KULTURA SJEĆANJA I OTPORA – BIJELE TRAKE: Glasovi prošlosti koji ne smiju utihnuti

U jeku rastućeg revizionizma i pokušaja negiranja zločina, podsjećanje na ono što se dogodilo u Prijedoru 1992. godine postaje moralna i društvena obaveza.

„Simbol bijelih traka podsjeća na obavezu da se ne šuti pred zločinom“ – Institut za istraživanje genocida Kanada (IGK)

Dana 31. maja 1992. godine, vlasti bosanskih Srba naredile su nesrpskom stanovništvu Prijedora – Bošnjacima i Hrvatima – da na svoje kuće izvjese bijele zastave i da bijele trake nose oko ruke. Ova praksa, koja je podsjećala na metode obilježavanja tokom nacističkog progona Jevreja, bila je uvod u sistemsko etničko čišćenje, progon i ubistva.

„Bijele trake nisu propaganda. One su simbol straha, poniženja i najave genocida“ – Brian Masse, kanadski parlamentarac

Brojevi koji svjedoče

Prema popisu iz 1991. godine, u općini Prijedor je živjelo oko 50.000 nesrba. Do 1995. godine, taj broj je pao na svega oko 1.000. Ovaj drastični pad posljedica je masovnih ubistava, protjerivanja i interniranja u logore. Haški tribunal je u više pravosnažnih presuda potvrdio da su zločini u Prijedoru predstavljali udruženi zločinački poduhvat s ciljem djelimičnog uništenja nesrpskog stanovništva.

„Genocid u Prijedoru je duboka moralna i pravna sramota međunarodne zajednice“ – IGK

U periodu od nekoliko mjeseci, u Prijedoru je ubijeno 3.176 civila, među kojima 102 djece. Uspostavljeni su koncentracioni logori – Keraterm, Omarska i Trnopolje – gdje su zatvorenici bili podvrgnuti svakodnevnoj torturi, silovanjima, izgladnjivanju i likvidacijama.

„Do sada je doneseno 56 pravosnažnih presuda, otkriveno više od 400 masovnih grobnica, a zločinci su osuđeni na više od 800 godina zatvora.“

Međunarodno priznanje i obrazovanje

U američkoj saveznoj državi Missouri, po prvi put je u jednoj zvaničnoj rezoluciji genocid u Prijedoru formalno priznat, uz genocid u Srebrenici. U Kanadi se u školama tradicionalno održavaju časovi o značaju Dana bijelih traka, a IGK inicira rezoluciju o njegovom obilježavanju na nivou Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

„Kanada snažno podržava inicijative koje podižu svijest o počinjenim zločinima i insistira na privođenju počinilaca pravdi“ – John Baird, bivši kanadski ministar vanjskih poslova

Borba protiv zaborava

Obilježavanje Dana bijelih traka postaje globalni simbol borbe protiv poricanja genocida, represije nad sjećanjem i pokušaja rehabilitacije zločinaca.

Ovogodišnja centralna manifestacija u Kanadi biće održana 1. juna u Hamiltonu, uz poruku da se zločin ne može zaboraviti niti opravdati. Lokalnim vlastima koje zabranjuju komemoracije i odbijaju podizanje spomenika, ovaj dan poručuje:

„Dan bijelih traka simbolizira borbu za istinu, pravdu i poštivanje ljudskih prava.“

Objavio: usn krajina

BiH