Erdoğan otvara put novoj kandidaturi: Ustavna ograničenja i političke manevre moguće zaobići kroz prijevremene izbore ili promjene ustava

Recep Tayyip Erdoğan razmatra opcije za nastavak političke karijere uprkos ustavnom ograničenju mandata. U igri su prijevremeni izbori i ustavne izmjene, dok se u Turskoj intenziviraju političke pripreme i spekulacije o nasljedstvu.

Iako aktuelni turski ustav formalno ograničava broj predsjedničkih mandata, politička rasprava u Ankari sve više ide u smjeru pronalaska modela koji bi omogućio da turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan ostane u utrci i nakon isteka postojećeg mandata 2028. godine.

Erdoğan je na čelu države od 2014. godine, a prethodno je bio premijer od 2003. Na posljednjim izborima osvojio je 52,1 posto glasova, pobijedivši kandidata opozicije Kemala Kılıçdaroğlua, koji je dobio 47,9 posto podrške. Prema važećim pravilima, aktuelni mandat bi mu trebao biti i posljednji.

Međutim, ustavni okvir koji je uveden reformom iz 2017. godine – kada je Turska prešla iz parlamentarnog u predsjednički sistem – ostavlja prostor za politička tumačenja i izuzetke. Upravo se na tim „pravnim prazninama“ trenutno grade planovi dijela vladajuće strukture.

Iz redova vladajuće Stranke pravde i razvoja (AKP) već su se pojavile poruke da bi Erdoğan mogao biti kandidat i na narednim izborima. Paralelno se razmatra opcija raspisivanja prijevremenih izbora, što bi potencijalno otvorilo prostor za novu kandidaturu, budući da bi se time promijenio izborni ciklus.

Druga opcija je izmjena ustava. U toku je rad na novom ustavnom paketu koji bi mogao redefinisati i pravila predsjedničkog izbora. Za njegovo usvajanje potrebna je kvalifikovana većina u parlamentu, što vladajuća koalicija trenutno nema bez podrške dodatnih političkih aktera, uključujući i dijelove opozicije.

U političkim krugovima se istovremeno vode intenzivni pregovori i oko kurdskog pitanja, koje bi moglo igrati ulogu u osiguravanju parlamentarne većine za ustavne promjene.

U pozadini cijele priče pojavljuju se i spekulacije o mogućem političkom nasljeđivanju. Dio međunarodnih medija ranije je spominjao Bilala Erdoğana, predsjednikovog sina, kao potencijalnu političku figuru u budućnosti, iako takvi scenariji trenutno nemaju zvaničnu potvrdu.

U međuvremenu, vladajući AKP intenzivira političku mobilizaciju kroz stranačke skupove i poruke o kontinuitetu vlasti, dok opozicija upozorava na jačanje personalizovane vlasti i slabljenje institucionalnih mehanizama.

Erdoğan, i pored sve izraženijih političkih kontroverzi, ostaje jedan od ključnih aktera regionalne i međunarodne politike, posebno u kontekstu odnosa sa NATO-om, Sjedinjenim Američkim Državama i sigurnosnih pitanja u regiji.

Politička dinamika u Turskoj tako ulazi u novu fazu u kojoj će odnos snaga u parlamentu, moguće ustavne promjene i izborni kalendar odrediti da li će aktuelni predsjednik dobiti priliku za još jedan politički ciklus.

Recep Tayyip Erdoğan Turska