ELVEDIN SEDIĆ, GRADONAČELNIK BIHAĆA: Naša vizija je budućnost, ali i njegovanje kulture sjećanja na bogatu i čestitu prošlost

Grad Bihać 26. februara obilježava 764 go­di­šnjicu otkako je u povijesnim  spisima prvi put spomenut. U svom bogatom dobu postojanja, Bihać i njegovi sta­novnici živjeli su i preživjeli teške periode, živjeli jedni s drugima i trudili se na ovom možda malom geografskom području, ali ogromnom u srcima svakog stanovnika, osigurati i dobre uvjete za život. Elvedin Sedić, gradonačelnik Bihaća za Krajinu govori  o tome kako će se Grad razvijati u infrastru­kturnom, kulturnom, turisitčkom i svakom aspektu življenja, a svim građankama i građanima uputio je čestitke povodom Dana grada. Također, Dan Grada će biti obilježen bogatim kulturnim, sportskim i drugim manifestacijama, koje se već tradicionalno obilježavaju i pored ostalog, imaju za cilj još jednom predstaviti bogato kulturno- historijsko naslijeđe Bihaća i perspektive koje ovo područje nudi.

KRAJINA: Uskoro će i svečano biti obilježen Dan grada Bihaća. Šta sugrađanima možete reći o učinjenom tokom protekle godine, a šta o novim planovima za prosperitet Bihaća, koji bilježi 764. godišnjicu od prvog spominjanja u povijesnim spisima?

Sedić: Kada je Dan Grada, uvijek se prisjetimo ranijih godina i perioda u ovih 764 godina postojanja našeg grada, koji dakako traje mnogo duže, ali tada se prvi put zvanično spominje u spisima, a  to je i vrijeme kada se i prisjetimo svih onih momenata u kojima je Bihać igrao ključnu ulogu u historijskom kontekstu, ne samo ovog po­dručja, nego i države Bosne i Hercegovine. Također, Bihać je u nekim svjetskim toko­vi­ma, posebno u bitnim mome­ntima kada je osvajan od strane Osmanskog carstva, ali i zapadnih sila imao bitnu ulogu koju su  mu naravno osi­gurali  njegovi tadašnji stano­vnici, zbog čega posebnu kulturu sjećanja njegujemo na naše historijske trenutke, od najstarijih do sadašnjih dana.

Bihać je grad prepun historijsko-kulturoloških svjedo­čanstava o tome koliko je kao grad, zajedno sa svojim stanovnicima bio važan u ulozi očuvanja ne samo regije, nego i države Bosne i Hercegovine, i to je nešto što generacijski svi nosimo kao veliku čast i obavezu da se sjećamo naše bogate prošlosti,  ali i da radimo na tome da budućnost bude mnogo bolja.

Ono o čemu želim mnogo više govoriti kada je u pitanju ovaj 764. rođendan našeg grada je naš put, naš pogled u budućnost, a on će ovisiti o realizaciji projekata koje smo najavljivali, za koje smo već dobrim dijelom osigurali financijska sredstva, kako u vlastitom budžetu, tako i kroz neka kreditna zadu­ženja, ali i u dobrom dijelu kroz više nivoe vlasti. To su kapitalni projekti u oblasti sportske infrastrukture, kao i komunalne i saobraćajne. Neke od tih projekata već smo započeli, a neke planiramo započeti ove godine, i to su projekti koji nose epitet kapitalnih investicija i trajat će duže od ove tekuće godine. Ako se osvrnemo na prošlu godinu koja je bila prilično dinamična, jer  Dan Grada se nekako i “poklapa” sa godinom moga mandata, onda mogu reći da je ona bila prilično efikasna. Završili smo prvu fazu rekonstrukcije Gradske otoke, odnosno onoga što smo i zamisli da se nalazi na tom području, to je završeno.  Radi se o uređenju mobilijara, šetnice i radovi na uređenju tog dijela sada napreduju prema Amerikančevom otoku, odakle je planirano da se uredi i izlazak do nekadašnjeg “Higijenskog”. Nabavka je već završena, izrada konstrukcije mosta je u toku, ako sve bude teklo po planu, početkom građevinske sezone, očekujem da će početi i radovi na izgradnji dva dodatna mosta, odnosno završetak rekonstrukcije malog i izgradnja još dva dodatna mosta, kako bi bila zaokružena  šetnica od Gradske otoke do “Higijenskog” koju smo simbolično nazvali “Smaragdni put”, odnosno njegovim dijelom, kojem pripada i uređenje centralnog dijela Bihaća kao jedna velika  šetnica od Gradske otoke do Higijenskog i nazad preko stare gradske jezgre do Stensa, a u daljoj perspektivi razmatra  se i izgradnja pješačkog mosta koji bi spojio obale Une od Stensa do Midžiča mahale i obuhvatao bi spojnicu ponovno do Gradske otoke. Dakle, to je vizija tog Smaragdnog puta, odnosno projekta koji bi trebao da se razvija u nekoliko faza, a meni je drago da smo u protekloj godini završili fazu oko Gradske otoke.

