Rat na Bliskom istoku potresa tržišta: Nafta iznad 100 dolara, Evropa strahuje od novog vala poskupljenja

Eskalacija sukoba između SAD-a, Izraela i Irana izazvala je snažan rast cijena nafte i pad svjetskih berzi. Analitičari upozoravaju da bi Evropa mogla osjetiti novi inflatorni udar kroz skuplje gorivo, energiju i transport.

Eskalacija sukoba između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana već je snažno uzdrmala svjetska tržišta energije i kapitala. Cijene nafte naglo su porasle, globalne berze su pale, a ekonomisti upozoravaju da bi se posljedice vrlo brzo mogle preliti i na svakodnevni život građana širom svijeta – posebno u Evropi.

Prema podacima tržišta energenata, referentna svjetska nafta Brent ponovo je premašila granicu od 100 dolara po barelu, a tokom trgovanja dostizala je i nivoe između 105 i 119 dolara. Američka nafta WTI pratila je isti trend, također prelazeći psihološku granicu od 100 dolara.

Analitičari navode da je riječ o jednom od najbržih skokova cijena energenata u posljednjih nekoliko godina.

„U samo sedam dana cijena nafte porasla je gotovo 30 posto, što je direktna posljedica straha od poremećaja u snabdijevanju energentima iz regije Bliskog istoka.“

Glavni razlog zabrinutosti je mogućnost ozbiljnog prekida transporta nafte kroz Hormuški tjesnac, uski pomorski prolaz između Irana i Omana kroz koji svakodnevno prolazi približno petina svjetske trgovine naftom. Svaka veća blokada tog pravca mogla bi izazvati dramatičan poremećaj na globalnom tržištu energenata.

U scenariju dugotrajnijeg konflikta, pojedini analitičari procjenjuju da bi cijena nafte mogla porasti i do 150 dolara po barelu, što bi predstavljalo najveći energetski šok od početka rata u Ukrajini.

---

Berze reagiraju padom

Finansijska tržišta reagovala su gotovo trenutno. Terminski indeksi na američkim berzama naglo su pali – Dow Jones futures potonuo je za više od 1000 poena, dok su S&P 500 i Nasdaq zabilježili pad veći od dva posto.

Pad je zabilježen i na azijskim tržištima, gdje su pojedini indeksi izgubili između pet i šest posto vrijednosti.

Investitori u kriznim situacijama obično napuštaju rizičniju imovinu i kapital preusmjeravaju u sigurnija utočišta poput zlata, američkog dolara ili energetskih kompanija.

„Energetska tržišta reagiraju brže od svih drugih. Kada postoji rizik prekida snabdijevanja naftom, cijene reagiraju gotovo trenutno.“

---

Posebna zabrinutost u Evropi

U Evropskoj uniji rast cijena energenata izaziva dodatnu zabrinutost jer je evropska ekonomija i dalje osjetljiva na energetske šokove nakon smanjenja uvoza ruskog gasa.

Cijene prirodnog gasa u Evropi već su zabilježile skok od oko 30 posto u prvim danima nakon eskalacije sukoba. Razlog je strah da bi nestabilnost na Bliskom istoku mogla poremetiti isporuke LNG-a i nafte koje su posljednjih godina postale ključne za evropsko snabdijevanje energijom.

Ekonomisti upozoravaju da bi rast cijena energenata mogao pokrenuti novi inflatorni talas.

„Skuplja nafta znači skuplji transport, skuplju proizvodnju i na kraju skuplju hranu i robu. To je lančana reakcija koja vrlo brzo pogodi cijelu ekonomiju.“

Procjene pojedinih ekonomskih instituta sugeriraju da bi dugotrajan poremećaj na tržištu nafte mogao povećati globalnu inflaciju za 0,5 do 1 posto, što bi dodatno otežalo borbu centralnih banaka protiv rasta cijena.

---

Neizvjesnost ostaje ključni faktor

Tržišta sada pažljivo prate tri ključna pitanja: hoće li Hormuški tjesnac ostati otvoren za brodove, koliko bi sukob mogao potrajati i hoće li velike svjetske ekonomije posegnuti za strateškim rezervama nafte kako bi stabilizirale tržište.

U međuvremenu, vlade evropskih zemalja pripremaju se za moguće nove pritiske na cijene goriva i energije, svjesne da bi produžena nestabilnost na Bliskom istoku mogla imati direktne posljedice po ekonomiju kontinenta.

Ako se sukob dodatno proširi, analitičari upozoravaju da bi svijet mogao ući u period nove energetske i ekonomske neizvjesnosti.