18/06/2024

“STRANI AGENTI” – NOVA FOR(M)A KGB-OVOG – RUSKOG UTJECAJA: Putinov potpis jasno vidljiv od Gruzije, preko Mađarske, Hrvatske i Srbije, pa sve do našeg RS-a

Objavljeno: 16-05-2024 | 08:33

“STRANI AGENTI” – NOVA FOR(M)A KGB-OVOG – RUSKOG UTJECAJA: Putinov potpis jasno vidljiv od Gruzije, preko Mađarske, Hrvatske i Srbije, pa sve do našeg RS-a

FOTO-ILUSTRACIJA: “Putinovi dječaci” – Namjerna gradacija, s neizostavnim prstom “većih od samog Putina”, lokalnih playboya koji “plešu” kako Putin diktira, naravno, Vučić je bez premca – zbog toga i jeste u pozi Travolte

Zašto je prijedlog zakona o ‘stranim agentima’ u Gruziji izazvao toliko protesta i bijesa?

Zakon, koji je sada usvojen, a koji postavlja ograničenja za organizacije s inozemnim financiranjem, naštetit će civilnom društvu, kažu kritičari

Gruzijski kontroverzni prijedlog zakona o “stranim agentima” odobren je ove sedmice od strane parlamenta, unatoč masovnim uličnim prosvjedima i kritikama zapadnih vlada.

Nasilno gušenje prosvjeda i kritičara vlade izazvalo je široku osudu unutar i izvan zemlje.

Zašto je zakon tako kontroverzan i kako je njegova sudbina postala simbol budućeg puta Gruzije?


Protiv kakvog se zakona Gruzijci bune? 

Prema nacrtu zakona koji je gruzijski parlament odobrio u utorak, nevladine organizacije i medijske kuće koje primaju više od 20 posto svojih sredstava od donatora izvan zemlje bile bi u obavezi da se registriraju kao organizacije koje “zastupaju interese strane sile”.

Organizacije bi se također suočile sa zahtjevima izvještavanja i mogle bi biti prisiljene dijeliti osjetljive informacije. I bile bi oštro kažnjene za nepoštovanje. 

Zakon je podržalo 84 zastupnika prema 30 koji su glasali protvi. 


Šta kažu domaći kritičari? 

Organizacije civilnog društva, zajedno s mnogim Gruzijcima, izrazile su bijes zbog zakona .

Protivnici zakona kažu da je unutar Gruzije malo dostupnih sredstava izvan vlade i političkih grupa te da inozemno financiranje pomaže u održavanju nezavisnog sektora civilnog društva. Neki čelnici nevladinih udruženja rekli su da bi odbili registraciju prema novom zakonu. 

Nona Kurdovanidze, predsjednica Udruženja mladih pravnika Gruzije, rekla je za Guardian da “ako prijedlog zakona postane zakon, prijeti da će ozbiljno potkopati prava na slobodu udruživanja i slobodu izražavanja u Gruziji”.

“Sama terminologija nosi negativnu oznaku, nepravedno kaljajući ugled pogođenih organizacija insinuirajući da su ili ‘izdajice’ ili agenti koji služe stranim interesima,” dodala je. 

Civilno društvo počelo je cvjetati u Gruziji 1990-ih i bilo je vidljiva snaga tokom nenasilne “Revolucije ruža” 2003. protiv vladavine sovjetskog stila.

No, sada u Gruziji također postoji osjećaj da je kriza mnogo dublja od nevladinih organizacija i medija, te da je budućnost zemlje – uključujući njezinu demokraciju i odnos sa zapadom – u pitanju. 

“Ono što se sada događa nadilazi ciljanje organizacija civilnog društva; to je napad na zapadne vrijednosti”, rekla je Kurdovanidze. 


Zašto se gruzijska vlada odlučila na ovaj korak?

Gruzijski premijer, Irakli Kobakhidze, ustvrdio je da je zakon “isključivo usmjeren na promicanje transparentnosti i odgovornosti relevantnih organizacija naspram gruzijskog društva”.

Stručnjaci kažu da mogu postojati i domaći i geopolitički razlozi zašto je vladajuća stranka izabrala ovaj put, nakon što je prvobitno odustala od sličnog zakona prošle godine. 

Jedno od mogućih objašnjenja je da Bidzina Ivanishvili, moćni oligarh i osnivač stranke Gruzijski san, “vjeruje da zapad gubi rat u Ukrajini” i koristi se zakonom kako bi pokušao “dati signal Kremlju” dok pokušava osigurati sebi mjesto u regionalnom geopolitičkom poretku, rekao je Kornely Kakachia, akademik i direktor Gruzijskog instituta za politiku.

