Protiv smo ubijanja!
Za slobodnu smo Palestinu i Ukrajinu!


24/04/2024

INTERVJU: ARMIN KARDAŠEVIĆ, MINISTAR PRIVREDE U VLADI UNSKO-SANSKOG KANTONA: Razvoj privrede, turizma i zaustavljanje trenda odlaska  ključ je prosperiteta USK-a

Objavljeno: 15-02-2024 | 11:59

INTERVJU: ARMIN KARDAŠEVIĆ, MINISTAR PRIVREDE U VLADI UNSKO-SANSKOG KANTONA: Razvoj privrede, turizma i zaustavljanje trenda odlaska  ključ je prosperiteta USK-a

Ministarstvo privrede ne radi samo na dodjeli poticajnih sredstava, jer osnovna nadležnost ovog Ministarstva je da stvori razvojni ambijent kroz zakonske regulative.

Okosnica razvitka društvene zajednice između ostalog je privreda, a ulaganje u ovu granu je neprestani proces od kojeg ovise brojni drugi, koji državi ili zajednici unatar države garantiraju prosperitet. O tome kakvo je stanje privrede u USK-a, kakve su vizije za poboljšanje njenog razvitka, za Krajinu je govorio Armin Kardašević, ministar privrede u Vladi Unsko-sanskog kantona.

KRAJINA: Šta je to što ste zacrtali kao imperativ da ćete raditi u svom mandatu na razvitku privrede u Unsko-sanskom kantonu.

Kardašević: U trenutku kada sam došao na čelo Ministarstva privrede kao član novoizabrane Vlade USK-a, početkom decembra prošle godine, zaista nas je zateklo mnogo posla. U tom periodu radili smo na ispunjavanju onoga što je prethodno bilo dogovoreno, počev od različitih programa poticaja, održali smo veliki broj sjednica Vlade, kako bismo donijeli potrebne odluke da se ispoštuju svi oni programi koji su planirani u 2023. godini, pa je usvojen i rebalans budžeta, zbog čega smatram da smo već napravili značajne pomake i korake kako bi privreda i privrednici bili ispoštovani u cijelosti u onome što im je bilo obećano i planirano u toku prošle godine. Nakon tog dinamičnog perioda, započeli smo ovu godinu jednakom dinamikom, u pripremi smo za usvajanje Budžeta za 2024. godinu, planiranje programa koji će rezultirati objavljivanjem javnih poziva i sve se to radi u skladu sa odredbama Zakona o poticaju i maloj privredi, Zakona  u Budžetu, Zakona o izvršavanju Budžeta i na osnovu tih zakona, Vlada će donijeti odluku o usvajanju programa, a nakon toga će se raspisati javni pozivi kako bi se pomoglo privredi i privrednicima USK-a, ali na način da to ne bude  paušalna ili kratkoročna pomoć, nego da se sistemski djeluje kako bi privrednici bili samoodrživi, odnosno da to ne bude samo jedna kap vode u moru, već da  privrednici kroz sistemski pristup i usklađen proces dobiju uvjete da budu samoodrživi i da ne ovise od te kratkoročne pomoći, nego da im to bude  značajan vjetar u leđa u njihovom razvitku i stvaranju boljeg poslovnog plasmana.

KRAJINA:  Ministarstvo privrede kontinuirano  dodjeluje poticajna sredstva malim privrednicima za razvoj biznisa. Kakvi su planovi za ovu godinu kada su u pitanju dodjele sredstava privrednicima?

Kardašević: Ministarstvo je u značajnoj mjeri podržalo privredu i privrednike, kako fizička, tako i pravna lica, odnosno privatne subjekte. Tako je podržan i lokalni nivo vlasti od strane kantonalne vlasti. Općine i gradovi podržani su značajnim sredstvima kroz koja su imali mogućnost da realizuju svoje zacrtane projekte. Kada je konkretno riječ o privredi i dijelu koji  se odnosi na poduzetnike koji djeluju i rade na prostoru USK-a, Ministarstvo privrede kroz različite programe i javne pozive je podržalo i novoosnovana preduzeća, odnosno startup-ove za koje smatram da im je zaista potrebna pomoć kada su na početku razvoja svoje djelatnosti. Podržali smo i preduzeća koja pozitivno funkcionišu i rade, koja su nosioci privredne djelatnosti na području USK-a već duži niz godina. Obuhvaćene su različite kategorije, mi smo trenutno u fazi evaluacije tih procesa kako bismo utvrdili koliko je to zapravo doprinijelo njihovom razvoju u smislu samoodrživosti privrednih subjekata koji su dobili poticaje.