Također, pred kraj prošle godine je i stavljena u  funkciju Sportska dvorana „Luke“, to je projekat koji je dugi niz godina iz različitih razloga bio “na čekanju”, ali konačno je priveden kraju i to tako da je prvi dio dvorane stavljen u funkciju, tehnički prijem je okončan, komisija je dala “zeleno svjetlo”, predstoji još formalnost da se ona i tehničkim prijemom završi bar u ovom prvom dijelu faze tog projekta.  Nastavljeni su radovi na izgradnji malih sala u prizemlju, a očekujem da će u nekoliko narednih mjeseci i taj dio biti završen, čime bi Sportska dvorana „Luke“ u cijelosti bila završena.

Također, u okviru sportskog kompleksa na Lukama po­čeli smo sa izgradnjom po­mo­ćnog terena uz nogo­metni stadion pod Borićima, radovi su u toku i drago mi je da taj dio tamo sada već poprima oblike pravog  spo­rtskog kompleksa u Gradu Bihaću. Za ovu godinu u budžet smo uvrstili i izradu, odnosno rekonstrukciju “tartan staze” oko stadiona pod Borićima, imamo urađenu projektnu dokumentaciju za zapadnu, a  sada već i za istočnu tribinu, pa bi u dogledno vrijeme kroz neke oblike  javnog privatnog pa­rtne­rstva ili putem prava građenja, dali mogućnost investitorima da završe ove poslove, jer Grad Bihać neće moći sve vlastitim snagama iznijeti, ali otvoreni smo za saradnju i sve moguće investicije koje bi mogle doprinijeti da renoviramo i zapadnu i istočnu tribinu.

KRAJINA: Spomenuli ste strane ili druge investitore, ima li već na obzorju stranih ulaganja u razvitak Grada Bihaća?

Sedić: Ima, ovo su sigurno interesantni projekti, s obzirom da pored sportskih sadržaja, nude mogućnosti i uslužnih djelatnosti, noćenja, hotelskog smještaja, teretane, restorana i to su sve opcije da potencijalni investitori vide svoj interes u ulaganja ovdje. Kada govorimo o istočnoj tribini, tamo imamo cijeli niz poslovnih prostora koji su orjentisani prema Aleji, što daje mogućnost da se određeni sadržaji  organiziraju na tom prostoru koji se ionako koristi u rekreativne svrhe, a vjerujem da bi kao ideja za ulaganje bila zanimljiva i potencijalnim investitorima.

Neizostavna priča kada govorimo o sportskoj infrastru­kturi je bazen  u okviru školskog kompleksa u Prekounju. Njegova izgradnja je na neki način već otpočela činom skidanja željezne konstrukcije koju smo putem javne licitacije prodali, i ru­šenjem betonske konstrukcije ispod te željezne, kao i čišćenje terena odnosno pripreme za izgradnju novoprojektovanog sportsko-rekreatiovnog bazena na tom području.

KRAJINA: Građani Bihaća obnovu tog bazena čekaju decenijama, možete li barem otprilike kazati kada bi popularni “bazen” konačno zasjao u novom ruhu i bio poklonjem stanovnicima?

