ADELA TABAKOVIĆ, V.D. ŠEFA UREDA ZA BORBU PROTIV KORUPCIJE: Puna su usta borbe protiv korupcije, a na terenu nije tako

Svakako da će ovaj Zakon poboljšati rad Ureda na način da su njime propisane sve procedure, od postupanja po prijavama korupcije, utvrđivanja sukoba interesa, zaštite prijavitelja, a utvrđene su i prekršajne sankcije koje su bar prema mojoj ocjeni, visoke i postupanje Ureda zapravo će biti da provodi ono što je ovim Zakonom predviđeno

Ambasador SAD u BiH Michael Murphy u sklopu posjete Unsko-sanskom kantonu, krajem oktobra 2023. godine zajedno sa Mustafom Ružnićem, tadašnjim premijerom Unsko-sanskog kantona i sada već bivšim predsjedavajućim Skupštine Kantona Jasminom Musićem, prisustvovao je otvaranju Ureda za borbu protiv korupcije. Otvaranje ovog Ureda, tada je rečeno, doprinijet će u procesu borbe protiv korupcije što je državi BiH nametnuto kao jedan od uvjeta za pristupanje savezu EU članica. Naime, prema podacima koje je prošle godine  objavio Transparency International, BiH je  jedna od vodećih zemalja u EU po prisustvu korupcije. Vlada Unsko-sanskog -a nedavno je usvojila Nacrt Zakona o prevenciji i suzbijanju korupcije u Unsko-sanskom kantonu, a o tome za Krajinu je govorila Adela Tabaković, v.d. šefa Ureda za borbu protiv korupcije u USK-a.

KRAJINA:  Šta usvajanje Nacrta ovog Zakona konkretno znači za rad Ureda za borbu protiv korupcije?

Tabaković: Da, na sjednici Vlade Unsko-sanskog kantona usvojen je Nacrt Zakona o prevenciji i suzbijanju korupcije u USK-a, koji je upućen u skupštinsku proceduru. Mi se nadamo da će na nekoj od narednih sjednica Skupštine USK-a, dakle veoma brzo, doći do razmatranja tog Zakona. Taj Zakon se zasniva na četiri komponente, a to su: sukob interesa, prijava korupcije, zaštita prijavitelja i prevencija korupcije. Konkretno, što se tiče Ureda za borbu protiv korupcije USK-a, on će provoditi ovaj Zakon,  utvrđivat će sukob interesa, postupat će po prijavama korupcije, radit će na zaštiti prijavitelja korupcije i davat će suglasnost na planove integriteta  institucija, što je u vezi sa prevencijom korupcije. Rekla bih da je ovo opsežan Zakon i da će Uredu vjerojatno donijeti bar za početak, niz poteškoća, jer smo osnovani krajem jula, donošenjem Uredbe o osnivanju Ureda 2022. godine. Međutim, njegov rad je započeo 23. oktobra 2023. godine, kada je zvanično otvoren. Ja sam imenovana Odlukom Vlade USK-a za v.d. šefa Ureda za borbu protiv korupcije krajem decembra 2022. godine. Pored svojih poslova sekretara Ministarstva pravosuđa i uprave, obavljala sam i poslove sekretara Ureda, a moj zadatak je  bio da izvršim sve potrebne registracije, što je i urađeno. Zatim smo donijeli sva interna akta koja se tiču Ureda, a kroz projekte sam osigurala opremu za Ured putem Ambasade SAD-a i Misije OSCE-a, tako da Vlada kantona nije uložila ništa od materijalnih sredstava za potrebe rada ovog Ureda, jer je to urađeno preko naših donatora. Također, želim istaknuti  da Ambasada SAD-a daje veliku podršku ne samo ovom Uredu u Bihaću, odnosno u Unsko-sanskom kantonu, već svim uredima, jer je zamisao da se u F BiH stvori jedinstveni antikoruptivni informacioni sistem koji bi se sa federalnog nivoa protezao na kantone koji bi na tako uvezan način i funkcionirao.

Što se tiče ovog Zakona o prevenciji korupcije u Unsko-sanskom kantonu, to je nešto što tek treba da se desi, a Ured će imati široka ovlaštenja i procjenjivat će sukob interesa nosilaca javnih funkcija, vodit će te postupke, donosit će odluke da li je neko u sukobu  interesa ili nije, postupat će po prijavama korupcije. Ukoliko se utvrdi da je bilo koruptivnih djelovanja, prijavljivat će nadležnim institucijama. Što se tiče zaštite prijavitelja, svi koji prijave korupciju ili budu htjeli ostati anonimni, Ured će im dodijeliti status zaštićenog prijavitelja.