I u ovoj godini nastavit ćemo pružati takvu podršku značajnim višemilionskim sredstvima, i vjerujem da će privrednici biti podržani u mjeri iznad onoga što su do sada imali priliku da dobiju od  Vlade USK-a i Ministarstva privrede. Uvest ćemo neke novosti i novi pristup kada je u pitanju podrška i realizacija nekih programa. Prije svega, naš pristup će biti takav da kako sam već rekao, vjetar u leđa se da  fizičkim i pravnim licima koja će kroz te poticaje obezbijediti širenje privrede i da to na kraju ima i određeni rezultat. Ne želimo da to budu kratkoročna ulaganja u pojedinačne projekte, nego da se u konačnici pokaže da su ta ulaganja dobra i za građane USK-a koji su u tom privrednom lancu na kraju i najbitniji korisnici svih privrednih djelatnosti i kretanja na ovom području.  Prema mom mišljenju, cilj svake privredne djelatnosti i definicija privredne djelatnosti treba da bude takva da sve s čim se privreda bavi, u svom životnom standardu osjete i građani USK-a. Bićemo usmjereni ka tome da pokušamo zadržati sve veći broj domaćih radnika na prostoru USK-a, jer svi vidimo da je u posljednjih nekoliko godina odlazak radno sposobnog stanovništva povećan.Smatram da je to ono što u sinergiji sa drugim institucijama i ustanovama koje treba da razmišljaju i da se bave ovime, treba da bude jedan od naših prioriteta, kako bi privreda opstala i kako bi obezbijedili rast i razvoj privrede.

KRAJINA:  Često se ističe da je USK-a u prednosti zbog svog geografskog položaja, kakvo je stanje naše privrede ako znamo da imamo strateški dobre prednosti za njen razvitak?

Kardašević: Posmatrano s geografskog položaja, imamo veoma povoljan geostrateški položaj kao država BiH, a posebno USK-a, jer se nalazimo na toj raskrsnici puteva što treba iskoristiti u velikoj mjeri, jer smatram da do sada naš potencijal ni približno nije iskorišten. Kretaćemo se u smjeru da se ti “trendovi” promijene i da ide onako kako želimo da bude, da iskoristimo prednosti blizine granice sa Evropskom unijom kojoj  nikad bliže nismo bili nego sada. To su samo neke do naših prednosti koje trebamo uzeti u obzir i iskoristiti i izaći na evropsko tržište koje nam je nadohvat ruke. Kada je riječ u ulaganjima, spomenuo sam poticaje za malu privredu, a ono što također želimo potencirati kao naš veliki potencijal je ulaganje u turizam. Imao sam priliku više puta razgovarati na ovu temu, učestvovao sam na nekoliko radnih sastanaka u Sarajevu koje je organizovalo Ministarstvo turizma  i okliša Vlade F BiH.  Na tim sastancima su napravljeni i neki od početnih koraka, udareni su temelji za razvoj turizma, generalno na teritoriji Federacije BiH, a ja posebno kao veliki potencijal sam istakao USK-a. Na tom sastanku je aktivno sudjelovalo deset predstavnika ministarstava i značajan broj saradnika sa svih područja  BiH, i posebno me obradovalo što je zauzet jedinstven stav svih prisutnih o tome da je Unsko-sanski kanton jedna oaza u BiH, koja se treba razvijati i u turističkom smislu.  Turizam u BiH, posebno u USK-a ima veliki potencijal za razvoj, to je i jedna od strateških grana razvoja u okviru Strategije Unsko-sanskog kantona, što dovoljno govori za sebe.

