usnkrajina: 28-04-2025 | 10:32 | Kategorija: Vijesti

NJEMAČKA VOJSKA PRED IZAZOVOM: Hoće li dobrovoljno služenje vojnog roka spasiti Bundeswehr?

BERLIN — Njemačka želi jaču vojsku. Problem je: niko ne zna ko će u njoj služiti.

Nova vlada u Berlinu, sastavljena od konzervativnih demokršćana Friedricha Merza i socijaldemokrata (SPD) lijevog centra, objavila je koalicioni sporazum u kojem se predviđa uvođenje novog dobrovoljnog služenja vojnog roka kako bi se ojačali redovi sve slabijeg Bundeswehra.

Plan uključuje slanje obaveznog upitnika svim 18-godišnjim muškarcima – dok je za žene popunjavanje upitnika dobrovoljno – s ciljem procjene spremnosti i sposobnosti za vojnu službu. Oni koji budu odabrani bit će pozvani da se prijave, ali će to biti njihova odluka.

„S novom vojnom službom osigurat ćemo i rast i trajnu snagu oružanih snaga,“ rekao je ministar odbrane Boris Pistorius (SPD) prošle sedmice na sastanku Kontakt grupe za odbranu Ukrajine u Briselu.
„Činimo Bundeswehr atraktivnijim. To je i preduvjet i rezultat.“

Ipak, bez jasnih pokazatelja o tome koliko će se ljudi zaista prijaviti, već sada u njemačkim odbrambenim krugovima zvone alarmna zvona.

„Ako osnovna vojna služba ne uspije značajno motivirati više mladih ljudi, Bundeswehru će nedostajati potrebnog broja aktivnih vojnika i obučenih rezervista,“ upozorio je Christian Richter, rezervni potpukovnik i stručnjak za odbrambeno pravo na Njemačkom institutu za odbranu i strateške studije Bundeswehra.
„To bi ugrozilo njemačku odbrambenu sposobnost – kako u nacionalnom, tako i u kolektivnom okviru NATO-a. Ove dvije stvari su neraskidivo povezane.“


Bundeswehr u stalnom padu

Bundeswehr je već sada na izdisaju: broj vojnika pao je na oko 182.000. Prošle godine, više vojnika napustilo je službu nego što ih je pristupilo, a gotovo trećina novih regruta odustala je tokom obuke, pokazuje godišnji izvještaj o stanju oružanih snaga.

No, kriza nije samo brojčana. Ona je i posljedica decenijama dugog političkog zanemarivanja vojske.

Nakon hladnog rata, kancelar Helmut Kohl zatvorio je brojne vojne baze, naročito u gradskim područjima, čime je vojska nestala iz svakodnevnog života običnih građana.

„Njihove baze danas su usred ničega. Nema direktnog kontakta sa mladima,“ rekao je Karl Masala, profesor na Univerzitetu Bundeswehr u Minhenu i vojni savjetnik.

Taj jaz između društva i vojske samo se produbljivao.

Regrutacija je ukinuta 2011. godine, a pokušaji privlačenja mladih često su nailazili na kritike. Primjerice, Bundeswehrova kampanja na sajmu videoigara Gamescom 2018. godine, gdje je vojska koristila slogan “Multiplayer u svom najboljem izdanju”, izazvala je burne reakcije zbog, kako su kritičari tvrdili, “trivializacije rata” i ciljanja na maloljetnike.

Ranije ove godine, grad Zwickau je čak zabranio oglase Bundeswehra na javnim površinama, nazivajući se “gradom mira” – iako je nadzorni organ kasnije poništio tu zabranu.


Vrijeme ističe

„Potrebno nam je 100.000 dodatnih vojnika odmah – i što je prije moguće,“ izjavio je general Carsten Breuer, najviši vojni komandant Njemačke, prošle sedmice pred Njemačkim vijećem za vanjske poslove.

Dugoročni cilj je još ambiciozniji:
Njemačka mora dostići broj od 460.000 vojnika, uključujući aktivne snage, rezerviste i bivše vojnike koje može brzo mobilizirati u slučaju ozbiljne krize.

Prema Masali, 2029. godina je neformalni rok do kojeg NATO i njemački obavještajci očekuju da će Rusija obnoviti značajan dio svojih konvencionalnih kapaciteta, predstavljajući novu prijetnju evropskoj sigurnosti.

„Ako Njemačka bude čekala da nova infrastruktura bude gotova, moglo bi biti prekasno,“ upozorio je Masala.


Dobrovoljci kao privremeno rješenje

Nova njemačka koalicija se kocka oslanjajući se na koncept dobrovoljnog služenja, po uzoru na švedski model “Totalförsvar” (totalna odbrana). Međutim, mnogi analitičari smatraju da je to tek politički kompromis.

„Planiranje samo na volontere kupuje vrijeme – ali ne mnogo,“ ističe Christian Richter.
„Zato koalicioni sporazum i predviđa da će nova vojna služba biti ‘u početku dobrovoljna’. No, s obzirom na prijetnje, poput moguće ruske agresije na NATO teritoriju već 2029., nemamo luksuz vremena.“

Objavio: usn krajina

Vijesti