ZEMINA KADIRIĆ, MINISTRICA ZDRAVSTVA, RADA I SOCIJALNE POLITIKE U VLADI USK: Nastojat ću omogućiti ustanovama da ostvare uvjete za nove tehnologije, poboljšaju uvjete rada i da se osposobljavaju za obavljanje visokodiferenciranih zdravstvenih usluga

Zdravstveni sistem je iznimno važan segment svakog društva, ne samo u pružanju usluga pacijentima, nego i kao se­gment koji utječe na razvitak svake regije. U vremenu tra­nzicije, zdravstveni sistem je i u državi BiH, pa i širom regije doživio razne transformacije, a o tome kako Vlada Unsko-sa­nskog kantona planira unaprijediti ovu oblast, za Krajinu je govorila Zemina Kadirić, ministrica zdravstva, rada i socijalne politike.

KRAJINA: Budžet za ovu godinu je usvojen, koliko je Ministarstvo na čijem ste čelu zadovoljno raspodjelom sredstava za potrebe rada i koliko je to ukupno sredstava?

Kadirić: Budžet za 2024. go­di­nu iznosi 31.526.852 KM, što predstavlja povećanje od 13,6% u odnosu na Rebalans budžeta za 2023. godinu. Time smo prilično zadovoljni sredstvima koja su nam dodijeljena.

KRAJINA: Koji su prioritetni zadaci koje ćete u okviru ovog Ministarstva poduzeti na poboljšanju zdravstvenog sistema u USK-a?

Kadirić: Ovdje ću istaknuti nekoliko važnih zadataka ili aktivnosti koje će doprinijeti poboljšanju ostvarivanja pra­va na zdravstvenu zaštitu pacijenata Unsko-sanskog kantona u narednom periodu. Prije svega, izmjenama i dopunama liste ortopedskih pomagala, doći će do pove­ća­nja iznosa za ortopedska pomagala što će osigurati sredstva za financiranje senzora za oboljele od dijabetesa tip 1 i to za djecu i odrasle. To isto će se osigurati i za trudnice oboljele od dijabetesa. Planirano je i da se osiguraju sredstva za potrošni materijal namije­njen za inzulinske pumpe za oboljele od dijabetesa tip 1, za djecu i odrasle, kao i da se nabavi najmanje pet inzulinskih pumpi za osobe do 26 godina starosti, koje su oboljele od dijabetesa tip 1. U toj odluci planirat će se i plaćanje 50% cijene trakica za Inkontinenciju- TVT- kao i ugradnju istih.
Ono što je značajno naglasiti jeste da se prvi put u bolni­čko liječenje kardiovaskularnih i pulmonalnih incidenata infarkta miokarda ili ICV i pulmonalnu trombo­emboliju, uvodi veoma skupi inovativni lijek Alteplaza, koji će zamijeniti sadašnji manje efikasan lijek. Cijena koštanja lijeka po pacijentu je oko 2.000 KM, za šta će trebati izdvojiti značajna novčana sredstva.
Odmah po usvajanju Fina­ncijskog plana Zavoda zdra­vstvenog osiguranja za 2024. godini steći će se uslovi da se okonča postupak donošenja izmjene Odluke o posebnom programu zdravstvene zaštite. Izmjene se odnose na veća izdvajanja za nabavku skupih prijeko potrebnih lijekova za pacijente oboljele od reumatoidnog artritisa i juvenilnog idiopatskog artritisa kod djece. Odluka se također odnosi i na sufinanciranje pacijenata kod epileptičkih i febrilnih konvulzija, te kao što sam naglasila, putem po­se­bnog programa financirat će se nabavka skupog lijeka za pacijente sa infarktom miokarda i ICV.
Također, insistirali smo da se u 2024. godini osigura pove­ćanje sredstava za tercijarne zdravstvene usluge. Prvi put osigurat će se besplatna usluga mammaprinta, to je veoma značajan test koji se koristi u onkologiji (genetski test doprinosi odabiru najbolje terapije za liječenje ranog stadija karcinoma dojke).
Osim toga, Ministarstvo će bu­džetskim sredstvima fina­nci­rati nabavku ICD ure­đaja – „Implatibilnica­rdiove­rter defibrilator“, jer se u 2023. go­dini za istima uka­zala potreba, za šta će trebati izdvojiti zna­čajna novčana sredstva.
Donošenjem nove instru­kcije u martu ove godine, omogućeno je da se od početka ove godine implementira Odluka kojom je u 2024. godini proširen krug socijalno ugroženih osoba koje ostvaruju pravo na zdra­vstvenu zaštitu u određenim uvjetima, primjerice u slu­čaju velikog broja teških zaraznih bolesti, kroničnih bolesti, neuromišićnih oboljenja i drugih teških oboljenja, zatim za žrtvenasilja u porodici, te prava na zdra­vstvenu zaštitu djece od rođenja do 18. godine života, bez obzira da li pohađaju školu, čime se provodi presuda Ustavnog suda Fede­racije Bosne i Hercegovine.
Od Zavoda zdravstvenog osiguranja tražili smo da se omogući pacijentima ostvarenje prava na zdravstve­ne usluge u privatnim i drugim ustanovama u BiH, na teret sredstava Zavoda, ukoliko zbog liste čekanja pacijenti ne mogu ostvariti tu uslugu u realnom vremenu u zdravstvenim ustanovama Unsko-sanskog kantona. Zavod treba da sačini analizu kod kojih specijalista i za koje zdravstvene usluge se čeka zdravstvena usluga i koliki je period čekanja na određene usluge. To je konačno i posao Zavoda koji financira zdra­vstvo, sklapa ugovore o pro­vo­đenju zdravstvene zaštite sa kantonalnim zdravstvenim ustanovama i dovoljno su ka­drovski popunjeni da mogu pratiti izvršenje potpisanih ugovora.

