USRED GLOBALNIH NAPETOSTI: Island ubrzava članstvo u EU

Island bi već u augustu mogao održati referendum o ponovnom pokretanju pregovora o članstvu u Evropskoj uniji. Geopolitičke napetosti i sigurnosni izazovi ubrzali su odluku Rejkjavika, dok Brisel signalizira spremnost za proširenje.

BRISEL — Island razmatra održavanje referenduma o ponovnom pokretanju pregovora o članstvu u Evropskoj uniji već u augustu, objavio je Politico, pozivajući se na izvore upoznate s pripremama za moguću obnovu pristupnog procesa.

Ova inicijativa dolazi u trenutku kada proces proširenja EU dobija novi politički zamah. Brisel radi na planu koji bi Ukrajina mogao omogućiti djelimično članstvo već naredne godine, dok je Crna Gora, kao vodeći kandidat, prošlog mjeseca zatvorila još jedno pregovaračko poglavlje.

Vladajuća koalicija u Rejkjaviku ranije je obećala referendum o obnovi pristupnih pregovora do 2027. godine, nakon što je prethodna vlada 2013. zamrznula proces. Međutim, rok se sada ubrzava usljed geopolitičkih potresa, uključujući odluku Vašingtona o uvođenju carina Islandu te izjave američkog predsjednika Donald Trump o mogućoj aneksiji Grenlanda.

Islandski parlament bi u narednim sedmicama trebao objaviti datum referenduma. Odluka dolazi nakon intenziviranja diplomatskih kontakata između Brisela i Rejkjavika. Ukoliko građani podrže nastavak pregovora, Island bi potencijalno mogao pristupiti EU prije drugih kandidatskih zemalja.

„Razgovor o proširenju se mijenja“, izjavila je komesarka EU za proširenje Marta Kos nakon sastanka s islandskom ministricom vanjskih poslova Þorgerður Katrín Gunnarsdóttir u Briselu. „Sve više se radi o sigurnosti, pripadnosti i očuvanju sposobnosti djelovanja u svijetu suprotstavljenih sfera utjecaja. To se tiče svih Evropljana.“

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen sastala se prošlog mjeseca u Briselu s islandskom premijerkom Kristrún Frostadóttir, ocijenivši da partnerstvo dvije strane „donosi stabilnost i predvidljivost u nestabilnom svijetu“.

---

Sigurnost ispred ekonomije

Island je 2009. podnio zahtjev za članstvo u EU na vrhuncu finansijske krize, kada su propale tri najveće komercijalne banke u zemlji. Pregovori su zamrznuti krajem 2013. godine, a u martu 2015. Rejkjavik je zatražio da se više ne smatra kandidatskom zemljom.

U međuvremenu, geopolitički kontekst se značajno promijenio. Island zauzima strateški položaj u sjevernom Atlantiku, neposredno južno od Arktičkog kruga. Nema vlastitu vojsku te se za sigurnost oslanja na članstvo u NATO-u i bilateralni sporazum o odbrani sa Sjedinjenim Američkim Državama iz 1951. godine.

Rastuće napetosti, uključujući i šale američkog ambasadorskog kandidata Billyja Longa da bi Island mogao postati 52. savezna država SAD-a, dodatno su pojačale osjećaj hitnosti u političkim krugovima.

Iako Island spada među zemlje s najvišim BDP-om po glavi stanovnika u svijetu, sve veći dio javnosti članstvo u EU počinje posmatrati kroz prizmu sigurnosti, a manje kroz ekonomsku korist.

---

Ribolov kao ključna prepreka

Ipak, put ka članstvu nije bez izazova. Bivši predsjednik Islanda Guðni Thorlacius Jóhannesson upozorio je da bi proces mogao naići na ozbiljne unutrašnje političke prepreke.

Najveći kamen spoticanja ostaje pitanje ribolovnih prava — strateški važna industrija za Island i centralna tačka sporova tokom prethodnih pregovora.

Historijski odnosi s Ujedinjeno Kraljevstvo bili su opterećeni sporovima oko ribolova, uključujući tzv. „Bakalar ratove“ od 1950-ih do 1970-ih, kao i kasniji spor oko kvota za skušu, poznat kao „Rat oko skuše“, kada je EU prijetila trgovinskim sankcijama Islandu.

No, nakon Brexita i izlaska Londona iz EU, pitanje ribolovnih prava moglo bi predstavljati manju prepreku nego ranije.

---

Tehnički brza, politički osjetljiva procedura

U slučaju pozitivnog ishoda referenduma, pregovori bi mogli napredovati relativno brzo. Island je već član Evropskog ekonomskog prostora i dio Šengenske zone, te je značajan dio evropskog zakonodavstva već implementiran u nacionalni pravni okvir.

Prije zamrzavanja pregovora 2013. godine, Island je zatvorio 11 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja. Poređenja radi, Crna Gora je tek nedavno nadmašila taj broj.

Prema procjenama pojedinih evropskih zvaničnika, tehnički bi proces mogao biti zaključen i u roku od godinu dana. Ipak, poznavaoci političkih prilika na Islandu upozoravaju da bi takav rok bio ambiciozan, s obzirom na kompleksnost pojedinih pregovaračkih oblasti.

Za konačno pristupanje EU bio bi potreban i drugi referendum nakon završetka pregovora.

U vremenu redefinisanja globalnih savezništava i rastućih sigurnosnih tenzija, Island se tako ponovo nalazi pred strateškom odlukom koja nadilazi isključivo ekonomske kalkulacije — i zadire u samu definiciju njegovog geopolitičkog identiteta.

EU Island