PLINIFIKACIJA USK: S megaprojektom Zapadne interkonekcije naš kanton bi doslovno procvjetao

Bila bi zaslužena nagrada da najzeleniji prostor države Bosne i Hercegovine u što bližoj budućnosti “pogoni” prilično čist energent – zemni plin. Ne treba dvaput razmisliti zbog činjenice da drvo – kao dominantan energent ovog prostora, zamijenimo zemnim plinom.

Direktna korist bi se ogledala kroz smanjenje emisija CO2, kao i očuvanju šuma našeg kantona. Plinifikacijom bi Unsko-sanski kanton doslovno procvjetao. Samo da tako veliko iščekivanje ne završi velikim razočarenjem, a takvo što nismo zaslužili.

Isključivo zahvaljući jedinoj svjetskoj supersili – Sjedinjenim Državama, koje su na vrijeme upozoravali cijelu Evropu da se Putin iza brda valja i da je vrijeme jeftinog plina prošlost. Da je sam Putin odlučio dokinuti jedini adut s kojim je mogao ucjenjivati cijelu Evropu i da se samo ujedinjeni možemo odhrvati ruskom uticaju, i da je krajnje vrijeme ići prema procesu što većeg izbjegavanja ruskog plina koji je u Putinovim rukama strateško oružje.

Dvostrukim igrama pojedinih otvorenih ruskih igrača na ovom prostoru ne treba se baviti. Jedino što treba jeste da slijedimo Sjedinjene Države. Pogotovo u današnje vrijeme, kada sve druge opcije vode u totalni krah.

U ovom svjetlu treba gledati i današnju posjetu federalne delegacije na čelu s ministrom energije, rudarstva i industrije Vedranom Lakićem. Zajedno si federalnim ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemalom Hrnjićem održali su sastanak sa premijerom Unsko-sanskog kantona Nijazom Hušićem, te predstavnicima BH Gasa, Terminala Federacije BiH i ministrima Unsko-sanskog kantona na kojem je razgovarano o plinifikaciji Unsko-sanskog kantona.

S današnjeg sastanka s premijerom Nijazom Hušićem

Dodaju da je naglašena važnost ovog projekta za razvoj ove regije, te da bi se njegovom realizacijom omogućilo korištenje prirodnog gasa kao ekološki prihvatljivog izvora energije u domaćinstvima, industriji, privredi i javnom sektoru.

Plinifikacija Unsko-sanskog kantona (USK), uključujući Zapadnu interkonekciju, dio je šireg plana razvoja energetske infrastrukture u Bosni i Hercegovini, uzimajući u obzir regionalne i globalne promjene u sektoru prirodnog plina.

Zapadna interkonekcija i plinifikacija USK
Zapadna interkonekcija je zamišljena kao nova ruta za opskrbu prirodnim plinom, omogućujući USK-u pristup plinu neovisno o centralnom dijelu BiH, koji je ovisan o ruskom plinu preko Srbije.
Projekt bi povezao plinsku infrastrukturu Hrvatske s BiH, čime bi se diversificirali izvori opskrbe.
Tehnički aspekti:
Plinska mreža iz Hrvatske mogla bi se povezati s postojećim evropskim plinskim koridorima.
Planirana je mogućnost korištenja ukapljenog prirodnog plina (LNG) iz terminala na Krku.
Prednosti za USK:
Energetska sigurnost i diverzifikacija.
Smanjenje troškova energije za privredu i domaćinstva.
Smanjenje emisija CO2 prelaskom na čišći energent.

Svjetske zalihe plina procjenjene su na oko 200 triliona kubnih metara. Prve tri države s najvećim zalihama ovog energenta su Rusija (38 tcm), Iran (32tcm) i Katar (24tcm).

Prema procjenama Međunarodne agencije za energiju (IEA) i BP-ovog “Statistical Review of World Energy” (2023), rezerve prirodnog plina u Azerbejdžanu su oko 1.3 tcm, što iznosi 0.6 posto ukupnih svjetskih zaliha.

Iako su rezerve skromne u globalnom smislu, njihova lokacija je ključna. Azerbejdžan je centralni dio Južnog plinskog koridora, preko kojeg azerbejdžanski plin dolazi do Turske i Evrope putem Transanadolijskog (TANAP) i Transjadranskog (TAP) plinovoda.
Proizvodnja prirodnog plina u Azerbejdžanu je trenutno oko 50 milijardi kubnih metara (bcm) godišnje, od čega se značajan dio izvozi u Evropu.

Pored Azerbejdžana evropski čelnici razmatraju opciju Sjevernoafričkog toka, koji bi preko Italije išao dalje prema istočnoj Evropi i Balkanu.

Zapadna interkonekcija i plinifikacija USK-a uklapa se u širi evropski i globalni trend energetske diversifikacije i udaljavanja od ruskog plina. Američki LNG i azerbajdžanski plin igraju ključne uloge u ovim procesima, dok Hrvatska, sa svojim LNG terminalom, predstavlja najpraktičniju opciju za BiH. Realizacija ovog projekta mogla bi značajno unaprijediti energetsku sigurnost USK-a, ali zahtijeva tiješnju suradnju lokalne i međunarodne politike.

Kako se planira projekat Zapadne interkonkecije obuhvata tri faze. Prva faza predstavlja izgradnju gasovoda Tržac – Bosanska Krupa s odvojcima za Bihać i Veliku Kladušu ukupne dužine oko 80 kilometara, druga se odnosi na plinovod Bosanska Krupa – Sanski Most – Ključ dužine oko 75 kilometara, dok treća faza obuhvata odvojne plinovode na pravcima Ključ – Bosanski Petrovac i Pećigrad – Bužim ukupne dužine oko 40 kilometara.

O. Delić

Objavio: usn krajina

Kanton