Kada je riječ o turizmu u prošloj godini, izdvojena su značajna novčana sredstva za tu granu, a u ovoj godini će ulaganja biti još snažnija, kao podsterk razvoju turizma, kako jedinicama lokalnog nivoa vlasti, tako i radnicima koji se bave poslovima iz oblasti turizma. Turizam ne mora biti osnovna grana razvoja naše privrede, jer malo je  država u svijetu koje svoju privredu baziraju  ili žive samo od turizma. Smatram da to tako ne mora ni biti, međutim turizam može biti veliki pokretač razvoja privrede u USK-a, zapravo još veće buđenje turizma može dati veliki doprinos u cjelokupnom razvoju i tome se trebamo posvetiti, gledati i raditi u tom smjeru. Kada već pričamo o turizmu, navest ću samo neke korake koje smo poduzeli krajem prošle i početkom ove godine, a sve učinjeno može biti prekretnica za ono što tek želimo raditi. Tako je Ministarstvo privrde prvi put učestvovalo na sajmu koji se odnosi na turizam. Radi se o 11. Međunarodnom sajmu turizma pod nazivom “Place to go”, koji je održan u Zagrebu, i tu smo se prvi put pojavili s ciljem da predstavimo turističke potencijale USK-a. Sajam je organizovam i sredstva obezbijeđena od strane Ministarstva privrede, ali smo kod samog odlaska zajedno sa Turisitčkim vijećem USK-a, nastojali da  na toj izuzetnoj manifestaciji budu uključeni predstavnici svih nivoa vlasti sa područja USK-a, kako bi se potencijali naše regije prezentovali u cijelosti, dakle od ulaza u USK-a u Ključu pa do graničnih prijelaza u Velikoj Kladuši i Bihaću. Fokus na tom sajmu osim prezentacije svih potencijala i naših prirodnih ljepota, je prezentiran i projekat kojeg zajedno sa predstavnicima lokalne vlasti provode Ministarstvo privrede i Vlada USK-a je potpisivanje Memoranduma, a radi se o projektu Krajiške staze kulturne baštine. To je još jedan veliki potencijal u oblasti turizma koji je zapostavljen, a to je popularizacija našeg kulturno- historijskog naslijeđa koje ima zaista ogroman potencijal, a čini mi se da mi koji bismo toga trebali biti najvše svjesni, smo pomalo zanemarili tu oblast, koja u svijetu stječe sve veću popularnost. O tome naravno govore mnogi pokazatelji, posebno komentari stranaca koji nas posjete, oni su očarani potencijalom kojeg imamo, ali i zbunjeni činjenicom da  je to kod nas u velikoj mjeri neiskorišteno. Zato ćemo u okviru naših mogućnosti raditi na tome da i ovaj veoma važan potencijal konačno počnemo oživljavati, na dobrobit svih.

KRAJINA:  Sve navedeno govori da ste utvrdili gdje bi se stanje u privredi, pa i šire moglo popraviti, kako rekoste “za dobrobit svih”, imamo li sada i sposobnosti da realiziramo sve te šanse?

Kardašević: Da bi se sve to popravilo, treba postaviti dobre temelje. Radilo se na tome i do sada i to se ne smije zaboraviti niti zanemariti. Ali, vremena se mijenjaju, a s njima i pristupi kao i tehnologija koja zapravo postavlja sasvim druge standarde u svim oblastima. Onaj ko ne uđe u proces digitalizacije i u oblasti turizma neće biti konkurentan na tržištu, i to je samo jedan od primjera kako se treba postaviti pred novim izazovima. Razvoj tehnike i sve što prati njen razvoj u zadnjih dvadeset godina, napravilo je veliki iskorak, ko ga bude pratio bit će konkurentan, svi koji ne budu uključeni u te promjene, ne budu ih pratili ili prihvatili, naravno će zaostati u svakoj utrci sa ostalim sudionicima, zbog čega i mi razmišljamo da se prilagodimo novim tehnologojima, jer naprosto, svijet ide u tom smjeru.  Ipak, u skladu sa našim mogućnostima koje nekad ne ovise o našim željama, mi ćemo se truditi da držimo korak sa novim standardima. Želim samo  pojasniti, ovaj projekat koji se tiče starih gradova, koji je planiran da se financira i pomaže sa nivoima lokalnih zajednica u naredne tri godine, što znači da će Ministarstvo privrede u tom periodu izdvajati značajna novčana sredstva kao pomoć jedinicima lokalne samouprave kako bi se uredili  stari gradovi i povezali, a turistima koji nas posjećuju, bilo ponuđeno da vide naše bogato kulturno- historijsko naslijeđe u novom ruhu.

