18/06/2024

POLITIČKA POLARIZACIJA NA SVOM VRHUNCU: U srcu Evrope otkucava tempirana bomba koja zbilja može pomesti kontinent

Objavljeno: 21-05-2024 | 12:50

POLITIČKA POLARIZACIJA NA SVOM VRHUNCU: U srcu Evrope otkucava tempirana bomba koja zbilja može pomesti kontinent

U Evropi je demokracija zamišljena kao temeljna vrijednost koju podržava šira javnost širom kontinenta. Istovremeno, val krajnje desnice, čiji se vrhunac očekuje tokom evropskih izbora u junu, smatra se tek prolaznim političkim fenomenom. I dalje se vjeruje da će evropska demokracija opstati – iako zvuči utješno, ovo baš i nije u potpunosti tačno, piše Politico, prenosi zagrebački Jutarnji list.

Naime, brojna istraživanja pokazuju da je dosljedna podrška demokraciji širom Evrope već sad prilično niska, a čini se da će nastaviti padati. Evropa bi stoga mogla doći do tačke preokreta u kojoj nedemokratski oblici vladavine ne samo da puštaju korijenje, nego i cvjetaju.

Prema globalnoj anketi Fondacije Otvoreno društvo iz 2023. godine, samo 38 posto Nijemaca u dobi od 18 i više godina dosljedne su pristalice demokracije. U Francuskoj taj broj iznosi još manje, oko 27 posto, dok Italija i Poljska bilježe manje od 45 posto. Ovaj nedostatak podrške u spomenutim zemljama nije statistička anomalija. Godine 2022., istraživanja provedena u devet zemalja za European Movement International također su pokazala da se takva podrška kreće od niskih 22 posto (u Rumunjskoj) do visokih 48 posto (u Finskoj). A u sedam od ovih devet zemalja – Grčkoj, Italiji, Njemačkoj, Estoniji, Poljskoj, Rumunjskoj i Mađarskoj – dosljednost demokraciji iznosila je 45 posto ili manje.

Nedosljednim pobornicima demokracije smatraju se oni ispitanici koji su na jednu ili više od pet stavki odgovorili tako da su doveli u pitanje ili se usprotivili demokratskim normama. Možda su se složili s tezom da im je prihvatljiv jak vođa koji ignorira rezultate izbora i zakonsku vlast parlamenta ili da je nedemokratska vlada poželjnija od demokracije. Ili su, pak, odgovorili da je demokracija loš način upravljanja nacijom, a vojna vladavina bila bi im draža I bolja. Teoretski, ako je osoba na više pitanja odgovorila nedosljedno, to je manje podržavala demokraciju.

No, ono što najviše zabrinjava jest činjenica da je većina istraživanja (četiri iz 2023. i sedam od devet anketa iz 2022.) pokazala kako je u velikoj mjeri manje vjerovatno da će mlađi Evropljani dosljedno podržavati demokraciju, za razliku od svojih roditelja, nana i djedova.

U Njemačkoj je, naprimjer, samo 21 posto generacije Z i milenijalaca reklo da dosljedno podržava demokraciju u poređenju s 66 posto onih u dobi od 70 i više godina. U Poljskoj je samo oko četvrtine ispitanih u dobi od 18 do 29 godina pokazalo dosljednu podršku demokraciji, što je 17 postotnih bodova ispod nacionalnog prosjeka. Slično je i u Francuskoj sa samo 14 posto, u Italiji je to 34 posto, pri čemu je kod starijih Talijana gotovo dvostruko veća vjerovatnost da će podržati demokraciju.

Ovi podaci definitivno su alarm za uzbunu. Jer, kako mlađi Evropljani budu starili – što je proces koji se naziva “demografska sukcesija” – temeljna podrška demokraciji diljem Evrope neizbježno će biti još niža. A to, na kraju krajeva, može rezultirati potpunim kolapsom. U srcu evropske demokracije otkucava prava tempirana bomba, upozorava Politico.

Politička polarizacija je na vrhuncu i nisko povjerenje u evropske institucije ozbiljno prijete Starom kontinentu. A taj pad konzistentne baze podrške demokraciji u Evropi vjerovatno će još dodatno pojačati demagozi i autoritarci, tražeći novi izvor moći nesputane demokratskim pravilima i normama.

Objavio: usn krajina