PROF. DR. ATIF HODŽIĆ, REKTOR UNIVERZITETA U BIHAĆU: U procesu modernizacije studijskih programa planiramo ići u pravcu naprednog obrazovanja

Senat Univerziteta u Bihaću za novoga rektora Univerziteta iza­brao je prof. dr. Atifa Hodži­ća, profesora na Tehničkom fakultetu koji će ovu dužnost obavljati u naredne četiri godine, do 2028. godine.
Univerzitet u Bihaću baštini višedecenijsku tradiciju viso­kog obrazovanja od 1970. godine (Odjeljenje karlova­čke Više tehničke strojarske škole), a sam Univerzitet osnovan je 1997. godine.
Osnovna misija Univerziteta u Bihaću je da širi, una­prjeđuje i promovira znanje, učenje, vještine i umje­tni­čke sklonosti, njegujući različi­tost kao pretpostavku potpunijeg i bogatijeg života, a saradnju sa sličnim i drugim institucijama i subjektima iz neposrednog i šireg okruže­nja, kao jedan od osnovnih preduvjeta uspješnosti njene realizacije.
Univerzitet u Bihaću aktivno učestvuje u njegovanju tradicionalnih akademskih vrije­dnosti i unaprjeđenju ljudskih prava i osnovnih slo­boda. Univerzitet u Bihaću je otvoren prema javnosti i građanima: uvažava humani­stičke i demokratske vrije­dnosti i usklađenost sa evro­pskim sistemom visokog obrazovanja, učešće stude­nata uupravljanju i odluči­vanju, garantira jednaka prava pristupa obrazovanju uključujući zabranu svihvidova diskriminacije.Vizija integriranog Univerziteta u Bihaću jeste da postane uni­ve­rzitet sa najvišim nivoom međunarodne izvrsno­sti u nastavi, istraživanjima, umje­tnosti i kontinuiranom obrazovanju.
O stanju na Univerzitetu u Bihaću, onome što treba poboljšati da bi ova visokoobrazovna ustanova educirala još uspješnije kadrove, kao i vizijama njegovog prosperi­teta, za Krajinu je govorio prof. dr. Atif Hodžić, rektor Bihaćkog univerziteta.

KRAJINA: Univerzitet u Bihaću je nakon nekoliko godina, konačno dobio upravljačku strukturu. Da li su time otklonjene prve prepreke za prosperitet ove visokoobrazovne ustanove?

HODŽIĆ: U posljednje četiri godine Univerzitet u Bihaću je imao upravljačku strukturu oko devet mjeseci u različitim vremenskim pe­ri­odima, nakon smjene sta­lnog Upravnog odbora na pola njihova mandata, te imenovanjem privremenog Upravnog odbora u dva navrata. Ako se uzme u obzir da po važečim zakonskim i podzakonskim uvjetima rektor može raspolagati sa financijskim sredstvima do 20.000,00 KM onada je praktično bila umjetnost preživljavanja Univerziteta u Bihaću i njegovih organizacionih jedinica u tom vremenskom periodu. Primjera radi nabavka ogrjeva, fizičko obezbjeđenje, nabavka ele­ktrične energije, štamparske usluge, nabavka opreme po donacijama iz projekta Evropske unije su višestruko prelazili dozvoljeni iznos javnih nabavki kojima je raspolagao rektor Univerzi­teta u Bihaću. U takvoj situaciji smo kod domaćih donatora nailazili na razumijevanje za situaciju oko nepostojanja Upravnog odbora, posebno kod Federa­lnog ministarstva obrazovanja i nauke koje nam je u nekoliko navrata produžavlo vrijeme utroška doniranih sredstava. Poseban problem je bio kod sredstava Evro­pske unije koje smo dobivali za nabavku opreme u iznosu od 30.000,00 eura po svakom Erasmus plus projektu, za koje nismo bili u mogućnosti raspisati, a partnerima na projektu iz drugih evropskih zemalja i Evropskoj komisiji, kojoj se pravda trošenje doznačenih sredstava nismo mogli objasniti da navedena sredstva nismo u mogućnosti utrošiti za tri godine koliko traje projekt. Na taj način smo postali neozbiljan pa­rtner za ostale članove na projektu i apro po tog smo ostali bez desetak evropskih projekata koje smo mogli dobiti kao pouzdan partner na projektu iz ostalih zemalja. Moram istaći da smo u dva navrata naišli na razumijevanje našeg partnera, Uni­ve­rziteta u Sarajevu koje je ugovornim odnosom ušlo u zajednički proces javnih nabavki za oba univerziteta, tako da smo uspjeli nabaviti opremu u vrijednosti od oko 60.000,00 KM. Nažalost, samo u protekloj godini zbog nepostojanja Upravnog odbora i kompliciranosti procesa javnih nabavki vratili smoviše od 300.000, 00 KM neutrošenih sredstava Federa­lnom ministarstvu obrazovanja i nauke donacijama po proje­ktima EU, a u ovoj godini već trebamo vratiti oko 40.000,00 KM koje nismo utrošili po jednom evropskom projektu. Kada je u pitanju sezona grijanja, pozajmljivali smo pelet od Ministarstva obrazovanja, nauke i kulture i sporta i Ministarstva unutra­šnjih poslo­va u Vladi USK-a i na taj način uspjeli riješiti problem grijanja na Tehni­čkom, Zdravstvenom i Peda­goškom fakultetu Unive­rzi­teta u Bihaću.
Iskreno se nadam da u ovom mandatnom periodu neće biti ovakvih problema i da ćemo zajedno sa našim osnivačem kroz izmjenu zakonskih i podzakonskih akata riješiti dio ove problematike i da ćemo konačno dobiti stalni Upravni odbor.
Vlada na čelu sa premijerom Hušićem je već u startu pokazala interesovanje za probleme visokog obrazovanja u Unsko-sanskom kantonu. Dobili smo privremeni Upravni odbor, formirana je Komisija za izradu novog Zakona o visokom obrazo­vanju na području USK-a koja priprema tekst novog zakona koji treba eliminisati sve one izmjene i dopune postojećeg zakona koje nisu u skladu sa Okvirnim zako­nom o visokom obrazovanju u BiH i Bolonjskom dekla­racijom. Također i u Budžetu Unsko-sasnkog kantona pre­dviđena su dodatna sredstva za rekonstrukciju i održava­nje, a budžetska sredstva korisnika Univerziteta u Bihaću su značajno pove­ćana uodnosu na prethodnu godinu.