Na prostoru USK-a ima više 30 tvrđava, starih gradova i utvrda koje su iz različitih historijskih perioda, a koji su nažalost prepušteni zubu vremena. Svaka od tih građevina nosi posebnu priču, i ovim projektom je planirano da svaka jedinica lokalne samouprave delegira po jedan stari grad za obnovu, tako da svi gradovi i općine budu obuhvaćeni ovim projektom. Tako će projekat podržavati osam starih gradova na USK-a koji će biti rekonstruirani i “izvučeni” iz prošlosti za mnoge posjetitelje koji putuju širom svijeta u potrazi za takvim građevinama. Za  rekonstrukciju osam starih gardova koje  su preporučili lokalni nivoi vlasti, bit će izdvojeno 500.000 konvertibilnih maraka. Smatram da će ona biti dostatna jer će projekat trajati tri godine,  pa u odnosu na ono što je u tom segmentu do sada rađeno, mislim da je to veliki korak prema naprijed.

KRAJINA:  Govorili ste o posjeti Zagrebu i tamošnjem sajmu, koliko pojavljivanja izvan regije mogu poboljšati veze među privrednicima i turističkim zajednicama?

Kardašević: Kada je riječ o sajmu u Zagrebu, to nam je i bio cilj, da ostvarimo veze sa ostalim radnicima iz oblasti turizma, kako iz BiH tako iz regije i šire. Već imamo poziv za sajam kojeg organizira Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo, a zakazan je za april ove godine. Vidim tu veliku šansu za nas, kao uostalom i za Sarajevo koje je primamljivo za strane investitore i turiste i vjerujem da ćemo ostvariti dobre kontakte kako sa privrednim društvima, poduzetnicima iz oblasti turizma, tako i sa različitim nivoima iz regije, a nadam se i šire. Radi se o sajmu koji privlači veliki broj zainteresiranih i kompetentnih ljudi i ustanova iz zemlje, regije i izvan nje.

KRAJINA: Kada spominjete takve i slične sajmove kao mogućnost prosperiteta, jesu li počele pripreme za  tradicionalni EKOBIS sajam ove godine?

Kardašević: EKOBIS je naravno naš sajam kojeg će Ministarstvo privrede u svojim kapacitetima itekako podržati, kao što je to uostalom i ranije rađeno. Nažalost, taj sajam nije održan prošle godine, ali ove godine,  20. jubilarni EKOBIS će biti održan i uvjeren sam da će kao i prije biti izuzetno posjećen i da će ispuniti svoju zadaću, a to je osim prezentacije naših proizvoda, spajanje novih kontakata, širenje poslova i svega onoga čemu takve manifestacije i služe. Već su održani važni sastanci na tu temu i svi koji smo uključeni u njegovo održavanje, svjesni smo njegove važnosti i mogućnosti koje on pruža, a to je da na svom terenu predstavimo sve svoje potencijale našim gostima.

KRAJINA: Spomenuli ste evaluaciju, odnosno prikupljanje podataka o realizaciji sredstava koja su dodijeljena privrednicima, imate li povratne informacije o tome kako su ta sredstva iskorištena?

Kardašević: Postavljeni su određeni rokovi za implementaciju onoga što je rađeno u prethodnoj godini, tako da izvještaji o tim programima još uvijek pristižu. Većina tih sredstava itekako dobro dođe svim korisnicima i ono što slobodnom procjenom mogu reći, je da većina tih sredstava  koje obezbijedi Ministarstvo privrede su opravadna kroz ulaganja u opremu, poboljšanje uslova rada, a korisnici se  pridržavaju svih mjera koje su definirane o tome na koji način ta sredstva treba  uložiti. Ono što sada mogu reći je da su ta sredstva u velikom procentu uložena baš na način kako je i predviđeno.

KRAJINA:  Prošle godine za te namjene je izdvojeno sedam miliona maraka, hoće li Ministarstvo planirati izdvajanja u istom ili možda većem iznosu, jer su i prilike na tržištu promijenjene?

Kardašević: Sva ulaganja, kako u privredu i poduzetništvu će sigurno biti veća za jedan stepen, možda će biti drukčije raspoređeno, ali  ukupna ulaganja će premašiti prošlogodišnja.

