Skupština Unsko-sanskog kantona na sjednici održanoj početkom aprila ove godine, usvojila je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i građenju koji će omogućiti implementaciju sistema izdavanja elektronskih dozvola u oblasti građenja. O prednostima novog zakonskog rješenja u ovoj oblasti za „Krajinu“ je govorio Almir Imširović, kantonalni ministar za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša
KRAJINA: Šta nam konkretno donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i građenju?
IMŠIROVIĆ: U saradnji sa USAID BiH projektom E-uprave resorno kantonalno i federalno ministarstvo aktivno su radili na elektronskom sistemu za izdavanje građevinskih dozvola, a sve u cilju stvaranja što boljeg i efikasnijeg privrednog ambijenta u Unsko-sanskom kantonu na način da se omogući investitorima da olakšaju i ubrzaju proces dobijanja dozvola.
Ovakvim modernim sistemom otklonit će se potreba da podnosioci zahtjeva/investitori lično posjećuju pojedine institucije i gube vrijeme u redovima, što će umanjiti dodatne troškove ali i omogućiti transparentnost samog procesa. Podnošenjem zahtjeva investitor ostvaruje svoje pravo uvida u tok postupka izdavanja akta putem internetske adrese Ministarstva, odnosno putem internetske adrese nadležnog gradskog/općinskog organa uprave, upotrebom korisničkog imena i koda. Investitori će iz udobnosti svog doma, kancelarije, sa poslovnog puta moći aktivno učestvovati i pratiti proces izdavanja pojedinih dozvola. Omogućit će se elektronska komunikacija između nadležnih organa, javnih i komunalnih preduzeća koja učestvuju u postupku izdavanja dozvola. Investitor će dobiti elektronsku obavijest svaki put kada neka institucija riješi svoj dio procesa. Napominjem da i u slučaju ličnog podnošenja zahtjeva na šalteru investitor može dobiti pristupne podatke kako bi elektronski pratio proces izdavanja dozvola.
KRAJINA: Unsko-sanski kanton je u Federaciji BiH drugi kanton koji je donio Zakon koji tretira E-građevinske dozvole?
IMŠIROVIĆ: Zeničko-dobojski kanton je prvi primijenio ovaj sistem i on je, može se reći, bio nositelj ovih pozitivnih promjena. Općina Tešanj je bila pilot općina pilot, i Tešanj je prvi implementator ovog sistema izdavanja građevinskih dozvola obzirom da je imao riješenu svu prostorno-plansku dokumentaciju i njima je bilo lako ući u ovakav sistem jer je sve bilo javno i transparentno, običnom građaninu dostupno da može online provjeriti u kojem stanju je njegova parcela. Imajući u vidu da je kod nas ne tako davno usvojen Prostorni plan Unsko-sanskog kantona, na koji se čekalo godinama, i koji je u primjeni od početka ove godine, očekujem da će ovi procesi i na prostoru našeg kantona sada ići bržim tempom. Naravno da je to najvažniji prostorno-planski dokument Unsko-sanskog kantona koji u mnogo čemu olakšava gradskim i općinskim upravama kod izrade prostorno-planske dokumentacije na tom nivou. Lokalne zajednice su sada u obavezi da u naredne četiri godine pristupe izradi svoje prostorno –planske dokumentacije i usklade je sa Prostornim planom Unsko-sanskog kantona. Tek kada to urade moći će pristupiti ovoj vrsti projekta E-uprave i primjenom svega onog što taj sistem rada podrazumijeva.
KRAJINA: Na području Unsko-sanskog kantona Bihać je odabran za pilot općinu. Zašto Bihać?
IMŠIROVIĆ: Kao pilot projekat za Unsko-sanski kanton odabrana je Gradska uprava Bihać, obzirom da ima trenutno najjasnije definiranu osnovu za realizaciju ovog projekta koju je prepoznao i USAID. Nadamo se da će u budućnosti i ostale općine i gradovi prepoznati dobrobiti ovakvog sistema te i oni ispuniti uslove i krenuti u primjenu ovakvog modernog, efikasnijeg i transparentnijeg sistema koji će uveliko olakšati dosadašnje komplicirane procese na koje su naši investitori i građani trošili ogromno vrijeme i samim time imali veće troškove samog postupka. Sva hardverska i softverska komponenta kao i obuka uposlenika osigurana je od strane USAIDA BiH projekt E-uprave, što znači da u ovoj fazi Ministarstvo, Grad Bihać i druge institucije koje učestvuju u ovom projektu nemaju troškova, već im je dužnost da imenuju tim koji će raditi na implementaciji ovog sistema. Sada je na nama da se potrudimo i što prije stavimo u primjenu ovakav moderan sistem koji će zasigurno biti u primjeni u budućnosti prije ili kasnije. Iako je prema ocjeni USAIDA Grad Bihać najspremniji, naravno da će bit poteškoća, jer kako znamo ni Grad Bihać nema sve riješeno kada je u pitanju katastar i gruntovnica. Pilot projekt nema nikakvih rokova. Nadam se da ćemo uskoro snimiti stanje i u drugim općinama i predložiti USAIDU koje od njih bi mogle krenuti s primjenom ovog sistema.