KRAJINA: Vi ste rekli da imate viziju kako poboljšati rad na Univerzitetu, recite nam koji su to planovi?

HODŽIĆ: Mi smo do pandemije sa korona virusom imali značajan broj studenata koji su aplicirali na naše studijske programe, tako da je na većini njih rađen prijemni ispit za prijem na određeni studijski program. U takvoj situaciji smo iz kvantiteta izvlačili kvalitet, tako da nam je prolaznost na fakultetima pogotovo u prve dvije godine bila nezado­voljavajuća. U posljednjih nekoliko godina smo suočeni sa problemom znatno manjeg broja upisanih studenata, trebamo se okrenuti kvali­tetu i dodatnim oblicima nastave, konsultacija i znača­jnjim vremenom zajedničkog rada sa studentima na organizacionoj jedinici, sa jedne strane učiniti studijski program atraktivnijim, a s druge strane poboljšati ukupnu prolaznost na Univerzitetu u Bihaću.
U ponuđenom programu rada sam, pored ostalog potencirao šest strateških pravaca djelovanja koja će doprinijeti poboljšanju uku­pnog ambijenta rada na Univerzitetu u Bihaću. Prije svega u ovom periodu prvi put od osnivanja Unive­rziteta naše aktivnosti će biti usmjerene na rješavanje prostornih kapaciteta Unive­rziteta u Bihaću. Mi smo trenutno dislocirani na pet-šest lokacija u gradu Bihaću, a dvije organizacione jedi­nice koje su oko pet kilometara udaljene od centra grada imaju problema u organizaciji nastave i svom radu zbog nepostojanja gra­dskog prijevoza. Nadalje, mi već nekoliko desetaka godina koristimo prostorne kapa­citete u gradu Bihaću u koje ulažemo značajna sredstva za rekonstrukciju i održa­vanje, a da nikad nismo pokrenuli postupak rješavanja imovinsko-pravnih odnosa nad tim objektima. Ove godine kre­ćemo u realizaciju prostorno-planske dokumentacije za izgradnju zgrade u Kampusu kod Tehničkog fakulteta i eventualno prve faze izvođe­nja radova, za šta očekujemo financijsku pomoć Vlade Federacije BiH u značajnijem obimu, na osnovu obavljenih razgovora sa federalnim premijerom i resornom ministricom obrazovanja.
Veoma je bitno da u ovoj godini započnemo proces modernizacije postojećih stu­­di­jskih programa, uvođe­nje necikličnih oblika na­stave i cjeloživotnog učenja. Moram naglasiti da su dosadašnje izmjene i dopune naših studijskih programa išle u pravcu rješavanja problema ostavrenja norme i prekonormne nastave naših zaposlenika u većini sluča­jeva što se dugoročno poka­zalo lošom praksom. Naša je intencija da fokus u budu­ćem procesu modernizacije studijskih programa ide u pravcu naprednog obrazovanja, koje se zasniva na istraživanjima, inovacijama i transferu znanja, te kriti­čkom osvrtu svih zainteresiranih strana u obrazovnom procesu. S tim u vezi, pose­ban akcent je na praktičnim znanjima koja student treba da usvoji tokom svog obrazovanja.