KRAJINA:  BiH je nažalost zemlja koja je po broju iseljavanja stanovnika, na nimalo zavidnom početnom mjestu u svijetu. Iako Ministarstvo privrede ne može poduzeti apsolutne korake za ublažavanje tog negativnog trenda, šta je to što ovaj resor može ponuditi građanima, posebno mladima, da ostanu ovdje?

Kardašević: Nažalost tako je, taj nimalo popularni trend iseljavanja prisutan je i od ranije, ali u zadnjih nekoliko godina,  on je zabrinjavajući. Kod nas je zbog specifičnih okolnosti, i od  ranije bila česta pojava da naši ljudi odlaze na rad u inostranstvo, ali ova situacija sada nije nimalo ohrabrujuća. Kako bi se zadržali radnici, možda se na tome trebalo raditi ranije, možda za to nije bilo objektivnih mogućnosti, ali krajnje je vrijeme da se naši ljudi ovdje zadrže, a način da  odavde ne odlaze je naravno da im se obezbijede uslovi za život, bolji standard, da im se pruži mogućnost održivog razvoja. To je ključno, znamo i da bi značajan broj naših radnika, naših ljudi ostao ovdje kada bi im se obezbijedilo ono minimalno što ljudi u zapadnim zemljama imaju. Ministarstvo privrede će u cilju da bi sve ovo  funkcionisalo, dati sve što možemo. Ministarstvo privrede ne radi samo na dodjeli poticajnih sredstava, jer osnovna nadležnost ovog Ministarstva je da stvori razvojni ambijent kroz zakonske regulative. Ja ću insistirati na tome da se Strategija razvoja turizma USK-a konačno donese, jer je to začajan korak na turisitčkom zamahu kojeg svi želimo. Radimo i na Zakonu o koncesijama jer USK-a je jedan od kantona koji je u tom aspektu veoma povoljan. Ako govorimo o obnovljivim izvorima enegije koji su u ovom vremenu veoma značajan trend u svijetu, i to je ono na čemu radimo sa aspekta donošenja zakona, kako bismo pravilno mogli upravljati tim oblastima. Sve su to značajne karike u jednom velikom lancu djelovanja, i trudićemo se da ih sve osposobimo, a ciljeva imamo više, od razvitka ove regije, pa i do smanjenja trenda iseljavanja, uspostave uslova za opstanak i rad na prostoru USK-a, kroz održivi razvoj. Sve te procedure zajedno ako uspijemo uspostaviti, će pored ostalog, rezultirati i zaustavljanjem odlaska stanovništva sa ovih prostora. Svjesni  smo težine zadatka, ali i daleko svjesniji posljedica koje bi nas  stigle, ukoliko ne učinimo sve da ovdje postoje dobri uvjeti za rad, opstanak i ostanak.  U svemu ovome što mi radimo, želim pohvaliti i kontakte sa federalnim nivoima vlasti i saradnju sa federalnim ministarstvoom okoliša i turizma, s kojim smo krajem prošle godine potpisali Ugovor o saradnji i kojim će  biti obezbijeđena sredstva za rekonstrukciju puteva u Nacionalnom parku “Una”. NP “Una” je nezaobilazna tema kada je riječ o turizmu, ne samo na području USK-a, nego na prostoru BiH. Iz godine u godinu NP “Una” bilježi rast posjetilaca, prošla godina je bila rekordna, premašila je sve do sada postavljene parametre,  standarde i rekorde. Gradnja infrastrukture, odnosno puteva, je okosnica za razvoj bilo koje djelatnosti, pa tako i privrede i turizna. Ovim ulaganjem u infrastrukturu “NP “Una” obezbijedit će se bolji uslovi za posjetice, a radi se o putu Martinbrod – Štrbački buk i Kulen-Vakuf- Martin Brod. Za ova dva odvojena projekta obezbijeđeno je 1, 2 miliona maraka za nastavak rekonstrukcije ovih puteva, i sve su to možda mali koraci, ali mi smo ne samo Ministarstvo, nego Vlada u cjelini, itekako ozbiljni u namjerama da od malih krenemo ka velikim koracima, kako bismo uradili sve za oporavak cjelokupne ekonomske, privredne i životne situacije u Unsko-sanskom kantonu.

Razgovarala: N.Dž.N.

Tekst obavljen u okviru Projekta „Za prosperitetniji USK-a“ koji se provodi uz financijsku podršku Ministartva privrede USK-a.

Objavio: usn krajina