POVODOM 22. APRILA, DANA PLANETA ZEMLJE: Pored ekstremnih pojava suša, požara i poplava, porast temperature nosi ljudske živote u velikim brojevima

Vrućine koje su opekle Evropu u nekoliko dana ekstremnog “toplinskog stresa” više su nego što su znanstvenici dosad zabilježili.

Zagađivači koji zadržavaju toplinu i doslovno začepljuju atmosferu glavni su razlog što se temperatura u Evropi prošle godine podigla na najviši nivo ikad zabilježen, prema Evropskoj službi za promatranje Zemlje Copernicus i Svjetskoj meteorološkoj organizaciji (WMO).

Evropljani pate od neviđene vrućine tokom dana, a noćima su pod stresom zbog neugodne topline. Stopa smrtnosti od vrućeg vremena porasla je za 30% u Evropi u dva desetljeća, pokazao je zajednički izvještaj o stanju klime dvije organizacije.

“Cijena klimatskih mjera može se činiti visokom,” rekla je glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo, “ali cijena neaktivnosti daleko je veća”.

Izvještaj je pokazao da su temperature u cijeloj Evropi bile iznad prosjeka 11 mjeseci 2023., uključujući najtopliji septembar od početka mjerenja. Vruće i suho vrijeme izazvalo je velike požare koji su opustošili sela, a čiji je dim gušio i po nekoliko desetaka kilometara udaljene gradove. Požari s kojima su se vatrogasci borili bili su posebno žestoki u sušom pogođenim južnim zemljama poput Portugala, Španjolske i Italije.

TURIZAM, KAO INDUSTRIJSKA GRANA,JEDAN OD VEĆIH ZAGAĐIVAČA
Turizam proizvodi oko 8% ukupne emisije CO2 i taj postotak stalno raste. Prema studiji objavljenoj u časopisu Nature Climate Change 2018. , emisije uzrokovane turizmom povećavat će se za 4% svake godine. Ovaj podatak je zabrinjavajući, moramo naći alternativu našim turističkim navikama.

Grčku je pogodio najveći šumski požar zabilježen u EU, u kojem je izgorjelo 96.000 hektara zemlje, navodi se u izvještaju. Obilna kiša, također, je dovela do smrtonosnih poplava. Evropa je 2023. bila oko 7% vlažnija od prosjeka u posljednja tri desetljeća, a jedna trećina njezine riječne mreže prešla je visoki prag poplava, navode u Izvještaju.

“U 2023. srušeno je nekoliko rekorda. Evropa je svjedočila najvećem šumskom požaru ikada zabilježenom, jednoj od najkišovitijih godina, jakim morskim toplinskim valovima i raširenim razornim poplavama”, rekao je Carlo Buontempo, direktor Službe za klimatske promjene Copernicus (Nikola Kopernik).

“Temperature nastavljaju rasti, čineći naše podatke još važnijim u pripremi za uticaje klimatskih promjena.”

Uloga globalnog zagrijavanja u sve obilnijim oborinama nije uvijek jasna. Ono što znamo jeste da topliji zrak može zadržati više vlage, što kao posljedicu ima ekstremne oluje.

Za toplinske valove veza je daleko jača. U Izvještaju se ne navode podaci o broju umrlih uzrokvanim vrućinama u 2023., ali znanstvenici su odredili da bi taj broj u 2022. mogao iznositi oko 70 000.

Priredio: O. Delić

Objavio: usn krajina