Jedan od bitnih strateških pra­vaca je i naučno-istraži­vački rad naših zaposlenika i studenata Univerziteta u Bihaću. Pored propisanih obaveza za naučno-istraži­vački rad kroz Standarde i normative u visokom obra­zo­vanju na području Unsko-sanskog kantona dužnu pažnju ćemo posvetiti internacionalizaciji i vidljivosti Univerziteta u Bihaću. Kroz zakonska rješenja naši zaposlenici će biti u obavezi učestvovanja na domaćim i stranim projektima u procesu svog napredovanja u izborna zvanja, a biće pro­pisana obaveza svih nas vezano za prijavu i ažuriranje podataka u Registar istraži­vača u Federaciji BiH, kao i na nekoj relevantnoj bazi podataka za istraživače. Naši studenti će kroz inovirane nastavne planove i programe dobiti mogućnost da aktivno učestvuju u istraživanjima, inovacijama i transferu novih tehnologija, ne samo kroz završne i master radove, već i kroz silabuse odgovarajućih nastavnih modula.
Dužnu pažnju ćemo posve­titi i digitalizaciji Univerzi­teta u Bihaću, jer većina IT opreme na univerzitetu je zastarjela i istu treba za­mijeniti. Postojeći informacioni sistem Univerziteta treba zamijeniti fleksibi­lnijim, sigurnijim i nadogra­đe­nimnovim sistemom, prije svega zbog činjenice da smo sadašnji informacioni sistem pustili u rad 2008. godine i vremenom ga nadograđivali. Bibliotečku djelatnost i uku­pno poslovanje pokuša­ćemo unaprijediti sa novim oblicima unutar novog info­rmacionog sistema. U saradnji sa Kanto­nalnim ministarstvom pokre­nuli smo inicijativu za nabavku licence za novi softver u okviru projekta digitalizacije obrazovnog procesa u Unsko-sanskom kantonu.
Unaprjeđenje studentskih standarda, svakako zaslužuje posebnu pažnju zbog neadekvatnog, pa bih mogao bih slobodno reći nepostojećeg studentskog standarda u visokoškolskom obrazovanju na području Unsko-sanskog kantona. Šta više studenti sa područja kantona koji studiraju na drugim visokoškolskim ustanovama izvan kantona imaju veća materijalna prava od naših studenata, jer se njima na osnovu potpisanih sporazuma subvencionira smještaj i ishrana u studentskim domovima. Naša je namjera da osnujemo neki organizacioni vid studentskog standarda pri Univerzitetu u Bihaću, koji će iznalaziti moguće oblike djelovanja kada je u pitanju, smještaj, ishrana, zdravstvena zaštita, prijevoz i ostali segmenti studentskog standarda. Naravno, apeliram na novoizabrane predstavike u stude­ntskim organizacijama Uni­ve­rziteta i njegovih organizacionih jedinica da se aktivno uključe u rješavanje ovih problema.
Također ćemo ići ka unaprje­đenju sistema osiguranja kva­liteta na Univerzitetu u Biha­ću. Moramo iznaći druge oblike vrednovanja kvaliteta koji će dati realnu sliku mje­rljivosti i sljedljivosti kriterija na osnovu kojih iskazujemo sistem kontrole kvaliteta na našem univerzitetu.
Ovo je veliki posao koji bi smo trebali privesti kraju naredne četiri godine i za to nam treba podrška svih zainteresiranih strana u procesu visokog obrazovanja na po­dru­čju Unsko-sanskog kantona. Zapravo kvalitetna i blagovremena sinergija na relaciji Osnivač – Univerzitet – Okruženje je garant naše uspješnosti.

KRAJINA: Univerzitet već godinama ima problem deficita studenata, imate li rješenje za taj problem, kako studente motivirati da studiraju na Bihaćkom univerzitetu?

HODŽIĆ: Problem deficita studenata je regionalni problem, kojem na žalost zakonodavna i izvršna vlast ne po­sve­ćuju dužnu pažnju. Osno­vni problemi migracije radno-sposobnog stanovni­štva u zemlje Evropske unije, smanjenje nataliteta, pove­ća­nje mortaliteta, pravne nesigurnosti i sl. se godinama stavljaju pod tepih i o njima se govori samo deklarativno, bez konkretnih programa i poticaja koji će ublažiti i u konačnici značajnjije zaustaviti odlazak mladih ljudi i cijelih porodica sa ovih prostora. Primjera radi diplo­manti sa našeg fakulteta, u čije obrazovanje država ulaže značajna sredstva, po završe­tku studija zapošljavaju se u veoma značajnom procentu izvan Bosne i Hercegovine. S druge strane zemlje iz okru­ženja poput Slovenije i Austrije koriste sve moguće vidive promocije svojih visokoškolskih ustanova kroz različite vidove subvencije i stipendiranja da privuku naše srednjoškolce da studiraju na njihovim Unive­rzitetima i tako nadomje­ščuju odlazak svojih donaćih srednjoškolaca koji mahom odlaze na studije u druge evropske destinacije. Ne treba zaboraviti da je USK pred vratima EU i da je stu­diranje u Sloveniji i Hrva­tskoj motiv više jer dobivate besplatno školovanje i diplo­mu EU na osnovu čega se možete nesmetano zaposliti u zemljama EU.
Naravno, nisu to jedini problemi deficita studenata na Univerzitetu u Bihaću. Mi svakako moramo poraditi na našim unutrašnjim problemima koji svakako doprinose lošijem odzivu srednjoškolaca pri upisu na našeorganizacione jedinice. Istra­ži­vanja koja smo provodili prije pet-šest godina su po­ka­zala da srednjoškolci sa područja USK-a saznanja o Univerzitetu u Bihaću, nači­nu i uvjetima studiranja u 95% slučajeva dobivaju preko naših studenata koji već studiraju na Univerzitetu u Bihaću, a smo 5 % se odnosi na saznanja putem medija i drugih oblika informisanja. Nikako ne smijemo smetnuti s uma da naš odnos prema studentima u mnogome zavisi o budućoj atraktivnosti studijskog programa i zainteresi­ranosti budućih studenata. S tim u vezi moramo postojeće stanje u kom studenti na svim organizacionim jedinicama nemaju isti ili približno isti ambijent studiranja promjeniti u korist studenta. Zapravo naša namjera je da u budu­ćnosti kroz sve navedene aktivnosti student bude u centru ili fokusu obrazovnog procesa.

KRAJINA: Također, poznato je i da je Univerzitet ranije trebao započeti svojevrsnu „modifikaciju“, odnosno uvođenje novih odsjeka ili ukidanje odsjeka koji su proizvodili kadrove, a potom bi diplomirani studenti teško dolazili do posla ili bi napuštali državu. Imate li ideju o osnivanju odsjeka koji su trenutno trend u svijetu obrazovanja i nauke, i konkurentni su na tržištu nakon stjecanja diplome?

HODŽIĆ: Već sam rekao da su te modernizacije i inoviranja uglavnom išla u pravcu potreba zaposlenika i da su se pokazala lošom praksom. Tehnologija u svijetu je u velikoj ekspanziji, usvajaju se novi obrazovni alati i principi, a mi još uvjek tapkamo sa predavanjima tipa table i krede, odnosno prezentacija. Samo ispitivanjem potreba tržišta i planskim obrazova­njem deficitarnih kadrova u svim sferama realnog sektora možemo promjeniti stanje. Naravno moramo raditi na ishodima učenjima i kompetencijama, odnosno vještina­ma koje će naši studenti steći po završetku studija. Upravo to je jedan od razloga zbog čega naglašavamo da u novoj modernizaciji i inoviranju studijskih programa više pro­stora treba dati istraživa­njima, inovacijama i prakti­čnom radu. Naši diplomanti bi pored usvajanja određe­nog nivoa znanja trebali biti osposobljeni i za konkretan stručni rad i vještine koje može neposredno primjeniti u realnom sektoru u skladu sa potrebama tržišta rada.
Usljed smanjenja broja stu­denata mi ćemo se usmjeriti na necikličke oblike obrazovanja, Tu prije svega mislimo na specijalističke studije, kratke studijske programe, obuke i ostale vidove cjeloži­votnog učenja. Na taj način naši potencijalni „studenti“ postali bi i studenti koji su eventualno okončali svoje studiranje na prvom i drugom ciklusu. S tim u vezi pokrenuli smo incijativu za osnivanje Centra za kratke studijske programe i cjeloži­votno učenje pri Unive­rzitetu u Bihaću i trenutno smo u fazi izrade elaborata za osnivanje istog.

KRAJINA: Kakvo je stanje tehničke opremljenosti Univerziteta u Bihaću, posebice Biotehničkog i Tehničkog fakulteta, koji doslovce i ovise o novim tehnologijama?

HODŽIĆ: Moram da kažem da se Univerzitet u Bihaću u posljednjih deset godina zna­čajno opremio sa opremom potrebnom za izvođenje nastave na sva tri ciklusa stu­diranja i potrebe naučno-istraživačkog rada. Kroz donacije sa projekata i austrijski kredit posebno su se opremili Tehnički, Biote­hnički, Zdravstveni i Peda­goški fakultet i nama su zapravo sad problemi prostorni kapaciteti za smještaj nove opreme u budućnosti, te obezbjeđivanje sredstava za repromaterijal i hemi­kalije za nesmetan rad istih.
S tim u vezi pokrenuta je pro­cedura organiziranja Instituta Univerziteta u Bihaću kao posebne organizacione jedini­ce na Unive­rzitetu koja će objediniti opremu i istraživače i posvetiti se istraživačkom radu, inovacijama, trensferu novih tehnologija i pružanju ostalih usluga realnom sektoru.

KRAJINA: Kada je u pitanju akreditiranje svakog Univerziteta, da li je Bihaćki univerzitet završio tu proceduru, kako bi stečene diplome u ovoj visokoobrazovnoj ustanovi imale kredibilitet i izvan granica BiH?

HODŽIĆ: Bihaćki univerzitet je prvu akreditaciju visokoškolske ustanove imao 2015. godine, nakon pet godina završen je proces reakre­ditacije visokoškolske usta­nove i akreditacije određe­nog broja studijskih programa na organizacionim jedinicama, a iduće godine nas čeka ponovna akreditacija za narednih pet godina visokoškolske ustanove i preostalih studijskih programa.
Diplome sa našeg Univerzi­teta u Bihaću su u svakom slučaju validne i kredibilne u jedinstvenom evropskom pro­storu visokog obrazovanja, to je i jedna od smjerinica Bolo­njske deklaracije i naši stu­denti nesmetano imaju mogu­ćnost nostrifikacije diplome stečene na Univerzitetu u Bihaću u bilo kojoj evropskoj državi.
Bili su se pojavili problemi kod nostrifikacije diploma naših diplomanata koji su diplomirali na Univerzitetu u Bihaću prije prve akreditacije Univerziteta 2015. godine u Sloveniji i Hrva­tskoj. Naime, uspostavljanjem Agencije za razvoj viso­kog obrazovanja i otvaranjem procedure za akredita­ciju Univerzitet u Bihaću je među prvima krenuo u taj proces. Za administraciju u Sloveniji je bio sporan period prije akreditacije u državnoj Agenciji iako smo mi imali privremenu akreditaciju od strane našeg Ministarstva, koju nažalost Agencija za visoko obrazovanje nije posta­vila u registar akreditovanih ustanova na svom sajtu. Taj problem smo uspjeli riješiti prošle godine tako da ovih problema oko nostrifikacije diploma u Sloveniji i Hrva­tskoj ne bi trebalo biti ubu­duće.

KRAJINA: Ima li Univerzitet u Bihaću dovoljno obrazovnog kadra potrebnog za nastavni proces?

HODŽIĆ: Univerzitet u Bihaću raspolaže potrebnim obrazovnim kadrom u smislu Standarda i normativa za visoko obrazovanje na po­dru­čju USK-a. Međutim, upravljanje kadrovima na našem univerzitetu nas upozorava da je veoma nizak stepen zaposlenika mlađih od 35 godina dok zaposle­nika preko 45 godina imamo oko 50 %. Ne smijemo zabo­raviti činjenicu da u narednih šest do osam godina će značajan broj nastavnika otići u zasluženu mirovinu, što u slučaju lošeg planiranja može biti katastrofalna posljedica za opstojnost Univerziteta u Bihaću.
Našom kadrovsokom politikom trebamo stimulisati naše izvrsne i nadarene studente da ostaju i zapošljavaju se na Univerzitetu u Bihaću. S tim u vezi treba poraditi na njihovom materijalnom statusu koji je trenutno znatno niži nego da se prvi put zaposle u realnom sektoru. Želim naglasiti i pohvaliti projekt zapošljavanja mladih asistenata u saradnji sa Federalnim zavodom zapošljavanja i Vladom Unsko- sanskog kantona koji traje već nekoliko godina i na temelju tog je zaposleno nekoliko desetaka mladih asistenata na Univerzitetu u Bihaću.

Razgovarala: N.Dž.

Objavio: usn krajina