Sedić: Malo je nezahvalno davati prognoze, ali ako sve bude išlo svojim tokom, a radi se o značajnijoj investiciji, dakle  koštanje bazena se procjenjuje na oko sedam miliona maraka, i radovi zahtijevaju određeni vremenski period, ali siguran sam da bi u najboljem slučaju, do kraja naredne godine bazen mogao biti završen. Ali, kako je to teško prognozirati, uz zadršku da će sve ići svojim tokom, očekujem završetak radova krajem 2025. godine.

KRAJINA: Dolazi nam i nova turistička sezona, šta od nje očekujete?

Sedić:  Moram se vratiti kratko nazad u 2023. godinu koja je sigurno po svim poka­zateljima bila jedna od uspješnijih u posljednjih nekoliko godina i u razgovoru s ljudi­ma koji se bave ugostiteljstvom i turizmom, dobili smo odgovore da smo tada došli na nivo pred  izbijanje pandemije, a to je period 2019. godine koji je do tada bio i turistički najja­či, kada je u pitanju ta naša razvojna grana.  To nam daje za pravo da s optimizmom gledamo u narednu sezonu koja nam dolazi, da će biti bolja i sa što većim brojem posjetilaca Gradu Bihaću. Podatak od 170.000 posjetilaca u Nacionalnom parku “Una” nam gopvori da je sigurno bio veći broj onih koji su posjetili Grad Bihać, jer nisu svi koji dođu u Bihać otišli u NP “Una” , ali su sigurno  svi koji su bili u NP “Una”, došli u Grad Bihać, pa vjerujem da smo blizu tome da imamo oko 200.000 posjetilaca tokom godine i siguran sam da je i broj noćenja daleko veći u odnosu na ono što smo zvanično registrirali kroz sta­ti­stičke podatke, jer nažalost još uvijek vodimo bitku sa brojem prijavljenih noćenja iako to ne bi trebao biti problem, s obzirom da je to  trošak koji plaćaju gosti,  a ne naši do­maći ugostitelji, odnosno po­nu­đači smje­štajnih kapaciteta. Ne vidim mjesta bojazni od prijave gostiju i na ovaj način koristim pirliku da motiviram i apeliram naše ponuđače smještajnih kapaciteta da prijavljuju goste, jer samo na takav način kroz boravišnu taksu možemo uprihodovati sredstva koja namjenski vra­ćamo u turizam, odnosno boravišna taksa se isključivo koristi za unaprje­đenje tu­rstičke ponude na području Grada Bihaća. Sav novac koji dođe od boravišnih pristojbi, mi ponovno vraćamo u turi­stičke svrhe. Budućnost Gra­da Bihaća svakako vidim i u turizmu jer je turizam jedna od značajnijih grana privrede, iako ne smijemo zanemariti ni ove ostale, ali kada je turizam u pitanju Grad Bihać sigurno ima šta za ponuditi, i želimo to i dalje nadograđivati.

Radili smo dosta i na saobraćajnoj infrastrukturi, pa smo investirali dosta sredstava u te svrhe, a u ovoj tekućoj godini planiramo još više raditi u tom segmentu. Spominjali smo da ljudi koji investiraju u Grad Bihać, posebno u proizvodne pogone, žele da imaju osiguranu infrastrukturu, to smo prepoznali, pa naš cilj je da ne idemo iza investitora nego ispred njih, zbog činjenice da će investitori uvijek prije doći na već izgrađenu saobraćajnu i komunalnu infrastrukturu i tamo graditi, nego što će  doći na livadu i sa nje otpočeti svoje projekte. To je jedan aspekt cijele te priče, a  drugi je da na izgrađenoj saobraćajnoj i komunalnoj infrastrukturi mi kao lokalna zajednica imamo mogućnost naplate puno većih komunalija nego što je to slučaj kada neko gradi objekat na livadi na kojoj nema ničega. Mi smo se ove godine  opredijelili da u sobraćajno-komunalnu infrastrukturu pored redovnih sredstava kroz Plan i program  Zavoda za prostorno uređenje planiramo i određena kreditna sredstva od 1,5 miliona maraka. Tu ubrajamo saobra­ćajnice na Ceravcima je je tamo trenutno najveći  procvat  izgradnje i želimo da taj prostor dodatno obogatimo saobraćajno- komunalnom infrastrukturom i da  ponudimo sadržaje te infrastrukre uz objekte koji se tamo grade. Tamo je dakle, najveći proces izgradnje i zbog toga smo fokusirani na taj dio, ali ne i samo na Ceravce, nego smo u budžetu osigurali i da u nekim prigradskim mjesnim zajednicama se investiraju značajnija sredstva kada je u pitanju saobraćajna i komunalna infrastruktura, dakle od Izačića do Martinbroda po­ku­šavamo da implementiramo projekte saobraćajno-komunalne infrastrukture jer znamo da su to uvijek najveći problemi naših sugrađana u mjesnim zajednicama i tome pridajemo veliku pažnju.

