POZITIVNA DOMAĆA PRIČA OBRTNIČKE KOMORE USK I BIOTEHNIČKOG FAKULTETA U BIHAĆU: Zaštitili krajišku trahanu i omač, a sada ih brendiraju kroz markice i ambalažu

Kroz ovaj projekat se pokazala dobra saradnja Biotehničkog fakulteta i Obrtničke komore USK –  Ovo, međutim, nije jedini projekt kroz koji su ove dvije institucije uspješno sarađivale –  Puno je projekata koje zajednički implementiraju i to je dobar način putem kojeg akademska zajednica i privredni sektor mogu doći do proizvođača i napraviti konekciju u cilju međusobnog uvezivanja kako bi stvari u praksi bolje funkcionirale

Okončan je projekat “Tradicionalni ugled hrane” kojeg finansira Obrtnička komora Unsko-sanskog kantona sa 70% sredstava, dok USAID u okviru poziva za dodjelu grantova podrške aktivnostima koje jasno podržavaju ciljeve projekta USAID Turizam, sufinansira ovaj projekat sa 30% . Nosilac projekta je Obrtnička komora Unsko-sanskog kantona, implementacija se provodi uz stručnu pomoć Biotehničkog fakulteta Univerziteta u Bihaću.

Podršku projektu je pružilo Ministarstvo privrede u Vladi Unsko-sanskog kantona. Cilj projekta je osnaživanje turističke ponude Unsko-sanskog kantona kroz jačanje gastroturizma sa oznakom „garantirano tradicionalni specijalitet“ od proizvodnje tradicionalnih proizvoda i specijaliteta do njihove distribucije do svakog turiste i drugih potrošača.

Bez muke nema ni nauke

Ovaj projekat je od velikog značaja za razvoj turizma i promociju kulturne baštine Unsko-sanskog kantona. Tim povodom smo razgovarali sa nosiocima projekta, Obrtničkom komorom USK-a i stručnjacima koji su pratili naučni dio projekta. Biotehnički fakultet je institucija koja je stručno podržavala ovaj projekat, konkretno prof. dr. Halid Makić i prof. dr. Suzana Jahić koji su sa naučne strane pratili cijeli projekat od početka do kraja.

  – Naša uloga je bila stručna pomoć, u smislu izrade proizvođačke specifikacije i priprema dokumentacije za stručno elaboriranje i dokazivanje da se radi o tradicionalnim proizvodima. Dakle, po čemu se oni razlikuju od drugih istih ili sličnih proizvoda. Na primjer, naša krajiška trahana. Po čemu se ona razliku od neke druge trahane, kako bi dokazali da je ona naša, orginalan naš proizvod, da nije turska i sl. Dva su načina dokazivanja. Prvi način je dokazivanje sirovina – da su autentičene ili da nisu autentične i na taj princip nismo išli, već smo išli na tehnologiju proizvodnje, odnosno tradicionalnu proizvodnju. S tim smo dokazali da je naša krajiška trahana naše tradicionalno jelo, a išli smo i na historijat, znači njeno porijeklo. To su tri metode putem kojih se dokazuje, a mi smo odabrali ove dvije pomenute na temelju kojih smo dokazali da se radi o specifičnom jelu.

Fakultet je bio uključen u smislu izrade analize i stručne ekspertize, te izradu proizvađačkih specifikacija. Motiv zašto smo se opredijelili za ovo je važno istaknuti. Dakle, svijesni smo da mi u našoj proizvodnji, u prehrambeno-poljoprivrednoj proizvodnji ne možemo biti konkurentni sa nekim jačim proizvađačima u svijetu, ali možemo onome što imamo dati na značaju i vrijednosti. I tu je  naš motiv putem kojeg smo krenuli da brendiramo naše proizvode, da oni budu prepoznatljivi. Opredijelili smo se za ova dva proizvoda sa aspekta da im damo oznaku garantirano tradicionalni specijalitet. I ovo su prva dva proizvoda u BiH koji su zaštićeni takvom oznakom, ističe prof. dr. Halid Makić

Pomogli malog obrtnika

Kroz ovaj projekat se pokazala dobra saradnja Biotehničkog fakulteta i Obrtničke komore USK. Ovo, međutim, nije jedini projekt kroz koji su ove dvije institucije uspješno sarađivale. Puno je projekata koje zajednički implementiraju i to je dobar način putem kojeg akademska zajednica i privredni sektor mogu doći do proizvođača i napraviti konekciju u cilju međusobnog uvezivanja kako bi stvari u praksi bolje funkcionirale.

