INICIJATIVA NIJAZA VELIĆA DA SE ZAŠTITE, POPRAVE A POTOM STAVE U FUNKCIJU TURIZMA SPOMENICI KULTURE U VELIKOKLADUŠKOM NASELJU TODOROVO: Stari grad i džamija u njemu simbol su bogate kulture i burne historije zapadne Bosne

Nijaz Velić po struci inžinjer građevine i bachelor građevine je došao na ideju da pokrene akciju spasa za ova dva todorovska simbola

Tvrđava Todo­rovo predsta­vlja jednu od znača­jnijih utvrda u historiji zapadne Bosne. Sagra­­đena je krajem 15. i početkom 16. stoljeća. Ova utvrda nije bila samo simbol vojne snage i samostalnosti, već i područje koje je obilježilo mnoge ključne događaje u regiji u što podrazumijevamo Hrva­tsku i Bosnu i Hercegovinu.
Grad Todorovo, iako samo­stalan, bio je pod zašti­tom grada Krupe i knezova Babo­njića Blagajskih, a 1531. godine grad prelazi u posjed knezova Zrinjskih, kada upravu nad njim preuzima kapetan Mihajlo Todor. Ali njegova vladavina nije dugo trajala jer je 1560. godine ovu utvrdu napala turska vojka i razorila je. Turci zauzimaju Todorovo tek 1578. godine jer je otpor bio snažan i dugotrajan, nakon čega grad postaje stalno nastanjen tek od 1635. godine. Pod turskom vlašću, Todorovo postaje važan vojni centar sa utvrđenom vojnom posadom kojom je zapovijedao dizdar. U spomen na kapetana Todora, grad je dobio naziv Novi Todor koji je poslije skraćen u Todorovo.

Nacionalni spomenici
Tokom svoje povijesti, Todorovo je više puta bilo opsjedano od strane austro-ugarske vojske, što svjedoči o njegovom strateškom polo­žaju i važnosti u vojnim sukobima. Opsade su trajale u intervalima 1682., 1684., 1685. i 1696. godine, što je do­da­tno obilježilo njegovu ulogu u regiona­lnim suko­bima. Tvr­đava u Todorovu ostaje važan spomenik povijesti zapadne Bosne, svjedočeći o bogatoj prošlosti regije i važnosti koju je imala u vojnim, kulturnim i društvenim zbivanjima kroz stoljeća. Uzimajući navedeno u obzir, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je 2009. godine proglasila Stari grad Todorovo (Novigrad) i džamiju u Todorovu, naciona­lnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Godine 1868. unutar Sta­rog grada Todorovo sagrađe­na je džamija koja je vjernicima služila sve do 1973. godine. Objekat džamije je u cjelini zidan lomljenim kame­nom sa debljinom zidova cca 75 cm. Zidovi su i sa unutra­šnje i sa vanjske strane malterisani. Džamija je bila pokri­vena četvorovodnim krovom sa pokrovom od šindre. Prvi mahfil je bio izrađen od drvene konstrukcije i oslanjao se na zidove džamije. Njegova du­bina je iznosila oko šest metara, a površina oko 60 m2. Ispred mihraba je formiran svijetli prostor čije su dimenzije iznosile cca 4 x 4 m. Na prvom mahfilu nalazio se jedan stup koji je nosio drugi mahfil. Drugi mahfil je bio izrađen od drvene konstrukcije i formiran je u potkrovlju bez nadzidanih zidova. Krovna konstrukcija je bila drvena visine pet metara. Izvedena je od rogova i kosnika, tako da se za molitvu koristio samo srednji prostor površine cca 57 m2. Na drugi mahfil se moglo popeti drvenim jednokrakim stepeništem sa prvog mahfila. Maksimalnim korištenjem prostora u glavnom molitve­nom prostoru, kao i na prostorima dva mahfila, džamija u Todorovu je imala ukupan molitveni prostor površine 190 m2.

Sve se može ako bude volje
Ima mještana naselja koji su zaintere­sirani da se zaštite i sačuvaju ostaci ova dva kutlurno-historijska spomenika, ali im je za to neophodna podrška ostalih u selu i finansije koje sami nisu u mogućnosti izdvojiti. Među­tim, da ostaci zidova Starog grada i džamije unutar njega dalje ne bi propadali, vrijedni i aktivni mještanin Todorova Nijaz Velić po struci inžinjer građevine i bachelor građevine je došao na ideju da pokrene akciju spasa za ova dva todorovska simbola.
Proteklih dana sam tražio živog svjedoka koji je bio u ovoj staroj džamiji na starom gradu, da mi opiše kakva je bila i raspored unutrašnjosti, kako bih mogao napraviti projekat. Počeo sam ga praviti, ali dalje ne mogu bez dodatnih podataka. Imam nešto opisa iz knjige rahmetli Hasana Hilića koji je službovao kod nas do kraja života, a koje je naveo u knjizi „Džamije Velike Kladuše“. Vezano za ovaj stari grad biti će tu par faza. Prva je da animiram 20-tak osoba da očistimo kulu od rastinja, posiječemo drva i dođemo do temelja tamo gdje nema zida tako da imamo podlogu. Druga faza bi bila sanacija postojećeg starog zida i da ga stabiliziramo od daljnjeg propadanja jer to samo što se nije urušilo. Tu treba aktivirati firme koje mogu postaviti skelu i početi sa radom. Treća faza bi bila zidanje zida na onim mjestima gdje se ne vidi, a temelji su pod zemljom. Dakle, doći do temelja i ozidati zid barem 1,5 m visine da Stari grad dobije svoj oblik, ističe Velić.
Dodaje, da to isto treba uraditi i sa džamijom u Starom gradu, a kada se sve završi onda raditi na promociji i reklami u smislu turističke ponude.
To bi se onda prezentovalo da turisti koji dolaze u Unsko-sanski kanton imaju gdje doći i ovdje u Todorovo, prenoćiti, jesti i zabaviti se. Da bi to bilo, moramo imati nešto. Onda bi mještani mogli prodavati domaće proizvode kao što su sir, paradajz, krastavce, ali i rukotvorine, te nešto što će turiste i posje­titelje podsjećati na Stari grad Todorovo. Čuo sam da je dolazilo nešto novca za obno­vu, ali kad to dođe par ljudi poravna zemlju i tu se sve završi. Eto, želim upoznati javnost sa mojom idejom koju planiram uz Allahovu pomoć pokušati ostvariti. Ako ništa bar sam bio neko ko je nešto pokušao, kaže Nijaz Velić.
F. Vojić

Tekst i fotogrtafije objavljene u okviru projekta „Za prosperitetniji Unsko-sanski kanton“ koji se provodi uz financijsku podršku Ministarstva privrede USK-a.

Objavio: usn krajina