora etanola i stočne hrane te problemi u trgovinskim tokovima povezani s ratovima i poremećajima u transportu.

Cijene riže povećane su za 0,5 posto, prije svega zbog nastavka snažne kupovine iz azijskih i afričkih zemalja.

Ulja skuplja, El Niño dodatni rizik

Cijene biljnih ulja povećane su za 1,1 posto. Rast je prvenstveno posljedica viših cijena palminog i sojinog ulja, uz snažnu globalnu potražnju i sve izraženiju zabrinutost zbog mogućeg utjecaja fenomena El Niño na proizvodnju u jugoistočnoj Aziji.

Istovremeno su cijene repičinog i suncokretovog ulja blago pale, zahvaljujući očekivanjima o većoj dostupnosti tih proizvoda u narednom periodu.

FAO posebno upozorava da bi vremenski poremećaji mogli nastaviti snažno utjecati na tržišta biljnih ulja i drugih poljoprivrednih proizvoda.

Meso također skuplje

Indeks cijena mesa porastao je 1,0 posto u augustu. Poskupjeli su perad, svinjetina i ovčetina.

Kod svinjskog mesa jedan od ključnih faktora bile su visoke temperature u Evropskoj uniji, koje su usporile rast životinja.

Istovremeno su međunarodne cijene govedine pale. Na tržištu je došlo do jače konkurencije među izvoznicima iz Brazila i Australije nakon kineskih uvoznih kvota, što je dodatno usmjerilo proizvođače prema drugim tržištima.

Mlijeko skuplje zbog vrućina

Cijene mliječnih proizvoda porasle su 2,3 posto u odnosu na juli.

Glavni razlog bio je pad proizvodnje mlijeka u Evropskoj uniji, gdje su visoke temperature i suho vrijeme dodatno opteretili proizvodnju.

To pokazuje koliko klimatski ekstremi sve direktnije utiču ne samo na biljne kulture nego i na stočarsku proizvodnju.

Šećer bilježi najveći skok

Najdramatičniji rast zabilježen je kod šećera. FAO-ov indeks cijena šećera u augustu je povećan za čak 11,9 posto.

Iza tog skoka nalazi se više faktora. Očekuju se slabiji prinosi šećerne repe u Evropskoj uniji zbog nepovoljnih vremenskih uslova, dok dodatnu zabrinutost izaziva mogućnost utjecaja El Niña na proizvodnju u ključnim azijskim zemljama.

Situaciju dodatno komplikuju slabija očekivanja proizvodnje šećera u Brazilu i najava Indije da će omogućiti uvoz sirovog šećera bez carine.

Svijet bi ove godine mogao proizvesti manje žitarica

Najnovija FAO-ova procjena predviđa da će svjetska proizvodnja žitarica u 2026. godini iznositi oko 2,98 milijardi tona.

To je oko 2 posto manje nego 2025. godine, ali bi i dalje bio drugi najveći prinos u historiji.

Prognoza proizvodnje kukuruza smanjena je na 1,309 milijardi tona, prvenstveno zbog pogoršanja proizvodnih uslova u Francuskoj i Poljskoj. Bolji prinosi očekuju se u Argentini i Brazilu, ali oni neće u potpunosti nadoknaditi smanjenja u Evropi.

Kod pšenice je prognoza povećana na 810,7 miliona tona. To je 3,8 posto manje nego 2025. godine, ali bi i dalje predstavljao drugi najveći rezultat ikada zabilježen.

Proizvodnja riže trebala bi iznositi oko 553,1 milion tona, što je 1,9 posto manje nego u prethodnoj sezoni. FAO kao razloge navodi slabije marže proizvođača i vremenske uslove povezane s El Niñom.

Zalihe zasad pružaju određenu sigurnost

Iako se proizvodnja smanjuje u odnosu na rekordnu 2025. godinu, FAO ne predviđa neposrednu globalnu nestašicu žitarica.

Prema najnovijim procjenama, ukupna potrošnja žitarica u sezoni 2026/27. trebala bi iznositi oko 2,965 milijardi tona, dok bi svjetske zalihe na kraju sezone trebale dosegnuti približno 947,2 miliona tona.

Globalna trgovina žitaricama mogla bi se smanjiti na oko 509,3 miliona tona, nakon rekordnog nivoa prethodne godine.

Drugim riječima, svijet zasad raspolaže relativno stabilnim zalihama, ali je prostor za nove poremećaje sve uži.

Klima i geopolitika postaju ključni faktori

FAO-ov glavni ekonomista Maximo Torero upozorio je da augustovski rast cijena pokazuje kako se na tržišta hrane vraća takozvana premija rizika.

Klimatski šokovi, geopolitičke napetosti i poremećaji u logistici istovremeno djeluju na proizvodnju i trgovinu, zbog čega tržišta postaju osjetljivija na svaki novi poremećaj.

Posebnu zabrinutost predstavljaju vremenski ekstremi u Evropi, mogući snažniji utjecaj El Niña, ali i poremećaji transporta i izvoza kroz područja Crnog mora i Bliskog istoka.

FAO-ov sistem za poljoprivredne tržišne informacije (AMIS) u svom najnovijem mjesečnom izvještaju također ocjenjuje da su terminska tržišta ključnih poljoprivrednih proizvoda uglavnom bila usmjerena prema rastu cijena.

To znači da bi se pritisci na svjetsko tržište hrane mogli nastaviti i u narednim mjesecima, posebno ako se vremenski i geopolitički rizici dodatno pogoršaju.

Izvor: Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), Food Price Index, Cereal Supply and Demand Brief i Agricultural Market Information System (AMIS).

Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO)