CENTAR ZA ODRŽIVU ENERGETSKU TRANZICIJU „RESET“ U BIHAĆU ODRŽAO RADIONICU: Stanje i problemi energetske tranzicije BiH

Centar za održivu energetsku tranziciju „RESET“ organizirao je radionicu sa predstavnicima medija  o stanju i problemima energetske tranzicije u BiH. Energetska tranzicija u regionu, ali i svijetu odavno je jedna od vodećih tema, dok se u BiH još uvijek o tome malo ili nikako govori, a ova radionica upravo je imala za cilj da javnosti predoči sve ono što podrazumijeva energetska tranzicija.

Radionica je imala za cilj da predstavnike medije upozna sa najnovijim dešavanjima na polju energetske tranzicije u svijetu i regionu, da se razmijeni mišljenje o aktuelnom stanju u BiH i načinima kako se  energetska tranzicija može ubrzati uključivanjem medija i lokalnih aktera, te da se uspostavi dugoročna saradnja po ovim pitanjima.

Jedna od osnovnih tema u svijetu i u Evropskoju uniji, nažalost ne i u BiH. Upravo o tome govorimo, kolika je opasnost što mi ne pratimo šta se događa u svijetu, što ne pratimo dramatične procese energetske tranzicije, dekarbonizacije, razvoja obnovljivih izvora energije, nove energetike i opasnosti koje nam prijete upravo zbog tromosti naših institucija, zbog kašnjenja usvajanja zakona i između ostalog zbog kašnjenja realizacije investicija. Cilj je da se ukaže na alarmantno stanje i da se kaže koji su pravci te da se potakne aktivnost, preko medija, na lokalnom nivou jer očigledno da odozgo preko energetske zajednice BiH ne da sporo ide nego ne ide nikako,   kazao je prof. dr. Mirza Kušljugić, predjednik UO Reset.

Prema riječima Damira Miljevića, člana UO Reset, BiH je itekako zavisna od fosilnih goriva. Od ukupne energije koju trošimo 80 posto su fosilna goriva, a samo 20 posto su obnovljivi izvori energije.

Ono što lokalna zajednica može da uradi u tranziciji su dvije stvari.  Jedna je da krenu da se bave energetskom efikasnošću. Znači, da se smanjuje potrošnja energije jer čim smanjite potrošnju ne samo da imate financijsku korist nego i smanjujete potrebu za novim proizvodnim kapacitetima. I drugi dio gdje građani lokalne zajednice mogu nešto da urade, to je proizvodnja energije za vlastite potrebe. Tu prije svega mislimo na solarne elektrane na krovovima objekata. Mi radimo na jednom projektu gdje stavljamo solarne elektrane na školske objekte i tu se već pokazuju benefiti jer na taj način škole štede novac, a najvažnije je što najmlađe generacije se uče da treba upravljati energijom i koliko je energija značajna, kazao je Miljević.

N.Dž.

Tekst objavljen  u okviru projekta „EKO Krajina“ koji se provodi uz financijsku podršku Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK-a.

Objavio: usn krajina