KRAJINA: Iz Ministarstva privrede Vlade USK-a potvrđeno je da će ove godine biti završena dionica puta Kulen Vakuf – Martinbrod, ali i neke druge značajne saobraćajnice. Kakva je to ukupna prednost za Grad Bihać?

Sedić: Mi smo preko Vlade Federacije BiH  i Minsta­rstva za zaštitu okoliša tražili sredstva za nastavak izgradnje regionalnog puta Kulen Vakuf –  Martinbrod, odno­sno spajanje tog dijela puta, i također za izgradnju lokalnog puta Orašac –  ]elije, odnosno ]elije –  [trbački buk. Sredstva smo za tu namjenu dobili i želimo tokom ove godine ta dva puta završiti, odnosno da u potpunosti osiguramo asfaltnu komunikaciju između Orašca preko ]elija do [trbačkog buka i da naravno spojimo komunikaciju između Kulen Vakufa i Martinbroda. Ono što smo također u suradnji sa Direkcijom cesta dogovorili jeste da ćemo raditi ubrzano na izradi elaborata i početak postupka eksproprijacije za cestu Bihać –  Bosanska Krupa preko Srbljanskog platoa. Ta cesta bi trebala biti završena u ovom mandatu Vlade Federacije BiH,  takva su predviđanja i svi uključeni akteri su dali svoju podršku od Vlade F BiH,  do reso­rnog Ministarstva prometa i komunikacija, Direkcije za ceste F BiH i lokalnih nivoa vlasti,  gradova  Bihaća i  Bosanske Krupe. Svi smo složni da taj projekat treba konačno biti završen jer ova dionica kroz kanjon Une je iz godine u godinu  sve opasnija. Također, Direkcija  za ceste na području Grada Bihaća ima još nekoliko interesantnih projekata, to je završetak devijacije puta 5. korpusa i spajanje pored Doma zdravlja, te devijacije na Jablansku ulicu i dalje prema Bosanskoj Krupi, ali isto tako i početak izgradnje zaobilaznice od ulice Jablanske preko čvora Mali Lug do Čavkića i to je cesta koja bi kasnije zajedno sa cestom preko Srbljanskog platoa trebala izaći u Pritoci. To je veliki projekat zaobilaznice koji bi išao dalje od Jablasnke ulice preko Vrka­šića i Kamenice do Gra­ničnog prijelaza Izačić, projekat koji je sigurno jako interesantan  kada je u pita­nju Grad Bihać jer predviđa mogućnost zaobilaznice van užeg dijela grada i umnogome bi rasteretio saobraćaj kada je i pitanju Grad Bihać.  Ovo je projekat koji će trajati nekoliko godina, ali on je će biti započet jer i mali koraci  nekada znače puno u smislu opredijeljenja da se uradi nešto što će imati ogroman značaj za funkciniranje lokalne zajednice u ovom slučaju.  Kada govorimo o saobraćajnoj infrastrukturi, tu je i brza cesta Bihać –  Cazin – Velika Kladuša za koju je raspisan Javni tender za izradu projektne dokumentacije i koja bi trebala da poboljša putnu komunikaciju u Unsko- sanskom kantonu, ali  i da se nastavlja dalje pre­ma Karlovcu odnosno Novom Mestu, i to bi bila naša pove­znica prema evropskoj mreži brzih cesta i autuputeva.

KRAJINA: Izgradnja puteva zasigurno je ono što treba kako Gradu Bihaću, tako i cijelom USK-a i građani dugo to očekuju, od toga ovisi svaki prosperitet, pa i turisitčki. Šta Grad Bihać radi na poboljšanju turističkih ponuda za ovu godinu, posebno kada su u pitanju kulturni sadržaji?