KRAJINA: Koliko će ovakav pristup rada olakšati domaćim i stranim investitorima za buduća ulaganja na području Unsko-sanskog kantona?
IMŠIROVIĆ: Obzirom da se olakšava način podnošenja zahtjeva i praćenja procesa izdavanja dozvola, te povećava transparentnost procesa i skraćuje vrijeme dobivanja dozvola očekuje se da će ovakav način privući ne samo strane investitore već i naše investitore iz dijaspore i građane. Ono na šta se mora obratiti pažnja u budućnosti jeste da moramo raditi na detaljnoj planskoj dokumentaciji kako bi naš prostor bio definiran, planiran i zaštićen te da investitorima jasno definiramo područja na kojima je moguća investicija.
KRAJINA: Koji su bili najveći nedostaci starog zakonskog uređenja u oblasti gradnje i prostornog uređenja?
IMŠIROVIĆ: Najveći nedostaci starog dijela zakona, koji se odnosio na ove izmjene, su veliki gubici vremena na podnošenje zahtjeva, gužva na šalterima, spor proces pribavljanja saglasnosti od nadležnih institucija, obaveza investitora da više puta kopiraju, ovjeravaju i dostave dokumentaciju svim pojedinim učesnicima u postupku izdavanja dozvola. Ovim novim sistemom investitoru će, ukoliko su ispunjeni svi uslovi, dozvola za gradnju biti izdana u roku od 10 do 20 dana. Ponavljam, ukoliko su svi traženi uslovi ispunjeni. Ono što je bitno i što se mora napomenuti u ovom segmentu je to da uprave gradova i općina moraju raditi na donošenju prostorno-planske dokumentacije prema kojoj će biti jasno definirano gdje i šta potencijalni investitor može graditi kako bi se spriječile eventualne blokade kada investicija već krene.
KRAJINA: Unsko-sanski kanton je za nova zakonska uređenja dobio pohvale Ambasade SAD u BiH. Daje li to svojevrsnu sigurnost potencijalnim investitorima na području Unsko-sanskog kantona za buduća ulaganja?
IMŠIROVIĆ: Naš kanton je, kako sam već rekao, drugi kanton u FBiH koji je usvojio ove izmjene i omogućio primjenu ovog sistema, a Grad Bihać je četvrta jedinica lokalne samouprave koja je krenula u implementaciju projekta pored Tešnja, Općine Centar Sarajevo i Žepča. Za realizaciju ovih izmjena i efektivan rad i saradnju dobili smo pohvale i od USAID-a i Američke ambasade jer smo od pisma namjere i podrške koje smo dobili 26. februara pa do usvajanja zakona 02. aprila 2024. godine sve potrebno odradili u rekordnom roku čime su nas svrstali u sami vrh potencijalnih partnera, te na takav način smo našem kantonu otvorili put ka novim projektima i budućoj efikasnoj saradnji. Na razvijanju softvera i propisima postupka ishodovanja E-dozvola iz USAID projekta E-uprave radili su stručnjaci iz regije koji već primjenjuju ovakav sistem i koji su zajedno sa kantonalnim i federalnim ministarstvom radili kako bi uskladili zakonsku regulativu naših zakona sa federalnim propisima i EU standardima u pogledu digitalizacije sistema i elektronske razmjene podataka. Ovakav sistem i tim ljudi koji su stali iza njega i njegove uspješne primjene, npr. u Tešnju, mogu zasigurno dati svojevrsnu sigurnost potencijalnim investitorima u našem kantonu.
N. Piralić
Tekst objavljen u okviru projekta „ Eko krajina“ koji se provodi uz financijsku podršku Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Unsko-sanskog kantona.
Objavio: usn krajina