PO PRVI PUT U LJUDSKOJ POVIJESTI: Globalni vodeni ciklus je izvan ravnoteže

ČOVJEČANSTVO je prvi put u svojoj povijesti izbacilo globalni ciklus vode iz ravnoteže, potaknuvši rastuću vodenu katastrofu koja će uništiti privredu, proizvodnju hrane i živote, navodi se u novom izvještaju.

Desetljeća destruktivnog korištenja zemljišta i lošeg upravljanja vodom kolidirala su s klimatskom krizom koju su uzrokovali ljudi i donijela “neviđen stres” globalnom vodenom ciklusu, navodi se u izvještaju koje je u srijedu objavilo Globalno povjerenstvo za ekonomiju vode, koje okuplja međunarodne čelnike i stručnjake.

Složen sistem cirkulacije vode
Cirkulacija vode odnosi se na složeni sistem kojim se voda kreće oko Zemlje. Voda isparava iz tla – iz jezera, rijeka i biljaka – i diže se u atmosferu, stvarajući velike nakupine vodene pare koje mogu putovati na velike udaljenosti, prije nego što se ohlade, kondenziraju i na kraju padnu natrag na tlo kao kiša ili snijeg, prenosi CNN.

Poremećaji u ciklusu vode već uzrokuju probleme. Gotovo tri milijarde ljudi suočava se s nedostatkom vode. Usjevi propadaju, a gradovi tonu dok se podzemna voda ispod njih isušuje.

Potrebna je hitna reakcija
Posljedice će biti još katastrofalnije ne bude li hitne reakcije. Kriza s vodom prijeti više od 50% globalne proizvodnje hrane i prijeti smanjenjem BDP-a zemalja u prosjeku za 8 % do 2050. godine, a zemljama s niskim prihodima predviđaju se gubici do 15 %, pokazao je izvještaj.

“Prvi put u ljudskoj povijesti globalni ciklus vode našao se izvan ravnoteže. Više se ne možemo pouzdati u oborine, izvor sve slatke vode”, rekao je Johan Rockström, supredsjedavajući Globalnog povjereništva za ekonomiju vode i autor izvještaja.

Izvještaj pravi razliku između “plave vode”, odnosno tekuće vode u jezerima, rijekama i drugim rezervoarima, te “zelene vode”, vlage pohranjene u tlu i biljkama. Iako je opskrba zelenom vodom dugo bila zanemarena, ona je jednako važna za vodeni ciklus, stoji u izvještaju, budući da se vraća u atmosferu kada biljke ispuštaju vodenu paru, generirajući oko polovicu svih padalina na kopnu.

Poremećaji u vodenom ciklusu duboko su isprepleteni s klimatskim promjenama, pokazalo je izvješće. Stabilna opskrba zelenom vodom ključna je za podržavanje vegetacije koja može pohraniti ugljik koji zagrijava planet.

Ljudi nanose veliku štetu
Ali šteta koju nanose ljudi, uključujući uništavanje močvara i rušenje šuma, iscrpljuje te spremnike ugljika i ubrzava globalno zagrijavanje. A toplina uzrokovana klimatskim promjenama isušuje okoliš, smanjuje vlagu i povećava opasnost od požara.
Krizu pogoršava sve veća potreba za vodom. Izvješće tvrdi da u prosjeku ljudima treba najmanje oko 4000 litara dnevno za “dostojanstven život”, daleko više nego 50 do 100 litara koliko Ujedinjeni narodi ističu da je potrebno za osnovne potrebe i više nego što će većina regija moći pružiti iz lokalnih izvora.

Richard Allan, profesor klimatske znanosti na Sveučilištu Reading u Engleskoj, rekao je da izvješće “pruža tmurnu sliku ljudskog uzroka poremećaja globalnog ciklusa vode, najdragocjenijeg prirodnog resursa koji u krajnjoj liniji održava našu egzistenciju”.

“Ljudske aktivnosti mijenjaju strukturu zemlje i zraka iznad kojih se zagrijava klima, pojačavajući i vlažne i suhe ekstreme i stvarajući nered u vremenskim prilikama”, dodao je Allan, koji nije bio uključen u izvješće.

Kako se kriza može riješiti?
Kriza se može riješiti samo boljim upravljanjem prirodnim resursima i velikim smanjenjem onečišćenja planeta koje izaziva globalno zagrijavanje, rekao je Allan za CNN.
Autori izvještaja kažu da svjetske vlade moraju prepoznati vodeni ciklus kao opće dobro i kolektivno se njime pozabaviti. Nacije ovise jedna o drugoj, ne samo zbog jezera i rijeka koje premošćuju granice već i zbog vode u atmosferi, koja može prijeći ogromne udaljenosti, što znači da odluke donesene u jednoj zemlji mogu poremetiti oborine u drugoj.

Izvješće poziva na temeljno preoblikovanje pozicije i uloge vode u gospodarstvima, uključujući bolje određivanje cijena kako bi se obeshrabrilo rasipništvo i tendencija sadnje usjeva i pozicioniranja objekata koji traže mnogo vode, kao što su podatkovni centri, u regijama s nedostatkom vode.

“Globalna kriza vode je tragedija, ali je i prilika za transformaciju ekonomije vode. Pravilno vrednovanje vode ključno je za prepoznavanje nestašica i mnogih dobrobiti koje voda donosi”, rekla je Ngozi Okonjo-Iweala, ravnateljica Svjetske trgovinske organizacije i supredsjedatelj organizacije koja je objavila izvješće.

Objavio: usn krajina