PREMINUO RAIF DIZDAREVIĆ: Bivši predsjednik Predsjedništva SFRJ i istaknuti bosanskohercegovački diplomata

Raif Dizdarević preminuo je u Sarajevu u 100. godini života. Bio je predsjednik Predsjedništva SFRJ, ministar vanjskih poslova i jedan od najpoznatijih bh. diplomata.

U Sarajevu je danas, 2. septembra, preminuo Raif Dizdarević, jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačkih političara i diplomata druge polovine 20. stoljeća. Preminuo je u 100. godini života.

Vijest o njegovoj smrti objavljena je u Sarajevu, a potvrđena je i kroz izvještaje Federalne novinske agencije. Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović uputio je saučešće porodici Dizdarević, opisujući ga kao istaknutog bosanskohercegovačkog državnika, diplomatu i antifašistu.

Dizdarević je rođen 9. decembra 1926. godine u Fojnici. Kao sedamnaestogodišnjak priključio se Narodnooslobodilačkom pokretu 1943. godine, a dvije godine kasnije postao je član Komunističke partije Jugoslavije. Nakon rata određeno vrijeme radio je u državnim sigurnosnim službama, da bi 1951. godine prešao u diplomatsku službu tadašnje Jugoslavije.

Od diplomatije do vrha jugoslavenske države

Tokom diplomatske karijere službovao je u jugoslavenskim predstavništvima u Bugarskoj, Sovjetskom Savezu i Čehoslovačkoj, u vremenu kada su odnosi Jugoslavije s velikim silama i državama socijalističkog bloka bili jedno od ključnih pitanja njene vanjske politike.

Njegov politički uspon u Bosni i Hercegovini nastavljen je izborom za predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, funkciju koju je obavljao od 1978. do 1982. godine.

Potom je prešao na najviše savezne funkcije. Bio je predsjednik Savezne skupštine, a zatim savezni sekretar za vanjske poslove. Od kraja 1987. godine bio je član Predsjedništva SFRJ, dok je od 15. maja 1988. do 15. maja 1989. godine obavljao funkciju predsjednika Predsjedništva SFRJ.

Na čelu jugoslavenske države našao se u jednom od najtežih perioda njene historije. Zemlja je tada već bila suočena s dubokom ekonomskom i političkom krizom, rastom nacionalizma i sve izraženijim nesuglasicama unutar federacije. Samo nekoliko godina nakon završetka njegovog mandata Jugoslavija je ušla u proces raspada.

I nakon politike ostao je angažiran

Dizdarević se nakon povlačenja iz aktivne politike nije potpuno povukao iz javnog života. Živio je u Sarajevu, pisao i pratio politička i društvena zbivanja u Bosni i Hercegovini.

Svoje višedecenijsko političko iskustvo pretočio je u memoarske i historijsko-političke zapise. Među njegovim najpoznatijim djelima su knjige „Od smrti Tita do smrti Jugoslavije“ i „Vrijeme koje se pamti“, koje predstavljaju vrijedan izvor svjedočenja o posljednjim godinama jugoslavenske države i političkim procesima koji su joj prethodili.

Posebno je značajno što je i u dubokoj starosti nastavio javno govoriti o stanju u Bosni i Hercegovini. U intervjuima posljednjih godina života često je upozoravao na posljedice nacionalizma, političke podjele i udaljavanje politike od stvarnih potreba građana.

Kritike nije upućivao samo nacionalnim političkim strankama. Posebnu odgovornost očekivao je od građanskih i lijevih političkih opcija, upozoravajući da se političko djelovanje ne smije svesti na borbu za funkcije, kandidature i stranačke pozicije, već mora imati jasnu društvenu i državnu svrhu.

Govorio je i o Sarajevu, antifašizmu i historijskom pamćenju. Kao čovjek koji je još kao mladić učestvovao u Narodnooslobodilačkoj borbi, posebno je snažno reagirao na pokušaje historijskog revizionizma i relativiziranja antifašističke prošlosti grada i Bosne i Hercegovine.

Čovjek jednog historijskog prijeloma

Raif Dizdarević pripada generaciji političara čiji je život bio gotovo u potpunosti isprepleten s najdramatičnijim događajima 20. stoljeća na prostoru Bosne i Hercegovine i Jugoslavije – od Drugog svjetskog rata, preko izgradnje i funkcioniranja jugoslavenske federacije, do njene duboke krize i konačnog raspada.

Njegova politička karijera obuhvatila je gotovo četiri i po decenije, tokom kojih je obavljao funkcije na republičkom i saveznom nivou, uključujući i sam vrh države.

Za sobom je ostavio i ličnu arhivsku građu, koju je 2014. godine predao Arhivu Bosne i Hercegovine, čime je dio dokumentacije iz svog dugogodišnjeg političkog djelovanja učinio dostupnim istraživačima i historičarima.

Dizdarević je tako posljednje godine života proveo kao svjedok vremena o kojem je ne samo pisao nego ga je i neposredno stvarao. Njegova smrt zatvara još jedno poglavlje generacije bosanskohercegovačkih državnika koja je prošla put od partizanskog pokreta do najviših funkcija nekadašnje zajedničke države.

Antifašistički pokret NOB SFRJ