KRAJINA: Da li će uskoro doći do promjena kada su u pitanju esencijalne liste lijekova? Da li Ministarstvo na takav način olakšava korisnicima lijekova sa esencijalnih lista lakšu dostupnost prijeko potrebnim lijekovima?

Kadirić: Kada su u pitanju esencijalne liste lijekova, sva­kako imamo namjeru proši­riti postojeću kantonalnu A i B listu novim lijekovima sa Federalne liste lijekova. Federalna A lista lijekova je obavezna, dok je B lista fakultativna i na njoj se nalazi manji broj lijekova. Trenutna situacija je takva da Komisija za lijekove, koja je formirana od strane ovog Ministarstva, upravo završa­va poslove vezano za javni poziv ovog Ministarstva i apli­kacije dostavljene od proizvo­đača i prometnika lijekova. Po završetku posla, Komisija će prijedloge listi lijekova koje su usklađene sa zadnjim federalnim listama lijekova iz decembra 2023. godine, dostaviti ministrici zdravstva na dalje postupanje. Nakon toga slijede konsultacije sa Zavodom vezano za to da li se liste mogu financirati sredstvima Zavoda ili ne.

KRAJINA: Lječilište „Gata“ je tema o kojoj se često govori u smislu potrebe izgradnje bazena, koliko će ovo Ministarstvo učiniti da se taj projekat konačno završi?

Kadirić: Lječilište „Gata” je strateški projekat Unsko-sanskog kantona, i zato prioritet nam je osigurati ade­kvatne uvjete građanima koji koriste njene usluge. Ogro­mna je potreba za izgra­dnjom jednog unutrašnjeg hidroterapijskog bazena, koji je posebno potreban kod fizijatrijskog tretmana djece. Za izgradnju bazena postoji po­trebna dokumentacija, izve­­dbeni projekat i u dogle­dno vrijeme počet će realizacija tog projekta. U 2024. godini Mini­starstvo je osiguralo 300.000 KM za prvu fazu izgradnje. Jedan dio novča­nih sredstava ostao je u Gati neutrošen od prošle godine, a jedan dio, Gata će financirati vlastitim sredstvima iz akumuliranog ostatka. Ako bude potrebno, do kraja godine Ministarstvo je iz drugih izvora spremo da osigura ostatak eventualno nedosta­jućih sredstava.