Sedić: Mislim da je prošla godina pokazala da smo zaista napravili  važan iskorak kada su u pitanju i sve kulturne manifestacije na području Grada Bihaća. Imali smo mnogo sadržaja i oni su bili  bogati, trajali su od proljeća do zime, a to smo zaista i željeli postići, to je bila  naša težnja da od Grada Bihaća napravimo grad sa 365 dešavanja u njemu tokom godine, da nemamo samo sadržaje kada se odvijaju  Bihaćko ljeto, Una regata i slične manifestacije, nego da  pokušamo turističku sezonu produžiti na cijelu godinu. Ono čemu smo  puno pažnje pridavali proteklih godina jesu i mogućnosti da našim posjetiocima ponudimo i nešto za vidjeti, a  to nešto pored stare jezgre Grada Bihaća je naravno i stara sre­dnjovjekovna kula Sokolac gdje ove godine želimo  još dodatnih sadržaja unijeti i omogućiti našim posjetioci­ma kada dođu, da imaju priliku vidjeti dio našeg povijesnog naslijeđa,  pa razmi­šljamo i o vraćanju nekih kulturnih manifestacija to­kom trajanja Bihaćkog ljeta na Stari grad Sokolac jer je to bila jako zanimljiva priča prije par godina i to bi ponovno mogla biti opcija za ovu godinu. Svakako u okvi­ru toga razmišljamo i o saradnji sa NP “Una” jer vjerujemo da taj jedinstveni Nacionalni park može mnogo toga ponuditi našim turistima i u suradnji sa Gradom Bihaćem može jako puno napraviti. Pored ove saobraćajne infrastrukture koju smo spominjali i koja će mnogima olakšati da dođu do [trbačkog buka, odnosno da se lakše kreću kroz Nacio­nalni park “Una”, vjerujemo i da bi uspostavljanje pješačke komunikacije od Grada Bihaća preko Račića, Lo­skuna pa do [trbačkog buka otvorilo novi vid pješačkog, planinarskog, ali i “ciklo” turizma i  tu nam se  pružaju  razne mogućnosti, ne samo u okviru NP “Una”, nego i u okviru Plješevice, odnosno podplješevičkih sela na koji­ma imamo mogućnost razvi­tka zanimljivog vida turizma. To je nešto  na čemu želimo u budućnosti raditi i vjerujem da pored Grada Bihaća, Tu­rističke zajednice i NP “Una”, ima mnogo zainteresiranih aktera koji vide potencijal u takvom vidu turizma koji smo u stanju razvijati, i siguran sam da ćemo zajedničkim snagama taj potencijal uspjeti i iskoristiti.

KRAJINA:  Pored najavljenih projekata i investicija, koja je Vaša poruka građanima povodom Dana Grada Bihaća?

Sedić: Vrijeme  u kojem danas živimo je i veoma izazovno. Pored činjenice da nas ti izazovi svaki dan stavljaju na neke kušnje, siguran sam da zajedničkim snagama možemo ih dobro prebroditi. Ono što trebamo raditi i  čemu trebamo biti orjentisani jeste vrijeme koje je pred nama, svakako ne smijemo  zaboravljati period koji je iza nas, lekcije koje smo naučili u prošlosti  one  trebaju da nam budu saputnik na našem putu u budućnost. Dakle, pogled prema naprijed i rad za bolju budućnost je naša vizija, u kojoj ćemo nastojati zajedno, i ne samo za nas koji smo sada u Gradu Bihaću da osi­gu­ramo bolje uvjete za život i rad, nego da pokušamo i generacijama koje dolaze nakon nas ostaviti nešto u naslijeđe na šta će oni biti ponosni, kao i na nas koji smo im to na neki način ostavili, kao što smo mi ponosni na one koji su nama omogućili život i opstanak ovdje, a možda uspijemo neke naše sugrađane i vratiti u ovaj grad i koristim priliku da svima čestitam Dan Grada Bihaća sa željom za dobrim zdravljem i da naredni rođendan dočekamo u još boljem ambijentu.

Razgovarala: N. Džanić

Objavio: usn krajina