S ceremonije otvaranja Ureda

KRAJINA: Da li ste do sada zaprimili neke prijave o koruptivnim radnjama u Unsko-sanskom kantonu?

Tabaković: Od kako sam preuzela dužnost, baš prije nekoliko dana je stigla i prva prijava korupcije, sada ne možemo govoriti o detaljima te prijave, Ured će čim preuzmem dužnost, početi sa postupanjima po osnovu ovih prijava, onako kako je propisano Zakonom.

KRAJINA: Nakon Sarajevskog kantona, Unsko-sanski kanton je drugi  u Federaciji BiH koji je usvojio ovaj Zakon. Da li je to „alat“ koji će Uredu pomoći da se bori protiv korupcije, koja je ozbiljan problem u našem društvu?

Tabaković: Svakako da će ovaj Zakon poboljšati rad Ureda na način da su njime propisane sve procedure, od postupanja po prijavama korupcije, utvrđivanja sukoba interesa, zaštite prijavitelja, a utvrđene su i prekršajne sankcije koje su bar prema mojoj ocjeni, visoke i postupanje Ureda zapravo će biti da provodi ono što je ovim Zakonom predviđeno.  Želim se osvrnuti i na Zakon o prijavljivanju i postupku provjere podataka, o imovini nosilaca javnih funkcija u USK-u, koji je donesen 2021. godine. Dakle,  taj Zakon predviđa prijavu imovine nosilaca javnih funkcija na području Unsko-sanskog kantona i rukovodećih državnih službenika, koji su u obavezi da prijave svoju imovinu, ali i imovinu svojih bližnjih srodnika. Već sam tokom svog rada pokrenula to da sam pozvala sva lica koja podliježu ovom Zakonu, da podnesu prijavu svoje imovine, jer sam smatrala da je to ispravno, iako sam dobila i neke kritike u smislu da sam to trebala zatražiti tek kada preuzmem dužnost, iako smatram da kao v.d imam sva ovlaštenja i prava i nisam htjela da me u dogledno vrijeme neko pita šta sam ja radila u tom periodu. Nakon imenovanja pripremila sam sve te predradnje, donijela sva interna akta i krenula u implementaciju ovog Zakona o prijavljivanju imovine. Samim tim da je Zakon usvojen 2021. godine i da do danas taj Ured nije stavljen u funkciju govori puno o tome, puna su usta borbe protiv korupcije, a na terenu nije tako.

KRAJINA: Kada govorite o prijavljivanju imovine i tome ko je obavezan da je prijavi, da li je zadatak Ureda da prati da li ju je neko od političara ili državnih službenika tokom mandata povećao, odnosno, postoji li sumnje na korupciju?

Tabaković: Ured ima obavezu u skladu sa Uredbom o uspostavljanju registra, gdje je propisano na godišnjem nivou nakon uspostave registra, da provjeri 200 nosilaca javnih funkcija, uz njih i njihove srodnike, metodom slobodnog uzorka. Još ćemo vidjeti kako ćemo to podesiti, i nakon toga, Ured provjerava ono sve što je sadržano u obrascu prijave imovine, na način da od institucija, dakle matičnih ureda, krenuvši od Porezne uprave, banaka i drugih, traži sve te informacije koje su navedene u tim prijavnim obrascima. Ukoliko se dokaže neki nesrazmjer, Ured to dostavlja nadležnom Tužilaštvu na postupanje,  s tim da će Ured izvršiti kompletnu analizu, utvrditi gdje je došlo do odstupanja, da li se neko nezakonito obogatio i onda to dostaviti svim nadležnim institucijama, ne samo našem Tužilaštvu, jer Zakonom je definirano da se dostavlja SIPI i drugim organima. Isto tako, ukoliko nosioci javnih funkcija ne prijave svoju imovinu, oni podliježu kaznenim odredbama, koje su za kašnjenje predviđene od 1.000 do 3.000 maraka, a za dostavljanje netačnih podataka od 5.000 do 10.000 maraka. Za sada je zaprimljeno 927 koverata, sa analizom još nismo počeli, dok se Ured ne popuni kadrovski, jer se radi o velikom poslu. Ti registri su već uspostavljeni u uredima, imamo svoju web strancu. Misija OSCE-a  u BiH je financirala taj projekat, sada slijedi analiza tih obrazaca, pa ukoliko budu potrebne neke nadoknade, ako nešto ne bude popunjeno u skladu sa Zakonom, Ured će tražiti od nosilaca javnih funkcija da dostave te dopune, imat će rok od 15 dana i bit će obavezni da to urade. Ukoliko to ne urade, mi ćemo po službenoj dužnosti pokrenuti istragu vezanu za porijeklo imovine. To je zapravo jedan kompleksan i posao i Zakon, mi smo međutim u kašnjenju već pune tri godine, ušli smo u četvrtu i još uvijek nije došlo do potpune implementacije tog Zakona, ali nadam se  da će nakon usvajanja Budžeta za 2024. godinu doći do popunjavanja Ureda.