KRAJINA: Odlazak medicinskog osoblja, uključujući i ljekare sve je očitiji i u Unsko-sanskom kantonu. Može li ovo Ministarstvo učiniti nešto da taj kadar, koji je školovan ovdje, dobije potrebne uvjete za rad, a time i da se zadrže na radnim mjestima u zdravstvenim ustanovama u USK-u?

Kadirić: Što se tiče fluktuacije i odlaska medicinskog kadra iz zdravstvenih usta­nova, poznato je da je to trend u cijeloj Evropi. I u zemljama Zapadne Evrope to je uočeno kao ozbiljan problem, zbog kojeg se u zdravstvenim ustanovama vrši zapošljavanje medicinskog kadra svih profila i bez obzira odakle dolaze. Dakle, seoba medicinskog kadra je evidentna. Sasvim je tačno da se naše zdravstvene ustanove u jednom dijelu, ne mogu mjeriti sa uslovima rada i sa najmodernijim medicinskim ustanovama u zemljama Evro­pske unije. Međutim, kval­iteta rada naših zdra­vstvenih radnika je neupitna i u mnogo čemu može konkurirati drugim zdravstvenim sistemima. Svake godine i uslovi rada u našim zdravstvenim ustanovama se poboljšavaju. Prošle godine potpisan je novi Kolektivni ugovor za zdravstvom na području ka­ntona, gdje je došlo do većeg povećanja plaća zdravstve­nim radnicima. Najveći broj zdravstvenih radnika je zado­voljan plaćom koju imaju i uvjetima rada, tako da ne možemo govoriti o maso­vnom odlasku medicinskih radnika zbog uvjeta rada ili neadekvatne plaće. Prije svega medicinsko osoblje odlazi iz manjih sredina na području našeg kantona, odnosno manjih općina u veće centre. Na području našeg kantona liječnici iz domova zdravlja odlaze u Ka­ntonalnu bolnicu. U Fede­raciji BiH, najviše odlazaka je u Sarajevu i Tuzlu. Istina je da jedan mali dio odlazi i u inostranstvo. Uglavnom, odlasci zdravstvenih radnika u ovom obimu, ne mogu ugroziti pružanje zdravstvene zaštite građanima Unsko-sanskog kantona. Za uvjete rada, nabavku medicinske opreme i specijalizacije, iz Budžeta ovog Ministarstva, u 2024. godini za zdravstvene usta­nove planiran je iznos od 8.070.000 KM.

KRAJINA: Kada ste došli na čelo Ministarstva, da li ste detektirali najveće potrebe za oporavak zdravstvenog sistema, koje su one i kako ih unaprijediti?

Kadirić: Imenovanje na poziciju ministrice zdravstva, rada i socijalne politike za mene je bio izazov. Bilo je mnogo stvari koje sam kao pacijent, nezadovoljna uslugom, zapazila i koje sam imala namjeru, dolaskom na čelo Ministarstva promijeniti ili poboljšati. Međutim, onda sam shvatila da je ovaj zdravstveni sistem veoma komplikovan, uglavnom usmjeren na područje jedne općine, omeđen kako federalnim propisima koji se desetljećima nisu mijenjali, tako i ograničenim financijskim sredstvima zdra­vstvenog fonda, što ponekad dovodi situaciju do apsurda. Bez obzira na te poteškoće nastojat ću u narednom periodu raditi na omoguća­vanju ustanovama da ostvare uvjete za nove tehnologije, da poboljšaju uvjete rada i da se sve više osposobljavaju za obavljanje visoko­difere­nci­ranih zdravstvenih usluga koje će građanima biti dostu­pne na području Unsko-sa­nskog kantona i koje će uz olakšani pristup moći blago­vremeno koristiti.

N.Dž.

Objavio: usn krajina