usnkrajina: 04-08-2026 | 08:12

Drama na Dunavu: Nizak vodostaj i toplinski udar gase nuklearke

Rekordno nizak vodostaj Dunava izazvan klimatskim promjenama ugrozio je energetsku stabilnost Srednje i Istočne Evrope.


BUDIMPEŠTA / BEOGRAD – Dugotrajni toplinski val i nezapamćena suša doveli su energetski sistem Srednje i Istočne Europe na rub vanredne sitaucije. Vlasti Mađarske i Srbije hitno su pojačale mjere za smanjenje energetskog šoka nakon što je vodostaj Dunava pao na povijesne minuse, direktno ugrožavajući rad ključnih nuklearnih i hidroelektrana.

U Budimpešti je nivo Dunava pao na kritičnih 10 centimetara, što je drastično ispod dosadašnjeg rekordnog minimuma od 33 centimetra iz 2018. godine. Zbog globalnog zatopljenja i sve učestalijih ekstremnih klimatskih poremećaja, rijeke koje su nekada bile žile kucavice europske industrije i energetike ubrzano presušuju.

Mađarska formirala krizni štab, Paks pred gašenjem

Vlada Mađarske još je prošle sedmice formirala krizni štab zbog kritičnog stanja u nuklearnoj elektrani Paks. Ova elektrana, s instaliranim kapacitetom od 2000 megavata, pokriva gotovo polovinu potreba Mađarske za električnom energijom. Ekstremno niska razina i visoka temperatura riječnog toka onemogućile su njezino redovno hlađenje. Kompanija MVM već je smanjila rad elektrane na manje od 50 posto kapaciteta, a zbog najava nastavka suše, priprema se njezino prvo potpuno gašenje u 44 godine postojanja.

Nizvodno na Dunavu, situacija je jednako alarmantna:

  • Rumunjska: Vojne jedinice upotrijebile su 180 kilograma eksploziva kod rukavca Bala kako bi podvodnim detonacijama razbile stijene i usmjerile preostali vodeni tok prema nuklearnoj elektrani Cernavodă. Protok Dunava na ulazu u zemlju pao je na svega 1.500 kubika u sekundi, što je manje od trećine ljetnog prosjeka, zbog čega je jedan reaktor već preventivno isključen.
  • Srbija: Glavna hidroelektrana Đerdap (Iron Gate) radi sa samo 20 do 30 posto svog uobičajenog kapaciteta. Premijer je pozvao građane na hitnu racionalizaciju potrošnje i gašenje velikih potrošača poput klima-uređaja. Istovremeno, teretni riječni promet je prepolovljen jer brodovi zbog plićine smiju nositi upola manje tereta nego inače.

Stanje u Hrvatskoj i Sloveniji pod nadzorom

Hrvatski energetski sektor za sada ne planira redukcije, no bilježi se značajan pad proizvodnje iz domaćih hidroelektrana zbog suše. U Sloveniji se zbog niskih vodostaja i slabije izdašnosti rijeka također apelira na štednju energije unutar regionalne elektroenergetske mreže kako bi se spriječilo prelijevanje prekogranične krize. Znanstvenici upozoravaju kako ove “paralizirane rijeke” više nisu izolirani incident, već izravna posljedica klimatskih promjena koje zahtijevaju hitan zaokret u energetskoj strategiji cijelog kontinenta.


Dunav nuklearna elektrana