Rusija i Gruzija vodile su rat 2008. Ponovo uspostavljanje direktnih letova između dviju zemalja prošle godine razljutilo je neke Gruzijce. A Ivanišvili se nedavno javno obrušio na Zapad, pojačavajući zabrinutost da bi se Gruzija mogla približiti Rusiji.


Šta kažu zapadni partneri Gruzije?

SAD je posebno otvoreno izrazio svoju zabrinutost u vezi sa zakonom i ovom novom, “širom” putanjom Gruzije. 

Neke evropske vlade također su bile glasne, a grupa visokih političara otputovala je u Tbilisi kako bi lično iskazali podršku prosvjednicima i evropskoj integraciji Gruzije. 

I dok se 27 vlada EU-a nije složilo oko zajedničkog saopćenja zbog protivljenja Mađarske i Slovačke, visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell objavio je u srijedu priopćenje u kojem je istaknuo kako “usvajanje ovog zakona negativno utječe na napredak Gruzije na putu prema EU ”.


Nismo li ovo već vidjeli?

Brojne zemlje usvojile su različite verzije zakona usmjerenih na civilno društvo koje se financira iz inozemstva, među njima su Mađarska (Orban se posebno obrušio na Fondaciju Soroš od koje je i sam dobio studentsku stipendiju), odnedavno Hrvatska, s nekom svojom verzijom, kolokvijalno nazvanom “Leks A.P.” i naravno naš dio Bosne i Hercegovine u RS-u. U Srbiji je sve jasno do mjere da ne postoji ozbiljno utjecajan medij, a boga mi ni nevladina organizacija koja može okrznuti faraona Vučića. Kritičari gruzijskog zakona prozvali su ga “ruskim zakonom” zbog sličnosti sa zakonom koji je Moskva donijela 2012. Iz svega je više ne vidljiv Putinov utjecaj i njegova stara frustracija o “stranim agentima” koje paranoični Putin vidi u svima. Tu paraonju uspješnop prenosi na sve one koji u njemu gledaju totema.

Trend se nastavio i EU: 2020. godine najviši sud Unije rekao je da je mađarski zakon o NVO-ima nezakonit jer je “uveo diskriminirajuća i neopravdana ograničenja”.

A u Slovačkoj su organizacije civilnog društva izrazile zabrinutost zbog prijedloga zakona kojim bi se organizacije civilnog društva koje primaju više od 5000 eura godišnje iz inozemstva označile kao “organizacije s inozemnom podrškom”.


Šta je slijedeće? 

Ako zakon stupi na snagu, Gruzija bi se mogla suočiti sa značajnim političkim i ekonomskim posljedicama. 

Jim O'Brien, pomoćnik američkog državnog tajnika, sugerirao je da bi se financiranje uskoro moglo povući.

Skupina članova Evropskog parlamenta zatražila je da se status kandidata Gruzije za članstvo u EU “suspendira bez daljnjeg napretka u procesu pristupanja”. 

Sada postoje naznake da će EU na neodređeno vrijeme odgoditi odluku o početku pristupnih pregovora s Gruzijom ako se zakon usvoji.

Očekuje se da će Salome Zurabishvili, gruzijska predsjednica, staviti veto na zakon. Ali kad se zakon vrati u parlament, vladajuća stranka može nadjačati veto još jednim glasom. 

Govoreći u srijedu, predsjednik je rekao da su najnovije vladine akcije bile “povratak u prošlost” , ali je inzistirao na tome da prosvjedi dokazuju da se Gruzijci “nikada neće vratiti po utjecaj i pritisak Rusije”.

Sada je jasno da iz gruzijskog primjera možemo jasno razlučiti I Dodikovu ujdurmu koja je skovana u Moskvi. Dakle, sve zablude o tzv. stranim agentima samo su paravan da se prikrije najmaliciozniji utjecaj nove ruske ekspanzionističke politike, koja svim silama želi u svom bližem okruženju staviti pod direktnu šapu sve okolne države, a u drugom ešalonu, uu pomoć vjernih vazala, poput Orbana, Vučića, Milanovića I Dodika, držati tu sferu utjecaja na dugom štapu.

U svemu ovome, ako ostanemo bez jasne podrške prvenstveno Sjedinjenih Država, onda možemo govoriti da je Putinova Rusija dobila ovu partiju, koja na duže staze može promijenti kurs baltičkih, ali prvenstveno balkanskih država u potpuno drugom smjeru – smjeru ruskog interesa.

PRIREDIO: O Delić

Objavio: usn krajina