KRAJINA: Da li je Ured opremljen materijalno- tehničkim sredstvima?

Tabaković:  Mi već imamo i kancelarije i opremu, ono što sada slijedi je zapošljavanje osoblja, vidjet ćemo koji je to najbrži korak, jer uveliko kasnimo sa ovim Zakonom. Očekujem da bi ukoliko sve bude kako treba, do kraja ove godine imali uspostavljane ove registre koji će biti javno dostupni našim građanima.

KRAJINA: BiH je na neslavnoj poziciji po korupciji u Evropi. Može li ovaj Ured da se bori protiv korupcije, bez uplitanja politike u njegov rad?

Tabaković: Ured je zamišljen kao nezavisno tijelo, gdje svako suprotno djelovanje na Ured predstavlja krivično djelo, odnosno utjecaj na zaposlenike Ureda. Ono što od početka govorim, a nije slučaj samo u Unsko-sanskom kantonu nego i na cijelom području F BiH, je da su ovi uredi formirani kao stručne službe Vlade, ustvari, sekretar tog Ureda mora dostaviti svoj izvještaj Vladi, i na temelju tog izvještaja, njega Vlada ocjenjuje, što je apsurdno jer Ured i taj sekretar upravo prate rad te Vlade. Imamo dobar primjer prakse u Sarajevskom kantonu gdje je uspostavljena dobra struktura i čini mi se da po rezultatima, taj Ured radi dobar posao, nadam se da politika na to nema utjecaj. Polučili su dobre rezultate jer su im stvoreni zakonski okviri, jer ovim Zakonom o prevenciji i suzbijanju korupcije u Unsko-sanskom kantonu, ukoliko dođe do njegovog usvajanja, a ja se nadam da hoće, tada će biti stvoreni i svi preduvjeti za uspješan rad i funkcioniranje Ureda za borbu protiv korupcije. Tu su zaista propisani svi koraci za ove četiri aktivnosti koje sam navela, sad sve zavisi od političke volje naših političara u Skupštini Unsko-sanskog kantona, a s obzirom da su usvojili Strategiju za borbu protiv korupcije USK-a, nadam se da će doći do usvajanja i Zakona, jer sve ranije usvojeno je u vezi s njim. Ono što ja znam je da su političke strukture zainteresirane da ovaj Zakon dobije podršku, mada imam informaciju da se čeka usvajanje ovog Zakona na nivou Federacije BiH , nakon čega bi kantoni morali ukoliko bi bilo  nekih odstupanja, uskladiti se sa tim Zakonom.

KRAJINA: Ukoliko sve bude teklo prema planu kao što očekujete, kada bi BiH krenula ka ispunjavanju jednog od uvjeta za ulazak u EU?

Tabaković: Da, upravo tako. U okviru 14 prioriteta što je formulirano u mišljenu Evropske komisije iz 2019. godine, a što je BiH trebala ispuniti za stjecanje kandidatskog statusa, tu je predviđeno i reguliranje sukoba interesa i zaštita uzbunjivača.  Nažalost, na nivou BiH imamo državnu agenciju, međutim još uvijek nemamo propisa, ali nešto se radi na nivou Federacije BiH, ukoliko dođe do usvajanja, postoji mogućnost da nam se dodijeli kandidatski status i da idemo dalje u pregovore za ulazak u EU.

KRAJINA: Da bi ovaj Ured u potpunosti funkcionirao, koliko treba imati zaposlenih?

Tabaković: Pravilnikom smo planirali deset radnih mjesta.  Budžetom u prijedlogu upućeno je sedam za ovu godinu, očekujemo da bismo ostala tri radna mjesta popunili naredne godine. Mislim da bi sedam zaposlenih bilo dovoljno za rad na realizaciji  Zakona o prijavljivanju i provjere podataka, međutim, kada dođe do usvajanja Zakona o prevenciji i suzbijanju korupcije. To je zaista težak Zakon, i trebat će mnogo više ljudi, jer tada se radi na utvrđivanju koruptivnih radnji, kao i zaštitu prijavitelja korupcije gdje se moraju zaposlenici Ureda educirati kako postupati s tim ljudima. To je kompleksan posao koji nas čeka, ali ako hoćemo u EU onda to moramo i ispuniti.

Razgovarala. N.Dž.N.

Objavio: usn krajina