NOVO (ne)NORMALNO U GEOSTRATEŠKOJ RASPODJELI MOĆI:  Može li britansko-francuski “nuklearni” savez zaštititi “Staru damu”

Prenosimo mišljenja uglednih evropskih novinara

Pravo je vrijeme za pojačanu (širu evropsku) verziju de Gauellovih “udarnih snaga” iz perioda Hladnog rata

Iznenađujući prijezir prema sve jačoj sigurnosnoj zabrinutosti Evrope koju iskazuju Donald Trump i njegovi pristaše vratio je staro, kontroverzno pitanje u prvi plan: trebaju li Britanija i Francuska udružiti svoje kapacitete nuklearnog oružja i stvoriti odbrambeni nuklearni štit cijele Evrope kako bi odvratile Rusiju Vladimira Putina, ako SAD smanje ili povuku svoju podršku?

Trump do sada nije izričito zaprijetio smanjenjem američkih nuklearnih snaga baziranih u Europi. Ali govoreći prošle sedmice, predsjednik je rekao da želi prepoloviti američke izdatke za obranu , posebno za nuklearno oružje. Trump često ocrnjuje NATO, kamen temeljac evropske sigurnosti. Prošle je godine ohrabrio Rusiju kada je doslovno bubnuo “- Da dovraga rade što god žele” državama članicama koje, po njegovom mišljenju, troše premalo na odbranu.

Pete Hegseth, američki ministar obrane, upozorio je ministre odbrane NATO-a u Bruxellesu da odbrana Evrope više nije strateški prioritet, te je istaknuo izglede za povlačenje američkih trupa. U uvredljivom govoru na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji minimizirao je prijetnju Rusije. Evropljani ne bi više smatrali Amerikance “naivčinama”, rekao je.

Ovi neviđeni napadi na veze SAD-a i Evrope potaknuli su stvarne strahove od štetnog, mogućeg trajnog prekida odnosa s Washingtonom. Zbog te nestabilne pozadine francuski predsjednik Emmanuel Macron sazvao je hitan summit evropskih čelnika u Parizu, uključujući Keira Starmera. Očekuje se da će se sastanak usredotočiti na Ukrajinu, njenu buduću odbranu i očekivano isključenje Evrope iz američkih “mirovnih pregovora” s Rusijom koji bi trebali biti održani tokom sedmice.

Ipak, još veće pitanje zasjenjuje summit: kako bolje organizirati evropsku kolektivnu odbranu u kontekstu smanjene, nepouzdane ili nepostojeće podrške SAD-a i otvorenih nuklearnih prijetnji od strane ohrabrene Rusije. Boris Pistorius, njemački ministar odbrane, predvidio je da bi Putin mogao napasti barem jednu zemlju NATO-a u sljedećih pet godina. Poljska i baltičke zemlje izražavaju slične strahove.

Šef NATO-a, Mark Rutte, pozvao je sve države članice da povećaju izdvajanja za odbranu. Čini se da su mnogi, uključujući Britaniju, spremni to učiniti. Volodymyr Zelenskyy, ukrajinski predsjednik, užasnut onim što mnogima u Kijevu izgleda kao američka izdaja, rekao je na konferenciji u Münchenu da je vrijeme za stvaranje “ vojske Evrope ”. To odražava ideje koje je dugo promovirao Macron, strastveni zagovornik integriranije, proširenije, samopouzdanije evropske odbrane – i smanjene ovisnosti o SAD-u.

Macron je taj koji vodi raspravu o paneuropskom nuklearnom štitu. Francuski čelnik dao je novi značaj toj ideji u govoru 2020. na École de Guerre u Parizu, kada je predložio “strateški dijalog s našim europskim partnerima … o ulozi koju ima francusko nuklearno odvraćanje u našoj kolektivnoj sigurnosti”. Macron je ponovio ponudu 2022. i ponovo prošle godine.

Francuska ne predlaže da svoje neovisno sredstvo odvraćanja, force de frappe , koje se sastoji od oko 290 bojevih glava i djeluje odvojeno od NATO-a, stavi pod kontrolu drugih zemalja – ili EU-a. Ono što Macron govori, kao i François Hollande i drugi francuski čelnici prije njega, jest da postoji “evropska dimenzija” u francuskom planiranju nuklearne odbrane. Da je, primjerice, Berlinu prijetilo nuklearno uništenje, to bi se doživjelo kao prijetnja i Parizu.

“Francuski čelnici imaju tri glavne brige ”, stoji u analizi koju je objavio Međunarodni institut za strateške studije (IISS). “Prvo, postoji veliki rizik da bi se Trump mogao povući iz NATO-a ili barem značajno smanjiti američke konvencionalne snage u Europi… Drugo, on bi također mogao smanjiti broj američkog nuklearnog oružja trenutno raspoređenog u Europi, iako trenutno nema mnogo dokaza koji podupiru tu mogućnost.

“Treće, i najvažnije, američki predsjednik koji prezire ili odbacuje mnoge europske zemlje vjerojatno neće riskirati američke živote za Europu .” Ovaj posljednji argument kruži Francuskom još od generala Charlesa de Gaullea, koji je stvorio force de frappe  (udarne snage): naime, da će, ako dođe do pritiska, SAD krenuti s nuklearnim oružjem da spasi Boston, ali ne i Boulogne, Bratislavu ili Bognor Regis.

Macronov prijedlog otvara brojna, složena pitanja. Među njima, ko bi mogao narediti stvarnu upotrebu “evropeiziranog” nuklearnog oružja? Ko bi platio takvu silu, pogotovo ako je nužno modernizirana i proširena? Bi li takav potez pogoršao stvari, ubrzavanjem američkog povlačenja?

Stavovi iz Njemačke, neophodnog partnera u svakom takvom projektu, su pomiješani. Kancelar, Olaf Scholz i antinuklearne stranke poput Zelenih izrazito se protive takvoj ideji (kao i francuski ljevičarski i krajnje desničarski krugovi). No, navodno je zainteresiran Friedrich Merz, Scholzov vjerojatni nasljednik. Manfred Weber, vodeći njemački konzervativac, rekao je prošle godine za Guardian da sumnje u Trumpa znače da je vrijeme da se prihvati Macronova ponuda. Weber je također pozvao na otvaranje ” novog poglavlja ” s Londonom.

Potrebu za britanskim angažmanom također je istaknuo Christian Lindner, još jedan visoki njemački političar. “Pitanje je: pod kojim bi političkim i financijskim uvjetima Pariz i London bili spremni održati ili proširiti vlastite strateške sposobnosti za kolektivnu sigurnost?” Lindner je prošle godine napisao . “Kada je riječ o miru i slobodi u Europi, ne smijemo bježati od ovih teških pitanja.”

Studija IISS-a pokrenula je slična pitanja. “Kao jedina druga nuklearna sila u Europi, Britanija je prirodni partner Francuske u svakom istraživanju kako ojačati evropsko odvraćanje … [Oni] redovno razmjenjuju podatke o nuklearnoj sigurnosti i zaštiti … Britanski i francuski nuklearni arsenali zajedno imaju oko 520 bojevih glava, što je brojčano ekvivalentno trenutnoj kineskoj sili odvraćanja. Samo ovo bi moglo poslati snažniju poruku Rusiji .”

Objavio: usn krajina

Društvo