INDUSTRIJA UBIJANJA: Kako Izrael finansira najskuplje vojne operacije u svojoj novijoj historiji

Međunarodne analize pokazuju da su izraelski ratovi od 2023. koštali desetine milijardi dolara. Kako Izrael finansira skupe vojne operacije i koliko je rat opteretio njegovu ekonomiju?

Od ruske agresije na Ukrajinu svjetska javnost upoznata je s bjesomučnim naganjanjem kompletnog ukrajinskog rukovodstva s evropskim i američkim moćnicima koji odlučuju o visini i vrsti, prvenstveno vojne, ali i druge pomoći. Pored činjenice da je predsjednik Zelenskij morao izdržati lične napade i javno poniženje u Bijeloj kući, kada je okružen jastrebovima od predsjednika SAD-a podnio najgori udar od kobnog februara 2022.

S druge strane, današnje izraelsko rukovodstvo agresivne operacije započinje prosto i krajnje opušteno. Uz jutarnju kahvu s kolagenom, za teške zločine s elementima genocida optuženom premijeru Benjaminu Netanyahuu podignuti vojsku ili do temelja srušiti bolnicu u Gazi skoro pa dnevna je rutina poput odlaska u market.

Bibi, kako mu između ostalih tepa predsjednik Trump, za razliku od Zelenskog, u Bijeloj kući ima bujruma u svako doba dana i noći, a još važnije od toga pristup Pentagonu, vojnom budžetu i arsenalu još uvijek jedine vojne supersile svijeta.

Ratovi koje Izrael vodi od jeseni 2023. godine predstavljaju najskuplji vojni angažman te države u posljednjim decenijama. Analize međunarodnih istraživačkih centara i ekonomskih instituta pokušale su izračunati koliko je takav sukob koštao i na koji način izraelska država uspijeva finansirati operacije koje se vode istovremeno na više frontova.

Procjene se razlikuju zavisno od metodologije, ali okvirni iznosi pokazuju da se radi o desetinama milijardi dolara.

Prema dostupnim procjenama ekonomskih analitičara i međunarodnih institucija, Izrael je u prve dvije godine nakon napada Hamasa u oktobru 2023. godine na ratne operacije potrošio više od 70 milijardi dolara. Samo tokom 2024. godine troškovi agresije u Pojasu Gaze i provokacije na sjevernoj granici s Libanom procjenjuju se na oko 30 milijardi dolara.

Ako se uz direktne vojne troškove uračunaju i širi ekonomski efekti — poput kompenzacija stanovništvu, mobilizacije velikog broja rezervista, pada privredne aktivnosti i smanjenih poreznih prihoda — ukupni trošak konflikta procjenjuje se na oko 250 milijardi izraelskih šekela, odnosno približno 67 milijardi dolara.

Troškovi dodatno rastu zbog šire regionalne napetosti. Pojedine procjene govore da je kratkotrajna eskalacija sukoba s Iranom trajala tek nešto više od deset dana, ali je koštala oko šest milijardi dolara. U određenim trenucima intenzivnih vojnih operacija analitičari su procjenjivali da rat državni budžet može opterećivati i s nekoliko milijardi dolara sedmično.

Zbog toga je izraelska vojna potrošnja naglo porasla. Tokom 2024. godine dostigla je približno 46,5 milijardi dolara, što predstavlja jedan od najvećih skokova u modernoj historiji zemlje. Udio vojne potrošnje u bruto domaćem proizvodu porastao je na gotovo devet posto, što je među najvišim udjelima u svijetu i višestruko više od prosjeka većine zapadnih država.

Postavlja se pitanje kako jedna relativno mala država može finansirati tako skupe vojne operacije.

Ekonomske analize najčešće navode četiri ključna izvora.

Prvi i najvažniji je snažna vojna i finansijska podrška Sjedinjenih Američkih Država. Od početka rata 2023. godine Washington je Izraelu odobrio više od dvadeset milijardi dolara dodatne vojne pomoći kroz različite programe finansiranja, isporuku oružja, obavještajnu i logističku podršku.

Drugi izvor je državno zaduživanje. Rat je značajno povećao izraelski budžetski deficit i javni dug. Dug države porastao je na oko 69 posto bruto domaćeg proizvoda, dok je budžetski deficit višestruko porastao u odnosu na period prije rata.

Treći faktor je preraspodjela državne potrošnje. Vlada je povećala budžet za odbranu na rekordne nivoe, dok su pojedini civilni programi smanjeni ili odgođeni kako bi se oslobodio prostor za finansiranje vojske.

Četvrti važan element predstavlja izvoz oružja. Izrael je jedan od najvećih svjetskih izvoznika vojne tehnologije, a potražnja za njegovim sistemima dodatno je porasla tokom posljednjih godina. Vrijednost izvoza oružja dostigla je rekordne nivoe i približila se iznosu od 15 milijardi dolara godišnje.

Ekonomisti ističu da izraelska ekonomija ipak ima određene strukturalne prednosti koje joj omogućavaju da izdrži ovakav pritisak. Zemlja ima snažan tehnološki sektor, visoko produktivnu ekonomiju i dobar pristup međunarodnim finansijskim tržištima.

Ipak, uprkos tim faktorima stabilnosti, rat je već usporio ekonomski rast. Tokom 2024. godine rast izraelske ekonomije pao je na oko jedan posto, što je znatno manje nego u godinama prije sukoba.

Mnogi analitičari upozoravaju da bi dugotrajan rat na više frontova mogao dugoročno predstavljati ozbiljan teret za izraelske javne finansije i ekonomiju u cjelini, posebno ukoliko bi se nastavila visoka vojna potrošnja i sporiji ekonomski rast.

Koliko će takva strategija biti održiva zavisit će prije svega od trajanja sukoba, međunarodne podrške i sposobnosti izraelske ekonomije da nastavi generirati visoke prihode uprkos ratnim okolnostima.