DUBOKO SKRIVENI IZA USTANOVA I INSTITUCIJA KOJIMA NI SAMI NE ZNAJU SVRHU: Direktori s plaćama kakve imaju najbolji inženjeri i stručnjaci u razvijenim zemljama

klix.ba

U bosanskohercegovačkom entitetu Federaciji Bosne i Hercegovine postoji preko 70 institucija, agencija i ustanova koje se financiraju u najvećoj mjeri iz budžeta. Ipak, ono što je itekako zanimljivo jeste da postoje neke institucije, koje i nisu toliko izložene javnom sudu i analizi, a čija uprava ima ogromne plaće u odnosu na prosjek u FBiH.

Prosječna plaća u FBiH iznosi oko 1.200 KM i varira od mjeseca do mjeseca. Za sedmi mjesec je na primjer iznosila 1.257 KM. Ipak, s obzirom na inflaciju, rast cijena općenito, rast plaća je nešto što najviše zanima većinu građana.

I dok su strelice kritike usmjerene prema političarima, zastupnicima u parlamentima zbog visokih primanja, raznih paušala pa čak i bijelog kruha, postoje i oni kadrovi koji su izuzetno plaćeni, a uopće nisu u fokusu javne kritike i pažnje.

Iako u ovom trenutku nećemo ulaziti u sam rad, aktivnosti i angažman svake institucije, izdvojit ćemo neke od federalnih agencija i ustanova čija uprava prima veće plaće od članova Predsjedništva BiH.

Tako rukovodilac, odnosno direktor Agencije za vodno područje rijeke Save prima preko 8.000 KM. Konkretno, njegova mjesečna plaća za juli 2023. godine je iznosila 8.460 KM. Direktor rukovodi agencijom koja ima 76 uposlenika. Treba istaći da je plaća direktora u decembru prošle godine iznosila 7.450 KM te je za pola godine narasla za 1.000 KM.

Direktor Regulatorne komisije za energiju FBiH sa sjedištem u Mostaru mjesečno ima plaću 7.420 KM, a institucija ima 38 zaposlenih.

Federalni zavod za zapošljavanje ima ima 63 zaposlena, a direktor ima mjesečnu plaću od 6.910 KM.

Direktor Zavoda za zdravstveno osiguranje FBiH ima plaću 7.390 KM, a institucija ima 53 zaposlenih.

Plaće u ovim institucijama utvrđuju same institucije na osnovu internih pravilnika i uz odobrenje nadzornih odbora ili skupština, u zavisnosti od institucije. To upravama daje široke ovlasti da sami sebi određuju platne razrede pa tako dolazimo do ovakvih iznosa.

Stoga se nameće pitanje svrsishodnosti ovakvih pravila ako se zna da se većina institucija financira od poreznih opterećenja građana.

Objavio: usn krajina