State Department potvrdio: Trumpova administracija razmatra program grantova za Zapadni Balkan

State Department potvrdio je da administracija predsjednika Donalda Trumpa razmatra novi program grantova koji uključuje i Zapadni Balkan. Program je još u fazi odobravanja, a američki mediji objavili su detalje planiranih izdvajanja.

Administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa razmatra novi program grantova koji bi obuhvatio i zemlje Zapadnog Balkana, potvrđeno je iz američkog State Departmenta u odgovoru dostavljenom banjalučkim Nezavisnim novinama. Time su potvrđeni raniji navodi da Washington priprema novu strategiju finansiranja međunarodnih projekata, iako konačne odluke o dodjeli sredstava još nisu donesene.

Iz State Departmenta ističu da su programi i dalje u fazi razmatranja te da će svaki prijedlog proći standardnu proceduru ocjenjivanja prije eventualnog odobravanja finansiranja.

“Pozivi za podnošenje prijedloga projekata pripremaju se zajedničkim radom više organizacionih jedinica unutar State Departmenta. Programi su i dalje u fazi razmatranja, a dodjela granta nije zagarantovana nijednoj organizaciji koja ne ispuni sve uslove i standarde propisane za dodjelu saveznih grantova. Kao opće pravilo, ne komentarišemo postupke koji su još u toku”, naveli su iz State Departmenta.

Fokus na slobodu govora i konzervativne vrijednosti

Prema informacijama koje su objavili američki mediji, novi program predstavlja dio šire reorganizacije američke vanjske pomoći pod administracijom predsjednika Trumpa. U fokusu bi trebalo biti finansiranje projekata koji promovišu slobodu govora, zaštitu vjerskih sloboda, nacionalni suverenitet i jačanje partnerstava sa organizacijama koje dijele vanjskopolitičke prioritete Washingtona.

Posebna pažnja usmjerena je prema evropskim propisima koji regulišu digitalne platforme. Trumpova administracija smatra da pojedina rješenja iz evropskog Zakona o digitalnim uslugama (Digital Services Act) i Zakona o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) ograničavaju slobodu izražavanja, dok Evropska unija ističe da je cilj tih propisa zaštita korisnika interneta, veća odgovornost velikih tehnoloških kompanija i efikasnije uklanjanje nezakonitog sadržaja.

Predviđena sredstva za Zapadni Balkan

Prema dokumentima u koje je imao uvid Financial Times, predviđeno je izdvajanje oko dva miliona američkih dolara za organizacije i projekte na Zapadnom Balkanu koji bi, prema kriterijima administracije, doprinosili očuvanju zapadnih demokratskih i civilizacijskih vrijednosti. Važno je naglasiti da se radi o prijedlogu koji još nije konačno odobren.

Istim planom predviđeno je dodatnih pet miliona dolara za projekte širom Evrope usmjerene na razvoj, kako se navodi, “civilizacijskog saveza” i saradnju s partnerima koji dijele političke prioritete sadašnje američke administracije.

Nastavak pojedinih ranijih programa

Iako nova strategija donosi drugačije političke prioritete, dio sredstava i dalje bi bio usmjeren na aktivnosti koje predstavljaju kontinuitet dosadašnje američke vanjske politike, uključujući projekte usmjerene protiv autoritarnih režima te ograničavanje ruskog i kineskog utjecaja u različitim dijelovima svijeta.

Širi globalni plan

Objavljeni dokumenti pokazuju da planirani program nije ograničen samo na Evropu.

Predviđena su sredstva za aktivnosti koje se odnose na slobodu govora u Brazilu, dokumentovanje kršenja ljudskih prava nad etničkim manjinama u Južnoafričkoj Republici, kao i finansiranje međunarodne organizacije Free Speech Union International, koja bi prema prijedlogu mogla dobiti oko pet miliona dolara. Organizacija okuplja mrežu inicijativa koje zagovaraju zaštitu slobode izražavanja.

Najveći pojedinačni grant, prema prijedlogu budžeta, iznosio bi 40 miliona dolara i bio bi namijenjen američkoj Victims of Communism Memorial Foundation, organizaciji osnovanoj odlukom američkog Kongresa 1993. godine radi očuvanja sjećanja na žrtve komunističkih režima. Fondacija je sredstva iz federalnog budžeta primala i tokom prethodnih administracija, a predloženi iznos predstavljao bi značajno povećanje u odnosu na dosadašnje finansiranje.

Konačna odluka tek predstoji

Iako su osnovni obrisi programa sada i zvanično potvrđeni, iz State Departmenta naglašavaju da nijedan grant još nije odobren niti dodijeljen. Konačne odluke zavisit će od završetka procedure evaluacije i odobravanja svih predloženih programa, što znači da su pojedini iznosi i korisnici još uvijek podložni izmjenama.

---

EU, po staroj-lošoj tradiciji – uvijek bira crne figure

Ostaje, međutim, otvoreno mnogo važnije pitanje od samih iznosa planiranih grantova. Dok Washington, bez obzira na promjene administracija, demonstrira sposobnost da relativno brzo redefiniše svoje vanjskopolitičke prioritete i prilagodi instrumente svog političkog djelovanja, Evropska unija i njene institucije ponovo ostavljaju utisak sporosti, neujednačenosti i nedostatka strateške inicijative. Upravo na prostoru Zapadnog Balkana, koji predstavlja neposredno geopolitičko susjedstvo Evropske unije, takva neodlučnost mogla bi imati dugoročne posljedice. Svaki vakuum političkog utjecaja u pravilu ne ostaje prazan – popunjavaju ga drugi akteri, bilo da je riječ o Sjedinjenim Američkim Državama, Rusiji, Kini ili regionalnim silama.

Posljednji potezi iz Washingtona pokazuju da sadašnja američka administracija Balkan posmatra kao prostor od posebnog strateškog interesa i da je spremna koristiti čitav spektar političkih i finansijskih instrumenata za ostvarivanje svojih ciljeva. Nasuprot tome, Evropska unija, uprkos tome što je upravo ovaj region njen najbliži geopolitički prostor i budući dio evropske porodice, i dalje djeluje sporo, često neusklađeno i bez jasne političke vizije.

Evropska unija prvenstveno nema volje da uputi jasnu kritiku i upozorenje svojim člancima koje se, mimo zvanične eu politike, ma kakva bila, brutalno miješaju u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine i Crne Gore, s jedne, dok, s druge strane pokazuje jednaku slabost prema sadašnjem, cirkusantsko-militantnom rukovodsvtu Srbije, koje bez većih problema nastavlja sa svim opasnim agendama prema susjedima, prvenstveno prema Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Obje, s prilično velikim unutrašnjim podjelama, predstavljaju istinsku burad agresivnog baruta.

Historija, međutim, pokazuje da se geopolitički vakuumi nikada ne zadržavaju dugo. Ako Bruxelles ne ponudi uvjerljiviju perspektivu i konkretnije poteze, prostor koji smatra svojim prirodnim susjedstvom oblikovat će drugi. Pitanje zato više nije da li Zapadni Balkan ima geopolitičku vrijednost, nego da li je Evropska unija spremna ponašati se kao sila koja tu vrijednost prepoznaje i štiti.

O. Delić

EU State Department