Srbija još uvijek na čekanju: Podjele unutar EU mogle bi blokirati otvaranje novih pregovaračkih poglavlja

Evropska komisija želi otvoriti novi pregovarački klaster sa Srbijom, ali dio država članica, predvođen Nizozemskom, smatra da Beograd nije ostvario dovoljan napredak u vladavini prava i ljudskim pravima.

Evropska komisija ove sedmice pokušat će osigurati saglasnost država članica Evropske unije za otvaranje novog pregovaračkog klastera sa Srbijom, ali sve je izvjesnije da za takvu odluku neće biti potrebnog jednoglasja. Time se dodatno potvrđuju razlike među članicama EU o tome pod kojim uslovima zemlje kandidati trebaju napredovati prema članstvu.

Na sastanku ambasadora država članica u Briselu Komisija će predložiti otvaranje trećeg pregovaračkog klastera, koji obuhvata reformske oblasti vezane za konkurentnost i rast. Međutim, prema navodima više evropskih diplomata na koje se poziva Politico, nekoliko država smatra da Srbija još nije ispunila ključne političke uslove, dok je Nizozemska spremna iskoristiti pravo veta.

Rasprava o Srbiji istovremeno je otvorila i šire pitanje budućnosti politike proširenja Evropske unije. Dok Evropska komisija posljednjih godina proširenje sve više posmatra kao geopolitički instrument kojim želi jače povezati zemlje zapadnog Balkana i istočnog susjedstva s Briselom, dio država članica insistira da se napredak može ostvarivati isključivo na osnovu konkretnih reformi u oblasti vladavine prava, demokratije i nezavisnosti pravosuđa.

Otvaranje trećeg klastera omogućilo bi nastavak pregovora o usklađivanju srbijanskog zakonodavstva s pravilima jedinstvenog evropskog tržišta, uključujući slobodu pružanja usluga, priznavanje stručnih kvalifikacija i lakše poslovanje unutar Evropske unije.

Ministar za evropske integracije Srbije Nemanja Starović smatra da je takav korak odavno trebao biti napravljen.

Prema njegovim riječima, Srbija je već gotovo pet godina praktično zaustavljena u pregovaračkom procesu, uprkos reformama koje su provedene od 2022. godine. Upozorio je da bi novo odgađanje moglo dodatno osnažiti političke snage koje se protive evropskim integracijama.

Dio članica traži strožije kriterije

Sličan stav o potrebi nastavka pregovora ima i Evropska komisija, koja već duže vrijeme preporučuje otvaranje trećeg klastera. Ipak, konačna odluka zahtijeva jednoglasnu podršku svih 27 država članica.

Najveći otpor dolazi iz Nizozemske, koja smatra da Srbija nije napravila dovoljan napredak u oblasti ljudskih prava i vladavine prava. Diplomate još nekoliko država dijele sličan stav, upozoravajući da bi slanje pozitivnog političkog signala Beogradu, dok istovremeno održava bliske odnose s Rusijom, bilo nepravedno prema Ukrajini i Moldaviji, koje također napreduju na evropskom putu.

Jedan evropski diplomata ocijenio je da ideja korištenja proširenja kao geopolitičkog sredstva može imati smisla dok je neka zemlja kandidat, ali bi nakon prijema u članstvo mogla predstavljati ozbiljan politički izazov za samu Uniju.

Komisija različito procjenjuje stanje u Srbiji

U međuvremenu je Skupština Srbije usvojila izmjene zakona koje su ranije izazvale kritike zbog mogućeg utjecaja na nezavisnost pravosuđa i borbu protiv korupcije. Evropski zvaničnici navode da je Beograd usvojio i niz drugih zakona kojima se domaće zakonodavstvo približava evropskim standardima, uključujući upravljanje evropskim fondovima i funkcionisanje jedinstvenog tržišta.

Međutim, procjene Evropske komisije nisu u potpunosti usklađene.

Prema internom dokumentu koji je, kako navodi Politico, dostavljen ambasadorima država članica, Komisija smatra da je Srbija u posljednjem periodu ispunila značajan dio preuzetih obaveza i otklonila dio ranijih zamjerki.

Istovremeno, drugi interni izvještaj upozorava na pogoršanje stanja u oblasti ljudskih prava. Posebno se ukazuje na pojačane pritiske na organizacije civilnog društva i medije, kao i na izostanak napretka u istragama velikih korupcijskih slučajeva.

Među njima se posebno izdvaja istraga o urušavanju nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu, u kojoj je život izgubilo 16 osoba. Ta tragedija izazvala je višemjesečne proteste širom Srbije.

Brisel razmatra i druge mogućnosti

Ukoliko države članice ponovo odbiju otvoriti treći pregovarački klaster, Evropska komisija mogla bi potražiti alternativne načine da nagradi Srbiju za provedene reformske aktivnosti. Prema informacijama evropskih zvaničnika, u Briselu se razmatra nekoliko modela, ali se ne očekuje da će biti predstavljeni prije narednih parlamentarnih izbora u Srbiji.

Ministar vanjskih poslova Srbije Marko Đurić poručio je da će njegova zemlja nastaviti s reformama i očekuje da će evropske institucije to prepoznati kroz odluke zasnovane na ostvarenim rezultatima.

On smatra da bi nastavak procesa proširenja bio u interesu i Srbije i Evropske unije, ističući da je riječ o strateškom pitanju koje nadilazi dnevnu politiku.

EU ljudska prava Srbija