-Svjesni  smo da obrti ne mogu biti velike serijske proizvodnje, da oni ne mogu konkurirati serijskim linijama ni u kojoj proizvodnji, pa ni u prehrambenoj. Došli smo na ideju da garantirano zaštitimo dva tradicionalna proizvoda koja domaćice najviše rade i koje mali obrti najviše proizvode. Upravo su na taj način ovi proizvodi tako dobili prolaznot i certifikat što ima veliku vrijednost i značaj jer će to doprinijeti proizvođačima iz razloga što će ti proizvodi povećati svoju tržištu cijenu. Isti proizvod će se moći naći i šire, van Unsko-sanskog kantona i van granica BiH. Dakle, spojili smo nauku i praksu te proizvođače kojima smo pomogli u svim segmentima, a sada nam preostaje da radimo na njihovoj promociji.

U tom kontekstu, mogu kazati da smo mi već u fazi izrade ambalaže i izrade markica koje će biti na tim proizvodima. Za sada imamo certificiranih sedam proizvođača kroz ovaj program. Dva su proizvođača već postojeći obrtnici, dva su novoosnovana, a tri proizvođača pripremamo za registraciju i osnivanje. Imamo u planu da odmah na početku naredne godine napravimo sastanke, konferencije i manifestacije na kojima ćemo okupiti sve zainteresovane ugostiteljske objekte, koji imaju turističke ponudu u našem kantonu, sve hotele, restorane i sve ostale zainteresovane turističke subjekte kako bi promovisali ove proizvode i ovaj projekat njihove zaštite i bredniranja. Ambalaža će biti prepoznatljiva, tako da će biti u prodaji kako na tezgama, tako i na turističkim destinacijama u prodaji, gdje će svaki posjetilac turista, gost ili prolaznik moći da kupi proizvode kao suvenir, kao proizvode koje će konzumirati u daljnjoj upotrebi. Mogu kazati da smo zadovoljni samim tim što smo malim proizvođačima omogućili da brendiraju svoje proizvode i što smo ih na taj način pomogli da mogu napredovati i rasti na tržištu, kaže Enes Arapović, predsjednik Obrtičke komore Unsko-sanskog kantona.

Kroz udruženje okupljaju proizvođače

Dodaje, da kada su počeli ovu priču niko nije prepoznao vrijednost certifikata. Danas, kada su to ostvarili imaju jako puno upita od  proizvođača, koji su zainteresovani za proizvodnju ovih brendiranih proizvoda. Osnovali su i Udrženje proizvođača “Stari-novi okus” koje djeluje u okviru Obrtničke komore USK, a postupak registracije se provodi kod agencije za sigurnost hrane BiH. Udrženje je nosilac oznake i provodi kontrolu nad svim proizvođačima. Otvoreni su za nove članove i za saradnju sa svakim ko želi ući u ovaj sistem, s tim da mora poštovati zagarantirano tradicionalnu oznaku i mora ispoštovati organsku kontrolu.

 – Proizvođači mogu pratiti taj proces proizvodnje od nastanka te trahane do rastiranja pa do njenog plasmana na krajnje tržište. Svi proizvođači iz Unsko-sanskog kantona mogu biti dio ove priče, mogu postati certificirani proizvođači. Znači, to nije završena priča. Mi smo osnovali Udruženje i imamo prvih sedam proizvođača u Unsko-sanskom kantonu, a naravno naša vrata su uvijek otvorena za sve potencijalne proizvođače, koji žele da se uključe samo se mora ispratiti procedura odnosno organska kontrola i zahtjevi Agencije sa sigurnost hrane da bi se dobio certifikat. I još jedna napomena – svaki  certifikat vrijedi godinu dana, što znači da on svake godine mora ići na obnavljanje. Dakle, ko god uđe u ovu priču, on mora proći taj proces, mora znati o čemu se radi, kako na kraju na tržište ne bi izašlo nešto što nije u skladu sa naznačenim procedurama. Mi pratimo cijeli  proces od početka. Znači od upoznavanja proizvođača o samom procesu, do certifikacije, slanja dokumentacije, do konačnog dobivanja certifikata i, naravno, plasmana proizvoda na tržište, pojasnila je Dženana Ahmetspahić, presjednik Udruženja proizvođača “Novi-stari okus”

Tekst objavljen u okviru Projekta “Za prosperitetniji USK-a” koji se provodi uz financijsku podršku  Ministarstva privrede USK

Objavio: usn krajina